Connect with us

Društvo

NA PRAGU NOVIH IZGUBLJENIH ARBITRAŽA: Da li će Slovencima pripasti 695 miliona evra iz budžeta Srpske?

Republika Srpska gubi milione maraka na plaćanje dugova zbog izgubljenih arbitražnih sporova. Na pomolu su i novi milionski sporovi, ali niko od nadležnih ne preuzima odgovornost za propuste. Postavlja se pitanje da li će se budžet Srpske izboriti sa gubicima koji broje stotine miliona i da li će se zbog arbitraža ići u nova zaduženja?

695 miliona evra, toliko će građani Srpske platiti ukoliko državna kompanija Elektrogospodarstvo Slovenije dobije arbitražni spor protiv BiH koji se vodi od 2014. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, tvrdeći da je oštećena zbog nepoštovanja ugovora o isporuci električne energije iz Rudnika i termoelektrane Ugljevik.

Da će Vlada Srpske sve morati da plati, jasno piše u sporazumu koji je u ime Vlade Srpske 2018. godine potpisao ministar energetike i rudarstva Petar Đokić gdje je navedeno da će sve troškove platiti Vlada.

Pitali smo i resorno ministarstvo o ovoj temi, ali nismo dobili odgovor. Međutim evo šta je ministar energetike i rudarstva tada potpisao.

„Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom“, piše u sporazumu iz 2018.g.

U dokumentu,između ostalog, još piše da će usljed eventualnog dobitka arbitražnog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske. Ove dokumente je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika SDS-a u Parlamentu Srpske Ognjen Bodiroga koji kaže da sve izgleda kao uigrana igra vlasti kako bi se taj novac od arbitraže podijelio.

„Mi smatramo da je to neodgovorna politika i neodgovoran način prema građanima Republike Srpske, a ja sam dao dokumenta na uvid da napomenemo da je arbitražni postupak između Elektrogospodarstva Slovenija i Vlade Republike Srpske potpisao tadašnji ministar energetike i rudarstva Petar Đokić i to je još jedan način da sumnjamo da je sve ovo jedna uigrana igra da bi na uštrb građana i na uštrb slabe Republike Srpske pojedinci izvukli silne milione“, kaže Ognjen Bodiroga, šef kluba poslanika SDS-a u NS RS.

Mnogi smatraju da se ponavlja scenario u slučaju arbitražnog spora od firme Vijadukt gdje smo izgubili 110 miliona maraka. Tu je i potencijalna isplata firmi Komsar enerdži od 240 miliona KM za otkup koncesije koju je ta firma dobila od Vlade 2013.godine. Postavlja se pitanje da li će ionako narušena i ekonomija i budžet izdržati sve ove nagomilane dugove.

„Svi ovi sporovi biće isključivo na teret Republike Srpske, a to ne znači na teret njene vlasti nego privrede i građana kao što to uvijek i biva. Za razliku od Viadukta gdje se sredstvima na koja se i nije računalo taj novac mogao pokriti, u ovom slučaju ne može doći u obzir jer je riječ o prevelikom iznosu i biće neophodno ozbiljno umanjenje javnih prihoda odnosno budžeta RS po ovom osnovu“, kaže Igor Gavran, ekonomista.

Sve ovo dovodi do još pitanja. Jedno od njih je kako će Republika Srpska uopšte isplatiti sva dugovanja po arbitražama, a ni kako planira dalje da se zadužuje, ako se uzme u obzir politička situacija u Srpskoj.

„Više se nije lako ni zadužiti kad ste ovoliko zaduženi kao do sada kada ste u raznim segmentima pod sankcijama kad imate najviše pozicije upražnjene jer predsjednika trenutno nema, predsjednik Vlade je upitne legalnosti, pitanje je i da sad želite da se zadužite i napravite nagodbu sa nekim ko to može i da potpiše i ko je za to uopšte i nadležan“, smatra Gavran.

Elektrogospodarstvo Slovenije u sporu je sa RiTe Ugljevik, jer je izgradnja ugljevičke termoelektrane bila zajednički projekat više republika bivše Jugoslavije. Tada je Elektroprivreda Slovenije uložila novac u zamjenu za trećinu proizvedene struje, koja se isporučivala do 1992. Ugljevik je nakon međunarodnog spora obnovio isporuku električne energije Sloveniji, ali dugovanja su ostala, a kako je krenulo, plaćaće ih naši praunuci.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno