Connect with us

Region

25 GODINA od NATO agresije na SR Jugoslaviju

Širom Srbije će biti obilježeno 25 godina od početka agresije NATO-a na SR Jugoslaviju (SRJ) u kojoj je tokom 78 dana bombardovanja ubijeno 2.500 ljudi, među kojima najmanje 79 djece, dok je upotreba zabranjene municije sa osiromašenim uranijumom izazvala teške posljedice po zdravlje stanovništva, a cijela zemlja pretrpjela je strašna razaranja.

Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, stradalo 2.500 civila, među kojima 89 djece, kao i 1.031 pripadnik Vojske Jugoslavije.

U bombardovanju, koje je trajalo do 10. juna, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, vjerski objekti i spomenici kulture.

Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donesena je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu NATO-a, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

SRJ je napadnuta poslije neuspjelih pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija, za šta je optužena Srbija, a kao povod za agresiju poslužio je navodni zločin u Račku u januaru 1999. godine koji je iskorišten da se iskonstruišu navodi o “masakrima albanskih civila” i pruži legitimitet “humanitarnoj” intervenciji.

Odluku o napadu na SRJ saopštio je 23. marta uveče Solana, a sljedećeg dana, 24. marta u 19.45 časova NATO je započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom po cijeloj teritoriji Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja NATO bombardovalo je SR Jugoslaviju sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji podržane strateškim bombarderima koji su polijetali iz baza u zapadnoj Еvropi, a kasnije i iz SAD.

Osim vojnih ciljeva, NATO je gađao i civilne, a za to je, između ostalog koristio i zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Gađane su i rafinerije, hemijska industrija i velike trafostanice, što je sve izazvalo teške posljedice po zdravlje stanovništva čije se razmjere još utvrđuju.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 78 dana napada nije bar nekoliko puta našao na meti snaga NATO-a.

Uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

U noći 23. aprila 1999. godine u 2.06 časova NATO je u napadu na zgradu RTS-a ubio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Pogođena je i Ambasada Kine na Novom Beogradu pod izgovorom da je došlo do greške u koordinatama, a tada su ubijena tri kineska novinara, dok je oko 20 ljudi ranjeno.

NATO piloti su, između ostalog, namjerno gađali civilni voz na mostu u Grdeličkoj klisuri i to dva puta, na drugi dan pravoslavnog Vaskrsa, kada je ubijeno najmanje 13 civila.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je oko 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi”, od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina, te upotrijebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a NATO snage upotrijebile su i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999. godine, a tri dana kasnije počelo je povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Sljedećeg dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244 o Kosovu i Metohiji, a u pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada kosovskih Albanaca dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

U oružanom sukobu sa nemjerljivo nadmoćnijim neprijateljem, srpska protivvazduhoplovna odbrana uspjela je da obori dva aviona NATO-a lovac “F16” i američki supermoderni “nevidljivi” avion “F-117”, te da zarobi tri neprijateljska vojnika.

Ispostavilo se da je NATO uništio samo 14 tenkova, 17 oklopnih transportera i 20 artiljerijskih oruđa Vojske SRJ.

Po dolasku mirovnih snaga Kfora, Kosovo i Metohiju napustilo je oko 230.000 Srba i Roma.

SRNA

Related Topics:

Region

OLUJNI VJETAR U ZAGREBU obarao stabla i skele

Na području Hrvatske danas je na snazi narandžasto meteo upozorenje zbog jakog vjetra, pa vatrogasci u Zagrebu imaju pune ruke posla.

Zbog olujnog vetra ne saobraća ni sljemenska žičara i tako će biti sve do stabilizacije vremenskih uslova.

Sa jednog broja zgrada u centru grada padali su dijelovi fasada.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

DAČIĆ UPOZORAVA! “Dodik i Stevandić su državljani Srbije, Beograd uputio protest Interpolu”

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić državljani Srbije zbog čega je Beograd uputio protestnu notu Interpolu, te da međunarodne potjernice na koje se BiH poziva još nisu prošle kontrolu Generalnog sekretarijata Interpola u pogledu ispunjenosti uslova za njihovo objavljivanje i nisu osnov za postupanje.

“Srbija čvrsto i odlučno štiti prava i interese svojih državljana, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Naša država je posvećena očuvanju suvereniteta i ljudskih prava svojih građana, prepoznajući da je zaštita svakog pojedinca temelj naših međunarodnih obaveza”, naveo je Dačić u saopštenju.

On je rekao da je s obzirom na činjenicu da se radi o srpskim državljanima, Interpol Beograd uputio Generalnom sekretarijatu Interpola protestnu notu, jer je u zahtjevima za raspisivanje međunarodnih potjernica prekršen član 3. Statuta Interpola koji glasi – “U Organizaciji je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu”.

“Ističem da se Srbija u svakom trenutku zalaže za poštovanje međunarodnih normi, ali u isto vreme neće dozvoliti da se bilo koji pokušaj ugrožavanja prava naših državljana od drugih država ili međunarodnih tela”, istakao je Dačić.

On je naglasio da je Srbija odlučna da nastavi da se bori za svoja prava i prava svojih građana na globalnoj sceni, uz poštovanje međunarodnih pravnih okvira, u skladu sa sopstvenim vrijednostima i principima.

Generalni sekretarijat Interpola je potvrdio prijem protesta Srbije i naveo da će ga uzeti u razmatranje, kao i da će o rezultatima razmatranja blagovremeno obavijestiti Srbiju.

Nastavi čitati

Region

ZORAN MILANOVIĆ “”Lora” je bila neka vrsta logora”

Vojno-istražni centar “Lora” u Splitu, u kojem su bili mučeni i stradali vojni rezervisti iz Crne Gore, bio je neka vrsta logora, izjavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović i dodao da će se, što vrijeme više prolazi, teže utvrditi istina u tom slučaju.

– U `Lori` jeste bila neka vrsta logora. Tamo su ljudi ubijani, kažnjeni su zbog toga, u zatvoru su. Na hrvatskom pravosuđu je da riješi. Oni to sporo rješavaju, ali ipak rješavaju – rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Podgorici nakon sastanka sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem.

On je naveo da nikoga nije štitio kada je riječ o zločinima i upitao zašto bi štitio nekoga ko je odgovoran za ljudske živote.

Milanović kaže da je na današnjem sastanku razgovarano i o izjavama ministra inostranih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da “Lora” nije bila logor.

– To je stav Grlića Radmana, ali ja ga ne mogu komentarisati – rekao je Milanović.

Milanović je rekao da je Hrvatskoj u interesu da Crna Gora što prije bude članica EU.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović istakao je da dvije zemlje vezuje više od susjedstva.

– Drago mi je što je Crna Gora prva država koju je Milanović posjetio nakon reizbora. Hrvatska i Crna Gora dijele istoriju i vrijednosti – zalažu se za mir, stabilnost i evropsku saradnju – rekao je Milatović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u potpunosti spremna da sva otvorena pitanja sa susjedima rješava bilateralno u otvorenom dijalogu.

– Ovdje nema bezgrešnih. Kao što rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela poboljšanju odnosa, tako ni određeni stavovi iz Hrvatske, posebno u kontekstu `Lore` ne doprinose unapređenju odnosa – naveo je Milatović.

Nastavi čitati

Aktuelno