Bivši ministar Željko Kovačević uhapšen je u martu 2025. zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u vezi sa koncesijom za vjetropark Trusina kod Nevesinja. Istraga još traje, a Tužilaštvo analizira obimnu dokumentaciju. Istovremeno, spor sa zagrebačkim Kermasom mogao bi Republiku Srpsku i BiH izložiti zahtjevu vrijednom više od 100 miliona evra.

Godinu i po nakon hapšenja bivšeg ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića, istraga u predmetu koji se odnosi na vjetropark Trusina kod Nevesinja još nije završena.

Iz Republičkog javnog tužilaštva potvrđeno je da se i dalje analiziraju prikupljeni dokazi, među kojima je dokumentacija koju Tužilaštvo opisuje kao izuzetno obimnu i složenu. Kovačević je pod istragom zajedno sa još jednom osobom, a terete se za sumnju na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja u vezi sa aneksom ugovora o koncesiji.

Hapšenje na granici, pa nastavak istrage

Kovačević je uhapšen 18. marta 2025. na graničnom prelazu Svilaj, nakon što je MUP Republike Srpske za njim raspisao potragu.

Hapšenje je bilo povezano sa istragom Uprave kriminalističke policije i Republičkog javnog tužilaštva o ugovoru za koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina.

Nakon hapšenja postupajući tužilac odlučio je da Kovačević ne bude sproveden u Republičko javno tužilaštvo, već je pušten na slobodu.

Međutim, predmet time nije zatvoren.

Tužilaštvo sada analizira prikupljenu dokumentaciju i pokušava da utvrdi sve okolnosti u vezi sa spornim poslovima.

Važno je naglasiti da se radi o istrazi, a ne o pravosnažno utvrđenoj krivici.

U centru istrage vjetropark Trusina

Predmet se odnosi na projekat vjetroparka Trusina kod Nevesinja i ugovor o koncesiji koji je Vlada Republike Srpske 2012. godine zaključila sa kompanijom „Eol Prvi“.

Većinski vlasnik „Eol Prvog“ je zagrebačka kompanija Kermas Energija, koja je prema dostupnim podacima imala 97 odsto udjela u toj firmi.

Vlada RS je 2019. godine jednostrano raskinula koncesioni ugovor.

Upravo nakon tog raskida počela je nova pravna bitka, koja je vremenom dobila i međunarodnu dimenziju.

Kermas Energija je 2024. godine uputila obavještenje o sporu i namjeri pokretanja arbitražnog postupka pred ICSID-om, a vrijednost spora navedena je na 102.056.122 evra.

Šta je sporno u slučaju Kermasa?

Kermas tvrdi da je jednostranim raskidom koncesije oštećen i traži zaštitu svojih investicionih prava.

Prema ranije objavljenim informacijama, kompanija je prije potencijalne arbitraže od BiH tražila rješenje spora i vraćanje koncesije, odnosno mogućnost da nastavi projekat.

Predmet je razmatran i u okviru mehanizama BiH za mirno rješavanje međunarodnih investicionih sporova.

Kermas je ranije navodio i da je u projekat Trusina uložio značajna sredstva, dok su njegovi pravni zastupnici tvrdili da je kompanija imala investicije od nekoliko miliona evra.

Obrt krajem 2025. godine

Posebno zanimljiv razvoj događaja uslijedio je krajem prošle godine.

Vlada Republike Srpske je u novembru 2025. poništila postupak dodjele koncesije za Trusinu jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Međutim, samo nekoliko sedmica kasnije vlast je otvorila novi kanal prema Kermasu.

Vlada je 18. decembra 2025. dala saglasnost na sporazum o saradnji sa ovom kompanijom.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva tada je objašnjeno da je jedan od razloga za zaključivanje sporazuma upravo izbjegavanje arbitražnog postupka koji je Kermas najavljivao, ali i interes Vlade da se na lokaciji Trusina ipak izgradi vjetroelektrana.

Prema obrazloženju Ministarstva, sporazum bi omogućio da se nova koncesija dodijeli putem pregovaračkog postupka, u skladu sa Zakonom o koncesijama.

Istraga i potencijalna arbitraža – dvije povezane priče

Upravo ovaj slijed događaja daje dodatnu težinu predmetu protiv Kovačevića.

S jedne strane, Tužilaštvo istražuje njegove postupke u vezi sa koncesijom i aneksima ugovora.

S druge strane, Republika Srpska i BiH istovremeno pokušavaju da riješe posljedice raskida istog koncesionog odnosa i izbjegnu potencijalni međunarodni spor vrijedan više od 102 miliona evra.

Za sada, međutim, nije poznato da li je Kermas prihvatio ponuđeni sporazum niti kakva je konačna sudbina arbitražnog postupka.

Pravni zastupnik Kermasa Predrag Baroš ranije je izjavio da neko vrijeme nije bilo kontakta sa klijentom u vezi sa nastavkom arbitražnog postupka i da nema nova saznanja o njegovom razvoju.

Šta će pokazati istraga?

Tužilaštvo za sada ne otkriva detalje istrage, pozivajući se na zaštitu postupka.

Ključno pitanje biće da li će analiza obimne dokumentacije potvrditi sumnje zbog kojih je Kovačević uhapšen i da li će protiv njega i drugog osumnjičenog biti podignuta optužnica.

Do tada, sve tvrdnje o eventualnim zloupotrebama ostaju na nivou sumnji koje istražuju nadležni organi.

Jedno je, međutim, već jasno: slučaj Trusina nije samo pitanje jednog ugovora o koncesiji.

On je istovremeno otvorio krivičnu istragu, potencijalni međunarodni arbitražni spor vrijedan više od 100 miliona evra i novi pokušaj Vlade Republike Srpske da projekat vjetroparka vrati na dnevni red.

A konačan odgovor na pitanje šta se dešavalo sa koncesijom Trusina sada je u rukama Tužilaštva.

Tačno godinu dana nakon napada na poslanika PDP-a Branislava Borenovića u Banjaluci, napadači i dalje nisu identifikovani. Tužilaštvo navodi da je istraga u toku i da se vodi protiv nepoznatih lica.

Maskirani napadači pobjegli bez identiteta

Na današnji dan prošle godine, 5. septembra 2025, Branislava Borenovića u večernjim satima ispred zgrade u Banjaluci napala su dvojica maskiranih muškaraca.

Prema ranije iznesenim informacijama, napadači su koristili biber-sprej, nakon čega su pobjegli. Iako je od događaja prošlo tačno 365 dana, identitet dvojice muškaraca još nije utvrđen, niti je javnosti poznato ko je eventualno stajao iza napada.

Borenović danas ponovo traži odgovor na pitanje zbog čega istraga nije dovela do konkretnog rezultata, posebno imajući u vidu da su, prema njegovim riječima, postojali snimci nadzornih kamera i svjedoci.

„Tačno je 365 dana kako sam napadnut pred svojom zgradom od strane nepoznatih lica, koja su to uradila očigledno organizovano. Nevjerovatno je da je prošlo godinu dana, a da istraga nije završena do kraja, da nisu pronađeni počinioci i nalogodavci“, rekao je Borenović.

Borenović sumnja na političku pozadinu

Poslanik PDP-a smatra da napad nije bio slučajan i tvrdi da bi mogao imati političku pozadinu.

Kako je rekao, u Banjaluci nema ličnih neprijatelja niti problema zbog kojih bi očekivao ovakav napad, zbog čega smatra da je potrebno utvrditi da li je događaj povezan sa njegovim političkim djelovanjem.

„Očekivao sam da će ovaj napad na mene biti otkriven u svega nekoliko dana. Imao sam uvjeravanja od strane i policijskih i tužilačkih struktura da će to biti lako otkriveno pored svih tih dokaza i detalja“, naveo je Borenović.

On, međutim, nije ponudio konkretne dokaze kojima bi potvrdio tvrdnju o političkoj pozadini napada, pa se ta mogućnost za sada može posmatrati kao njegova sumnja.

Borenović poručuje da će nastaviti da insistira na rasvjetljavanju slučaja, bez obzira na to koliko vremena bude potrebno.

Tužilaštvo: Istraga je u toku

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci potvrđeno je da predmet nije zatvoren.

Kako navode, istraga je i dalje u toku i predmet se nalazi u radu protiv nepoznatih lica zbog krivičnog djela tjelesna povreda na štetu Branislava Borenovića.

To znači da godinu dana nakon događaja nema pravosnažnog odgovora na osnovna pitanja – ko su bili napadači, ko ih je eventualno angažovao i zbog čega je Borenović napadnut.

„Želim državu u kojoj se svi osjećaju sigurno“

Borenović je poručio da će nastaviti da insistira na istrazi, navodeći da njegov cilj nije samo rasvjetljavanje ličnog slučaja već i stvaranje sistema u kojem se građani, bez obzira na političku ili društvenu pripadnost, mogu osjećati sigurno.

Podsjetio je i da obavlja funkciju predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, za koju kaže da je među najaktivnijim komisijama u parlamentarnom radu.

„Ja sam predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije koja je najaktivnija komisija u parlamentarnom radu na nivou BiH. Mi smo otvorili brojna važna pitanja“, istakao je Borenović.

Godinu dana kasnije, međutim, ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: ko su dvojica maskiranih muškaraca koji su napali Branislava Borenovića i da li iza tog napada postoji nalogodavac?

Odgovor na to pitanje sada je u rukama policije i tužilaštva, koji istragu i dalje vode protiv nepoznatih lica.

Bivša direktorka poslovnice UniCredit banke u Sarajevu Elma Mujanović tvrdi da su njeno ime i potpis krivotvoreni i iskorišteni na najmanje 18 dokumenata koji se odnose na devet kredita, i to u vrijeme kada je bila na bolovanju.

Kada je sve to prijavila, prvo banci, a potom i nadležnim institucijama, kaže da je doživjela niz neugodnosti od nadređenih, a potom dobila otkaz nakon 15 godina rada.

Mujanović je zbog krivotvorenja njenog potpisa na dokumentima podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv nepoznatih osoba, navodeći da su bez njenog znanja i odobrenja zaključivani ugovori o kreditima i odluke o njihovom odobrenju.

Svoje tvrdnje potkrepljuje dokumentacijom koju je CAPITAL dobio na uvid, a kaže da strahuje da je njen potpis mogao biti korišten i za potpisivanje drugih dokumenata.

“Ako je moguće da se moje ime i potpis pojave na odluci o odobrenju ili ugovoru u vrijeme kada nisam bila prisutna, onda se mora postaviti pitanje da li je bilo drugih slučajeva i da li su klijenti bili adekvatno zaštićeni. Želim da se provjere dokumenti, elektronski tragovi i postupanje svih uključenih institucija“, kaže Mujanović.

Dodaje da ako se potvrdi da su njeno ime, prezime i potpis korišteni za bankarske odluke u vrijeme kada nije bila prisutna, onda ovo više nije samo pitanje njenog otkaza.

“To postaje pitanje zaštite klijenata, validnosti bankarske dokumentacije, unutrašnjih kontrola banke, korištenja ovlaštenja zaposlenika i odgovornosti institucija koje su o svemu bile obaviještene“, kaže Mujanović.

U krivičnoj prijavi navela je da su bez njenog znanja, od 15. decembra 2023. do 22. februara 2024. godine, dok je bila na bolovanju, sa više pravnih i fizičkih lica zaključivani ugovori o kreditima i donosene odluke o njihovom odobrenju na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njen potpis.

Kaže da je na bolovanje otišla zbog pretrpljenog stresa usljed neprijatnosti koje je preživjela zbog toga što je prijavljivala nezakonitosti i kršenje internih procedura, uključujući i one vezane za transakcijsko poslovanje.

“U decembru 2023. godine pozvana sam na razgovor sa regionalnim i direktorkom prodaje kada mi je saopšteno da trebam preći na poslove prodaje, iako sam do tada bila direktor poslovnice sa dugogodišnjim iskustvom i rezultatima“, kaže Mujanović.

Kao obrazloženje navedena je „sistematizacija“ i informacija da će druga osoba preuzeti dvije poslovnice, iako, prema tvrdnjama Mujanović, ta osoba nije ispunjavala uslove za obavljanje tog posla.

“Rečeno mi je tada da me “sada neće nijedan direktor”, jer sam prijavljivala prethodnog rukovodioca i nepravilnosti. Pitala sam da li postoji bilo koje drugo radno mjesto u banci, izvan neposredne nadležnosti rukovodilaca koje sam prijavljivala, ali su mi rekli da takvo mjesto ne postoji za osobu koja je prijavila nadređenog“, rekla je Mujanović i dodala da je to shvatila i doživjela kao dodatni pritisak nakon višegodišnjeg rada u Banci.

U dokumentaciji se nalazi i zapisnik sa sastanka održanog 7. februara 2024. godine, na kojem je Mujanović upoznata sa odlukom o otkazu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Prema tom zapisniku, rekla je da razumije ponudu, ali nije željela da preuzme dokumentaciju niti da se izjasni o ponuđenom ugovoru. Nakon toga, radni odnos joj je prekinut 13. marta 2024. godine.

Dok je bila na bolovanju, na nizu dokumenata pojavio se potpis koji Mujanović osporava kao svoj, među kojima je i kreditna odluka od 15. januara 2024. godine. Radi se o potrošačkom kreditu od 20.500 KM.

„Kada sam banku obavijestila o korištenju mog imena i potpisa, zahtijevajući da se utvrdi ko stoji iza toga, dobila sam odgovor da to nije ništa bitno“, navodi Mujanović.

Na razgovoru u ljudskim resursima joj je, kako tvrdi, pripremljena izjava u kojoj je trebalo da bude navedeno da joj je banka ponudila drugo radno mjesto i da ga je ona odbila.

“Nisam došla tu da odbijam posao, nego da tražim objašnjenje za dokumentaciju i kredite na kojima se nalazi moje ime i potpis. Nakon razgovora sam bila izrazito uznemirena i slučaj sam prijavila inspekciji, uz dostavljanje dokumentacije“, rekla je Mujanović.

U dokumentaciji koju je CAPITAL pregledao, međutim, nema podatka ko je konkretno izvršio radnju potpisivanja niti na osnovu kojeg korisničkog naloga je dokument sačinjen. Upravo to Mujanović traži da se utvrdi.

U krivičnoj prijavi je pobrojano svih devet ugovora i odluka, sa datumima od 18, 20, 21, 22, 25. i 27. decembra 2023. te 15. i 16. januara 2024. godine.

Mujanović navodi da je slučaj prijavila Agenciji za bankarstvo FBiH, Federalnoj upravi policije, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, inspekciji, Ministarstvu finansija i Ministarstvu pravde, kao i nadležnim antikorupcijskim i institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Kantonalna inspekcija je nakon prijave obavila nadzor i razmatrala okolnosti vezane za prestanak njenog radnog odnosa i ponuđeni izmijenjeni ugovor. U nalazu je zaključeno da nema zakonskog osnova za preduzimanje mjera iz nadležnosti inspekcije, uz upućivanje Mujanović na sudsku zaštitu.

Kancelarija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo obavijestila je Mujanović da je zaprimila njenu prijavu o navodnim nezakonitim radnjama, kao i mogućim propustima i nepostupanju nadležnih, regulatornih i inspekcijskih organa.

“Vaš predmet je dostavljen Tužilaštvu KS na dalje postupanje. U konkretnom slučaju radi se o banci kao privatnom pravnom licu za koje nemamo nadležnost. Kako se navodi odnose i na postupanje regulatornih i inspekcijskih organa sa drugih nivoa vlasti, predmet je dostavljen Tužilaštvu KS“, naveli su u dopisu iz januara ove godine.

Međutim, iz UniCredit Banke nismo dobili konkretne odgovore na navode bivše zaposlenice. Na upit koji smo poslali odgovorili su šturo i opravdali se “zaštitom ličnih podataka”.

“U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i zbog povjerljivosti traženih informacija, nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit“, kratko su odgovorili.

Informacije smo tražili i od Jasmina Mahmutovića, direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koji je zatražio vrijeme da se upozna sa slučajem, ali do objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja.

Capital