Savjet ministara naložio je Ministarstvu finansija i trezora da do sutra dostavi korigovani tekst Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje zajedničkih institucija, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presudu predmetu “Vijadukt”.

Ove korekcije neće uključivati izmjene budžetskih stavki koje se odnose na plate i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za finansijsku imovinu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Savjet ministara donio je ove zaključke da bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude u kojoj je izvršenik BiH, čime bi se stekli uslovi za, kako se navodi, “pokretanje regresne tužbe i na kraju naplate štete od Republike Srpske”.

Ministarstvo komunikacija i transporta zaduženo je da do naredne sjednice Savjeta ministara zakazane za sutra dostavi prijedlog odluke o finansiranju troškova Agencije za pružanje usluga u vazduhoplovstvu BiH na privremenoj osnovi, radi omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.

Jaja su popularna i vrlo hranljiva hrana, bogata vitaminima, mineralima, antioksidansima, proteinima i mastima. U dijelovima svijeta gdje su jaja pristupačna i lako dostupna, mnogi ljudi ih jedu redovno, pa čak i svakodnevno.

Vjerovatno ste čuli da holesterol iz jaja može doprinijeti srčanim bolestima, koje su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu.

Iako su jaja nesumnjivo bogatija holesterolom nego mnoge druge namirnice, ona su takođe puna korisnih bioaktivnih jedinjenja i drugih hranljivih materija koje se bore protiv bolesti.

Koliko jaja je bezbjedno jesti dnevno?
Istraživanja pokazuju da rizik od unosa previše jaja zavisi od pojedinca. Faktori poput genetike, porodične istorije, načina pripreme jaja, ishrane i mjesta života mogu uticati na to koliko jaja je bezbjedno jesti.

Takođe, važno je razmotriti ukupan unos holesterola iz drugih izvora. Ako je vaša ishrana već niskog holesterola, možete si priuštiti više jaja. Međutim, ako imate visok holesterol, bolje je ograničiti unos.

Za zdrave odrasle osobe sa normalnim holesterolom i bez faktora rizika za srčane bolesti, 1-2 jaja dnevno smatraju se bezbjednim, a neka istraživanja pokazuju da unos troje jaja dnevno može poboljšati nivoe holesterola. Stručnjaci ipak obično savjetuju da se ne prelazi dvoje jaja dnevno.

Studija među korejskim odraslim osobama pokazala je da 2-7 jaja sedmično može povećati nivo “dobrog” HDL holesterola i smanjiti rizik od metaboličkog sindroma, dok konzumiranje dvoje ili više jaja dnevno nije imalo iste efekte. Metabolički sindrom povećava rizik od bolesti poput dijabetesa i srčanih bolesti.

Rizik može varirati za različite grupe
Iako je unos nekoliko jaja dnevno generalno bezbjedna za većinu zdravih odraslih osoba, neka istraživanja sugerišu da to nije slučaj za određene grupe.

Jedno istraživanje na skoro 200.000 američkih veterana pokazalo je da konzumacija jednog jajeta dnevno može blago povećati rizik od srčanog udara, posebno kod osoba koje imaju dijabetes ili višak kilograma. Ovo ukazuje na to da opšte zdravstveno stanje igra važnu ulogu u tome koliko je jaja bezbjedno jesti.

Slična istraživanja u Evropi i Koreji pokazala su da konzumiranje 2-4 jaja sedmično može povećati unos holesterola i rizik od srčanih bolesti, posebno kod osoba sa dijabetesom.

Studija u SAD-u, koja je obuhvatila više od 100.000 ljudi, pokazala je da su stariji ljudi koji su jeli više od 5-6 jaja sedmično imali 30 odsto veći rizik od srčanih bolesti, ali nije jasno da li su jaja bila jedini faktor.

Rizik od srčanih bolesti raste sa godinama zbog promjena u organizmu, kao što su nakupljanje masti i ukrućenje arterija. Stoga je važno uzeti u obzir cjelokupno zdravlje prilikom odlučivanja o količini jaja u ishrani.

Važno
Ako imate visok LDL holesterol, prekomjernu težinu, dijabetes ili porodičnu istoriju srčanih bolesti, možda bi bilo bolje ograničiti unos na jedno jaje dnevno ili 4-5 jaja sedmično, prenosi Kurir.

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.

Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.

Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.

– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.

Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.

– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.

Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).

Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.

Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).

– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:

– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:

– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.