Društvo
55 MILIONA EVRA NIZ VODU: Hidroelektrane nema, novac potrošen?!
Oko 55 miliona evra je potrošeno u posljednje četiri godine na izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine. No, novac je otišao “niz vodu”, jer gradnja nije ni počela.
Koncesiju je 2012. godine dobio ruski biznismen Rašid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS.
Dvije godine kasnije, on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik postavili su kamen temeljac.
Međutim, vlada Republike Srpske je 2022., bez dodatnih pojašnjenja, isplatila Sardarovu 35 miliona evra i preuzela koncesiju.
Novi kamen temeljac postavljen je u julu 2023.
Potom je platila avans izvođaču iz Turske u vrijednosti od 20 miliona evra.
No, i ovaj ugovor je raskinut.
Razlog – turska firma NGA Build od vlade Srpske je zatražila da se projekat izmijeni.
Kako su objasnili, prvobitni je projektovan da izdrži slabije poplave, a novim je utvrđeno da objekat mora biti građen da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Zašto ovaj problem nije uočen ranije, ko je odgovoran za potrošeni novac i da li će projekat biti nastavljen, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa iz Vlade RS, resornog ministarstva energetike i Elektroprivrede RS, koja je nosilac projekta.
Šta je bilo sporno za tursku kompaniju?
Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović ranije je za medije izjavio da je naknadno utvrđeno kako je elektrana projektovana da izdrži takozvanu 500-godišnju vodu, odnosno slabije ekstremne poplave.
Elektroprivreda, međutim, smatra da objekat mora biti građen tako da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.
Takva izmjena podrazumijeva veću branu, jače prelive za vodu i dodatnu zaštitu, ali i znatno veće troškove.
Izmjena projekta značila bi veće troškove i novu dokumentaciju, što izvođač nije prihvatio.
Iz turske kompanije nije odgovoreno na upit RSE koji je status projekta, zašto je raskinut ugovor, koliko novca im je isplaćeno i da li će vratiti avans.
Prema zvaničnim podacima te firme, vrijednost projekta procijenjena je na 98 miliona evra, a planirani kapacitet elektrane na 36,8 megavata.
Projekat star više od decenije
Ekonomisti i organizacije civilnog društva upozoravaju da je riječ o ozbiljnom propustu institucija, jer osnovne tehničke manjkavosti, kako navode, nisu provjerene na vrijeme.
“Nevjerovatno je da se nakon tri godine otkriju problemi u projektovanju. Sve je to moralo biti jasno u trenutku kada je koncesija kupljena”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Iz Organizacije Transparency International u BiH ističu da javnost do danas nema jasne odgovore na ključna pitanja: ko je donosio odluke, zašto projekat nije ranije zaustavljen i da li postoji mogućnost povrata dijela uloženog novca.
“Umjesto da vlast raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza investitora, mi smo dovedeni pred svršen čin u kojem se ponovo gubi javni novac. Nažalost, danas na naplatu dolazi decenijsko odsustvo strateškog razmišljanja”, ističe Srđan Traljić iz Transparencyja.
Više od 150 miliona evra za nerealizovane projekte
Projekat “Mrsovo” je jedan u nizu poslova kompanije Comsar Energy RS koja je godinama bila strateški partner Vlade RS u energetskim projektima.
Vlada je u više navrata preuzimala ili restrukturirala projekte ove kompanije, često uz netransparentne odluke.
Prema zvaničnim podacima, za različite koncesije, firme i propale projekte isplaćeno je više od 150 miliona evra javnog novca.
Sardarov, koji je prije skoro 15 godina dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”, obećavao je ulaganja veća od pola milijarde evra u izgradnju hidroelektrana, te izgradnju još jednog bloka Termoelektrane Ugljevik.
Još 2013. godine je dobio koncesiju za ležište uglja, zajedno uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.
Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlasti su mu godinama unazad izlazile u susret i pomjerale rokove, dok se nije došlo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik nema uglja i da im je neophodno eksploataciono polje za koje Sardarov ima koncesiju.
Zbog toga je krajem aprila ove godine Vlada RS, preko javnog preduzeća “Gas RES”, preuzela kompaniju Comsar Energy RS. Tada je Sardarovu isplaćeno oko 120 miliona evra.
Iz Transparency Internationala upozoravaju da javnosti nikada nisu predočene analize rizika, niti je utvrđena odgovornost za donošenje odluka.
“Apsolutno je jasno da za sve ove projekte javnosti nisu bile dostupne analize i procjene rizika ovih ulaganja. Na kraju smo došli do toga da tih projekata nema, a platili smo stotine miliona maraka firmi koja nije uradila ništa.
Svakako, nadležne institucije treba da provjere odgovornost onih koji su sklopili takav posao, jer je dosadašnja praksa pokazala zabrinjavajući obrazac u kojem država preuzima propale investicije privatnih lica javnim novcem”, ističe Traljić.
Ko je Rašid Sardarov?
Ovaj ruski milijarder porijeklom iz Dagestana se, uglavnom, bavi ulaganjima u energente. Vlasnik je naftne kompanije “South-Urals Industrial Company”, čija vrijednost prelazi dvije milijarde dolara.
Ime mu se našlo i u Panama Papers, dokumentima koji otkrivaju kako bogataši peru novac kroz “porezne oaze”.
Odlukom Savjeta ministara, Sardarov je 2011. dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”.
Državljanstvo je dobio na lični zahtjev, uz preporuku Vlade RS, koja je tada navela da je “lice od naročite koristi za BiH”.
Zakonski uslovi za biznismene poput Sardarova da dobiju državljanstvo je da ulože “značajan iznos” novca ili da zaposle “značajan broj radnika”.
(RSE)
Društvo
SPORAZUM BIH I HRVATSKE BEZ REZULTATA: Kamioni na granicama čekaju i do 30 sati
Iako je sporazumom koji su nedavno potpisale BiH i Hrvatska bilo predviđeno otvaranje još tri granična prelaza na kojima bi se obavljali fitosanitarni pregledi, što bi ubrzalo protok robe i rasteretilo najopterećenije prelaze, to se još nije desilo.
Zbog toga prevoznici upozoravaju da se i dalje suočavaju sa čekanjima na granici i do 30 sati, što prema njihovim riječima, posebno otežava transport lako kvarljive robe tokom ljetnih mjeseci.
Novi fitosanitarni prelazi još nisu počeli s radom
Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da, iako je najavljeno otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama, oni još nisu počeli s radom.
“Pretpostavljamo da je razlog nedostatak inspektora, s obzirom na to da su počeli godišnji odmori. Nadamo se da će taj problem biti riješen do kraja avgusta”, kazao je Ivanović.
Dodaje da se zbog toga kamioni i dalje zadržavaju na granicama po nekoliko sati, a najveći pritisak trpi granični prelaz Gradiška.
“Kamioni i dalje čekaju po nekoliko sati. Najveći pritisak je na graničnom prelazu Gradiška, jer roba koja podliježe fitosanitarnim pregledima i dalje mora da prolazi tim putem, pošto ostali prelazi još nisu počeli s radom”, istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama značajno bi rasteretilo Gradišku i ubrzalo protok robe, posebno u vrijeme povećanog obima transporta tokom ljetne sezone.
Prevoznici: Umjesto poboljšanja, čekanja su još duža
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je stanje na graničnim prelazima danas lošije nego ranije, uprkos obećanjima da će novi režim rada ubrzati protok teretnog saobraćaja.
“Umjesto bržeg protoka teretnog saobraćaja, vozači se suočavaju sa još dužim čekanjima i lošijim uslovima”, rekao je Grbić.
Podsjeća da je prilikom nedavnog potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno uvođenje fitosanitarnih pregleda na graničnim prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj, što je trebalo da rastereti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe. Međutim, kako tvrdi, ta odluka još nije sprovedena.
“Najavljeni su produženo radno vrijeme fitosanitarnih službi, veći broj inspektora i efikasniji rad, ali obećanja nisu ispunjena. Bilo je mnogo obećanja, produžen rad četvrtkom i petkom, više fitosanitarnih inspektora. Od toga nema ništa”, istakao je Grbić.
Dodaje da prevoznici već godinama upozoravaju na iste probleme i da su u više navrata od nadležnih institucija tražili njihovo rješavanje, ali bez konkretnih rezultata.
“Od 2010. godine stotinama puta smo apelovali, pisali dopise i održavali sastanke. Sve bude obećano, a poslije toga ne bude ništa”, naveo je Grbić.
Gradiška i dalje najveće usko grlo za teretni saobraćaj
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju višesatna čekanja na graničnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se prevozi kvarljiva roba.
“Na graničnom prelazu Gradiška čeka se od 13 do 15 sati, a nekada i do 30 sati. Vozači stoje pod vedrim nebom, bez osnovnih uslova, a kvarljiva roba trpi zbog visokih temperatura”, upozorio je Grbić.
On ističe da na graničnom prelazu Gradiška i dalje ne postoji posebna traka za prazne kamione, zbog čega sva teretna vozila čekaju u istoj koloni, što dodatno usporava saobraćaj.
Dodaje da, osim nešto bržeg protoka putničkih vozila, nije došlo do značajnijih poboljšanja u teretnom saobraćaju, niti su ispunjena ranije data obećanja o unapređenju rada graničnih prelaza.
Sporazum predviđa šest graničnih prelaza za inspekcijske kontrole
Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.
“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je tada Krišto.
Društvo
ČISTA NOSTALGIJA! Navike iz našeg djetinjstva koje su potpuno nestale, a današnjoj omladini zvuče bizarno! (FOTO)
Pripadnici generacije X, koji su odrastali tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, imali su puno više slobode i samostalnosti nego mnoga današnja djeca.
Kako se nekad odrastalo
- Jedan fiksni telefon za cijelu porodicu.
- Crtani filmovi samo subotom ujutro.
- Putovanja uz papirnate karte i mape.
- Večera za stolom bila je pravilo.
- Igra napolju bez stalnog roditeljskog nadzora.
Odrastali su u vrijeme bez pametnih telefona, društvenih mreža i interneta, zbog čega su veliki dio vremena provodili družeći se i istražujući svijet oko sebe.
Mnoge svakodnevne aktivnosti koje su tada bile sasvim uobičajene danas su gotovo nestale ili su ih zamijenile moderne tehnologije.

Upravo su te navike obilježile njihovo djetinjstvo, a mlađe generacije danas ih rijetko ili uopšte ne doživljavaju.
Borba za fiksni telefon
U vrijeme kada je cijela porodica dijelila jedan fiksni telefon, dogovaranje oko njegova korištenja bilo je sasvim uobičajeno.
Braća i sestre često su se prepirala oko toga ko će prvi telefonirati, a privatni razgovori bili su prava rijetkost.
Za razliku od današnje djece, koja uglavnom imaju svoje mobilne telefone, tada je telefon bio zajednički dio domaćinstva, piše YourTango.
Crtani filmovi subotom ujutro
Subotnje jutro bilo je rezervisano za omiljene crtane filmove, koje su djeca čekala cijelu sedmicu.

Dok su roditelji ispijali kafu i čitali novine, djeca su provodila jutro ispred televizora prije nego što bi ostatak dana provela vani.
Pošto nije bilo streaming platformi, crtani filmovi su se mogli gledati samo u tačno određeno vrijeme.
Snalaženje uz karte od papira
Prije GPS-a i navigacijskih aplikacija porodice su se na putovanjima oslanjale na papirnate karte i unaprijed zapisane upute.
Iako je takav način snalaženja ponekad bio zahtjevan, decenijama je bio sasvim uobičajen.
Na dužim putovanjima karta je bila neizostavan dio automobila, a pronalazak odredišta često je zahtijevao više planiranja nego danas.
Zajedničke porodične večere
Brojna istraživanja pokazuju da zajednički obroci mogu potaknuti osjećaj pripadnosti i povezanosti među članovima porodice.

Iako su djeca ponekad nerado prekidala igru zbog večere, zajedničko okupljanje za stolom bilo je važan dio svakodnevice, dok je danas zbog užurbanog načina života znatno rjeđe.
Igra vani bez nadzora
Djeca generacije X veliki dio slobodnog vremena provodila su vani, često bez stalnog nadzora roditelja, prenosi Index.

ozila su bicikle, istraživala komšiluk i vraćala se kući tek kada bi se upalila ulična rasvjeta, razvijajući pritom samostalnost i snalažljivost.
Takav način odrastanja mnogima je omogućio da od malih nogu nauče samostalno donositi odluke i rješavati svakodnevne situacije.
Nezavisne
Društvo
SJEĆANJE KOJE NE BLIJEDI! Bratunac očekuje masovan dolazak građana na pomen stradalim Srbima
Očekujemo da će komemoraciji u Bratuncu u subotu, 4. jula, prisustvovati najveći broj građana do sada, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje stradanja Srba Srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu od 1992. do 1995. godine Lazar Prodanović.
Prodanović je na sastanku Odbora u Šekovićima istakao veliki značaj ovog događaja za očuvanje kolektivnog sjećanja radi budućih generacija.
„Čuvamo kulturu sjećanja, šaljemo poruku da ne želimo da se ovo ikada ponovi i želimo da mlade generacije, ne zaboravljajući svoju prošlost, grade budućnost bez bilo kakvog konflikta na ovim prostorima“, poručio je Prodanović.
On je naveo da su pravosudne institucije BiH ponizile sve srpske žrtve jer ne rade ništa na procesuiranju odgovornih za zločine nad Srbima na ovom području.
„Istovremeno nisu doprinijele procesu izgradnje mira, suživota i razumijevanja među narodima u BiH“, naveo je Prodanović.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Mladen Radić rekao je da su republičke institucije u stalnoj koordinaciji sa lokalnim odborima kako bi komemoracija protekla dostojanstveno.
On je dodao da se privode kraju pripreme za pomen i sjećanje na 3.267 Srba koji su stradali od 1992. do 1995. godine u Srednjem Podrinju i Birču.
Radić je naveo da su u tom periodu počinjeni teški zločini nad srpskim stanovništvom, s ciljem njegovog uništenja na ovom prostoru.
„Zbog razmjera stradanja, svaki Srbin treba da dođe na obilježavanje u Bratunac kako bi se poslala poruka da zločin nikada ne smije biti zaboravljen“, zaključio je Radić.
U Bratuncu će u subotu, 4. jula, biti obilježeno više od tri decenije od velikog stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Birču, a parastos za 3.267 poginulih srpskih boraca i civila iz ove regije služiće Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.
-
Region3 dana agoPAPRENA KAZNA U HRVATSKOJ: Državljanka BiH mora platiti čak 4.800 evra!
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ NAJAVIO DOPUNE ZAKONA: Borcima penzija po pet najboljih godina staža
-
Društvo2 dana agoAUTOPUT BANJALUKA – SPLIT POD ZNAKOM PITANJA: Federacija planira drugi pravac FOTO
-
Politika22 sata ago“ZAŠTO SE U JANUARU ĆUTALO O STRANCIMA?” Stanivuković žestoko prozvao Cvijanovićevu i ogolio pozadinu odluke
-
Društvo2 dana agoKAKO JE MARKETINŠKA FIRMA sa 29.000 KM prihoda postala GOSPODAR DUGA Željezare teškog 160 miliona KM?
-
Politika2 dana ago“NA VIDOVDAN SE SVE VIDI!” Drinić žestoko osudio dešavanja u Kneževu i uputio hitan poziv BORS-u!
-
Hronika2 dana agoPIJANI VOZAČ IZ BIH UHVAĆEN U PREKRŠAJU: Sa lažnom rotacijom pokušao probiti policijsku blokadu
-
Banjaluka2 dana agoODUŠEVIO BANJALUČANE Ovacije za mladog pjevača sa Kosova: Stanivuković mu obećao prvi album
