Uslijed otvorene kupovine glasova od strane aktivista vladajućih partija pred izbore i zastrašivanja građana da će se i pored nove tehnologije na biračkim mjestima znati ko je za koga glasao, na Palama je zabilježen slučaj poklanjanja živine i stoke za takozvano sigurno glasačko tijelo, o čemu je u Jutarnjem programu BN televizije govorio načelnik ove opštine i potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić.

To je, kaže, klasična kupovina glasova.

“Zašto elektrodistribucija to nije djelila u protekloj godini ili neke druge godine? Osjetili su da na Palama nemaju povjerenje građana koje su imali u prethodnim izbornim ciklusima i na sve načine pokušavaju da dođu do glasova, tako da ja svim svojim sugrađanima kažem: “Sve što vam nude, koke, ovce, novac, slobodno uzmite, a razmislite za koga ćete glasati. Glasajte kako vi mislite da treba”, rekao je Kojić

Navodi da SNSD plaši građane.

“Ne postoji nikakav način da se sazna za koga ste glasali. Čujem da na Palama pričaju da, kada izađe tiket, koji ima kod, član biračkog odbora koji daje listiće, ima kod sebe kod i kada se to uporedi znaju kada je ko glasao pa će to prepoznati. Ne!”, naveo je Kojić i dodao:

“Oni znaju da nemaju povjerenje ljudi, pa pritiscima i nekim strahom pokušavaju da dobiju njihov glas, jer će kao znati kome je otišao taj glas, pa kažu: “Radite u našem preduzeću”. -Vidite li da su javna, državna preduzeća malte ne privatizovana, da je vlasništvo SNSD-a sve jedno preduzeće i javna ustanova u Republici Srpskoj”?

“Pritisci su ogromni. Sve više sugrađana mi se javlja, ali kažu: “Nemojte molim vas da se sazna. Mi smo tu. Podržaćemo. Popisuju ih – ime, prezime, matični broj; da moraju da donesu siguran glas. Kada se organizuje tribina, onda se popisuju da idu”.

Oni su prosvjetu održali i u ratu, poručio je on.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković govorio je o položaju prosvjetnih radnika i potrebnim promjenama u obrazovnom sistemu tokom gostovanja u emisiji „Bez uvijanja“ na BN TV, poručivši da je neophodno vratiti autoritet nastavnicima i profesorima, ali i drugačije vrednovati njihov rad.

Stanivuković je istakao da prosvjetni radnici moraju imati veću podršku i zaštitu, navodeći da je njihov materijalni status samo jedan dio problema.

– Mislim da prosvjetnog radnika, učitelja, nastavnika, treba zaštititi. Ja vjerujem u vremena kada će se opet ustajati kada oni ulaze u učionice i kada će se sjesti tek kada oni izađu. Ja u ta vremena vjerujem – rekao je Stanivuković.

On je naglasio da se povjerenje u prosvjetni kadar mora vraćati kroz reforme, ali i kroz jasniju podršku nastavnicima.

– Moramo vratiti snagu i vjeru u prosvjetni kadar. To možete kroz reforme, ali one moraju biti dvosmjerne. Jedno je materijalni status, druga stvar su plate i vrednovanje profesije – istakao je.

Posebno je govorio o radnicima koji su završili Pedagošku akademiju, navodeći da ih je oko 800 i da smatra da bi trebalo da budu ravnopravno tretirani sa ostalim prosvjetnim radnicima.

– Ljudi koji su završili Pedagošku akademiju, koja je tada bila jedina škola te vrste, vrijedni su kao i bilo koji drugi. Oni su prosvjetu održali i u ratu. Danas imaju istu normu časova i isti nastavni plan – rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, ti radnici ne bi trebalo da budu primorani da dodatno plaćaju prekvalifikacije ili dokvalifikacije kako bi ostvarili ista prava.

– Oni odbijaju da se prekvalifikuju ili napreduju kroz neke privatne ili druge fakultete. Ja cijenim njihovo odbijanje da uzmu neki novac, recimo 2.000 maraka, koliko košta ta dokvalifikacija. Oni pružaju sve toj djeci kao i svi drugi. Prema tome, moraju biti jednako tretirani – poručio je Stanivuković.

Govoreći o budućnosti obrazovanja, Stanivuković je rekao da Republika Srpska ne treba samo da preuzima modele drugih zemalja, već da bi trebalo da razvije sistem prilagođen vlastitim potrebama.

– Mi ne treba da uzmemo ni slovenački, ni njemački, ni austrijski, ni australijski sistem i kažemo da je ovo najbolje za nas. Treba da napravimo kombinovani sistem školstva koji je baš našem duhu, temperamentu, navikama i onome što mi želimo od naše djece – rekao je on.

Kao dio takvih promjena, naveo je i mogućnost vraćanja predmeta domaćinstva, kao i uvođenja sadržaja kroz koje bi se učenici na drugačiji način upoznavali sa svojom zemljom i tradicijom.

U predizbornoj kampanji u septembru 2022. godine u Foči su najavljene investicije veće od milijardu maraka – od velikih energetskih projekata do novih magistralnih puteva i mostova. Četiri godine kasnije provjeravamo: šta je od obećanog urađeno, a šta je ostalo samo na papiru?

DODIK NAJAVIO INVESTICIONI BUM U FOČU

Investicije, milijarde maraka i energetski preporod. Septembra 2022. godine u Foči, Milorad Dodik najavio je investicioni bum.

„Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze, to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan Polju, prvih 40 miliona je već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona. To će biti magistralni put, to neće biti krpljenje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana, najviše… počeće da se gradi most preko Drine, koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini.“, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a u Foči, 5. 9. 2022. godine.

Šta je od ovoga urađeno? Krenimo redom.

BEZ REALIZACIJE HIDROELEKTRANA NA DRINI

Za sistem ‘Gornja Drina’, vrijedan više od milijardu maraka, postavljen je kamen temeljac još 2021. godine, ali na Buk Bijeloj do danas nisu počeli radovi. Projekat koče spor pred Ustavnim sudom BiH oko nadležnosti za koncesije, međunarodne primjedbe Crne Gore i UNESCO-a zbog kanjona Tare, te finansiranje. Druge dvije elektrane – Foča i Paunci – i dalje su samo mrtvo slovo na papiru.

DIONICA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE

Drugo obećanje odnosilo se na ozloglašeni put prema Šćepan Polju. Iako je najavljena kompletna nova trasa od pet i po kilometara, u praksi je asfaltirano tek oko 1,7 kilometara. Preostali dio puta ostao je zaglavljen u sporim radovima i stalnim saobraćajnim zastojima, što potvrđuje SDS-ov poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga.

“SLUŠAMO OBEĆANJA OD 2011. GODINE”

„Imate čuveni put Foča – Šćepan Polje. Ja sam u Narodnoj skupštini sva obećanja iznio od 2011. ove vlasti. Imamo sad obećanje ove vlasti da će se put izgraditi 31. oktobra 2030. godine. Da podsjetim da je predsjednik SNSD-a 2023. godine obećao u jednom od rafting kampova u Foči da će do kraja 2023. godine asfaltirati put desnom stranom rijeke Tare i da će početi izgradnju autoputa od Rudog prema Trebinju. Od toga, naravno, nema ništa.“, kazao je Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske.

MOST NA DRINI I SPOJ PREMA TJENTIŠTU

Most preko Drine i veza prema Tjentištu nisu počeli za najavljenih 30 dana, već sa čak godinu i po zakašnjenja – tek u martu 2024. godine. Zbog sporog probijanja trase i imovinskih problema, završetak je odgođen za 2027. godinu.

„2024. godine u predizbornoj kampanji na lokalnim izborima, 1. marta je položen kamen temeljac. Tadašnji premijer Višković je rekao da će ‘Mrkonjić putevi’ za tri godine izgraditi ovaj putni pravac. Međutim, tri godine ističu 1. marta 2027. godine, a od ovog putnog pravca neće biti ništa.“, navodi Bodiroga.

SA ASFALTA NA MAKADAM

Kada se podvuče crta od najavljene milijarde maraka investicija, u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj do ovog grada sišao je sa asfalta na makadam – što je konačni rezultat SNSD-ovih obećanja.