Connect with us

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Related Topics:

Politika

SKANDAL U MINISTARSTVU! Višestruka kršenja zakona otkrivena revizijom u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS!

Najnoviji izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2024. godinu otkriva niz ozbiljnih kršenja zakona i nepravilnosti u radu Ministarstva porodice, omladine i sporta, na čijem je čelu Selma Čabrić.

Ministarstvo je, kako navodi revizija, dobilo mišljenje s rezervom u pogledu usklađenosti, a neke greške ponavljaju se iz godine u godinu, ukazujući na sistemske propuste i neodgovornost u upravljanju javnim sredstvima.

Među najznačajnijim kršenjima ističe se višestruko prekoračenje zakonskih odredbi vezanih za imenovanje vršilaca dužnosti sekretara i 2 pomoćnika ministra.

– Vlada Republike Srpske je, suprotno Zakonu o državnim službenicima, donijela akt o postavljenju vršioca dužnosti sekretara Ministarstva i dva pomoćnika ministra na period do 90 dana, i to više od tri puta uzastopno – ističe se u izvještaju revizije.

Pored toga, Ministarstvo je nezakonito angažovalo šest osoba duže od dozvoljenog perioda, dok je šest ugovora o djelu zaključeno za poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost Ministarstva, što je direktno suprotno Zakonu o radu.

Problemi se ne zaustavljaju ni na nepravilnostima u zapošljavanju i ugovorima, već su evidentirane i nepravilnosti u priznavanju prava zaposlenih.

– Naknada troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla priznato je bez vjerodostojne isprave o mjestu stanovanja, a novčane pomoći su odobravane bez potrebnih dokaza o osnovu za iste. Takođe, zabilježeni su propusti u obračunu i povratu putnih troškova, gdje povrat akontacija nije pravovremeno izvršen – navode revizori.

Revizija je ukazala i na ozbiljne propuste u oblasti javnih nabavki. Planirane nabavke vrijednosti gotovo pola miliona KM nisu sprovedene u skladu sa zakonom.

Nabavke robe i usluga obavljene su kroz 84 direktna sporazuma i druge netransparentne procedure, a pojedine nabavke stručnog usavršavanja i ugostiteljskih usluga uopšte nisu bile planirane u planu nabavki, niti su za njih donesene odluke o pokretanju postupka javne nabavke.

Posebno zabrinjava činjenica da su nabavke robe široke potrošnje i sportske opreme podijeljene u više direktnih sporazuma, čime je očigledno zaobiđen zakon koji zabranjuje dijeljenje predmeta nabavke.

Dodatno, Ministarstvo nije zaključilo ugovor za nabavku goriva i autokozmetike po osnovu okvirnog sporazuma, a na portalu javnih nabavki nisu objavljene obavijesti o dodjeli ugovora, što je još jedno kršenje Zakona o javnim nabavkama.

Glavna služba za reviziju podsjeća da su u okviru finansijske revizije za 2023. godinu Ministarstvu dato ukupno osam preporuka.
Iako su neke od njih provedene, četiri ključne preporuke koje se odnose na zapošljavanje, angažovanje po ugovorima o djelu, uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrola, te primjenu Zakona o javnim nabavkama, nisu realizovane, čime su ostale otvorene značajne rizike od zloupotreba i neefikasnog upravljanja, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ PITA “Ko su ti STRUČNJACI za koje je Dodikov kabinet daje 4 miliona KM?”

Zašto ste kroz rebalans, odnosno kroz novi budžet za 2025. godinu predvidjeli 4.000.000 KM u kabinetu predsjednika za stručne usluge? Zašto ste stavku reprezentacije predsjednika podigli sa 150.000 na 300.000 KM?
Pitao je ovo Slaviša Marković, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom tokom tačke današnje sjednice koja se tiče rebalansa budžeta, dodajući da prema tome, predsjednik Republike Srpske ima dnevnu reprezentaciju od preko 1000 KM.

– Da li vi mislite da je to normalno? S druge strane, u okviru budžeta Agencije za agrarna plaćanja smanjen je iznos budžeta za poljoprivredu za pet miliona. Ministar finansija, gđa Vidović, rekla je da je u okviru Ministarstva poljoprivrede to nadoknađeno, što nije istina. Jasno vidimo budžet i rebalans i da ta pozicija nije mijenjana – rekao je Marković, koji je dodao da smatra da je bilo potrebno izdvojiti dodatna sredstva za poljoprivredu, zbog suše kao elementarne nepogode.
Govoreći o radu javnih preduzeća, Marković je podsjetio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ 2023. godine iskazala dobit od 145 miliona KM, a 2024. godine gubitak od 40 miliona.

– Da li je normalno da jedno preduzeće za jednu kalendarsku godinu izgubi 80 miliona i da niko ne odgovara? Da li je normalno da dugovanja RiTE „Ugljevik“ budu preko 120 miliona KM, što uključuje obaveze prema dobavljačima i matičnom preduzeću? Da preko 40 puta ima blokirane račune? – pita Marković.

Dodao je da je Vlada izvršila dokapitalizaciju firme „RS gas“ u iznosu od 60 miliona KM, za šta se spekuliše da je prebačeno na račun jedne kiparske firme, da bi se sredstva prebacila biznismenu Rašidu Serdarovu.

– Bitno je da Ministarstvo finansija odgovori da li je to tačno – naveo je Marković.

Nakon što je ukazao na ove činjenice, Markoviću je oduzeta riječ, uz obrazloženje za ne govori o dnevnom redu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VATROGASCI ISTJERALI “MAK NA KONAC!” NSRS koriguje zakon o platama

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave po hitnom postupku.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić rekla je da se Prijedlogom zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave uređuju način utvrđivanja plate, prava na naknadu i pomoć i druga prava iz radnog odnosa službenika, namještenika i ostalih zaposlenih koji nemaju status službenika u gradskoj ili opštinskoj upravi.
Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, koji se u Narodnoj skupštini razmatra po hitnom postupku, Jujićeva je rekla da se njime ova oblast po prvi put nastoji urediti zakonom, budući da je do sada bila regulisana Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Srpske.

Ona je naglasila da se zakonskim regulisanjem ove materije sa jedne strane uvodi jednoobraznost u način utvrđivanja plata i drugih naknada za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave u Srpskoj.

Osim toga, sa druge strane se daje dovoljno autonomije jedinicama lokalne samouprave da, u skladu sa stepenom ekonomskog razvoja i finansijskim mogućnostima, krećući se u zakonskim rasponima, utvrde visinu cijene rada i platne koeficijente.

– Predloženim zakonskim rješenjem uređuje se način utvrđivanja visine cijene rada za jedinice lokalne samouprave koja je predviđena u trogodišnjem rasponu od 120 do 160 KM. Tim aktom definišu se i rasponi koeficijenata za obračun osnovne plate službenika i namještenika koji se razvrstavaju u platne grupe zavisno od stručne spreme, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepena odgovornosti – rekla je Jujićeva.

Odredbe ovog zakona, navela je ona, odnose se i na obračun plata zaposlenih u kabinetu gradonačelnika, odnosno načelnika opštine koji nemaju status službenika ili namještenika u smislu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, kaže Jujićeva, zakonom su utvrđena prava koja proističu iz rada i po osnovu rada kao što su pravo na određene naknade, pravo na novčanu pomoć, prava u slučaju prestanka radnog odnosa i druga čija će visina biti utvrđena Posebnim kolektivnim ugovorom.

– Zakonom se utvrđuje obaveza započinjanja pregovora između Ministarstva i reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 1. januara 2026. godine – navela je Jujićeva i dodala da će se, ako ne dođe do njegovog zaključivanja u predviđenom roku, primjenjivati odredbe Zakona o radu.

Ona je istakla da se ovaj akt u opštem interesu donosi po hitnom postupku jer se njime stvara pravni okvir za utvrđivanje plata zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, a koji ne postoji u zadnje dvije godine.

Jujićeva je napomenula da je ovim aktom, između ostalog, predloženo korigovanje donje granice koeficijenata za obračun osnovne plate za radno mjesto vatrogasca-spasioca sa 12,60 na 13,60, zbog složenosti posla koje obavljaju.

Podsjećamo, prethodnih dana vatrogasci su ukazali na činjenicu da će se, ukoliko se ovaj zakon usvoji, plata vatrogasca biti smanjena i iznositi tek oko 1.000 KM, što je neprihvatljivo.

– Nakon protesta vatrogasaca ispred NSRS, održanog u ponedjeljak, predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je zainteresovanost za rješavanje problema vatrogasca-spasilaca i preuzeo je obavezu da se Zakon o platama zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave amandmanski ispravi kada se o istom bude raspravljalo u Narodnoj skupštini Republike Srpske – poruili su iz Sindikata uprave RS, što se na današnjoj sjednici NSRS i desilo.

Mondo

Nastavi čitati

Aktuelno