Connect with us

Svijet

PUTIN MOŽE DA SE BORI KOLIKO GOD TREBA, ali spreman je i za prekid vatre

Ruski predsjednik Vladimir Putin je spreman da zaustavi rat u Ukrajini uz pregovore o prekidu vatre koji bi priznali trenutnu liniju razdvajanja na frontu, navela su za Rojters četiri nezavisna ruska izvora.

Istovremeno, ruski predsjednik je spreman i da nastavi sa ratom ukoliko vlasti u Kijevu i zemlje Zapada negativno budu reagovali.

Tri izvora iz Putinovog okruženja, navode da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi svojih savetnika zbog, kako smatra, napora zapadnih zemalja da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi mogućnost njihovog održavanja.

– Putin može da se bori koliko god treba, ali je i Putin spreman za prekid vatre, da zamrzne rat – rekao je drugi od četiri izvora. On je ranije radio sa Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlju. Ovaj izvor je kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uslovom anonimnosti s obzirom na osjetljivost situacije.

Za ovaj izvještaj, Rojters je razgovarao sa ukupno pet ljudi koji rade sa Putinom ili su sa njim radili na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Jedan izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.

Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve, rekavši da zemlja ne želi “vječni rat”.

Prošlosedmično imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vide kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu da pobjedi u dugotrajnom sukobu. To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.

Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da okonča rat. Izvori Rojtersa nisu direktno komentarisali izbor novog ministra odbrane.

– Putin smata da je rat otišao predaleko i da može da da ruskom narodu sukob kao pobjedu – navode izvori.

Najveći ratni sukob u Evropi od završetka Drugog svetskog rata koštao je na stotine milijardi dolara i odnio je na desetine hiljada života na obje strane. Doveo je i do uvođenja zapadnih sankcija ruskoj ekonomiji.

Putin je, kako izvori navode, svjestan da bi svako veliko napredovanje ruske vojske na frontu zahtijevalo da se izvrši mobilizacija na nacionalnom nivou, što on ne želi da učini. Putinova popularnost je naglo opala nakon prve mobilizacije koju je proglasio u septembru 2022. Ona je dovela do toga da više hiljada muškaraca napusti zemlju.

Regrutovanje dobrovoljaca
Peskov pak tvrdi da Rusiji nije potrebna mobilizacija i da može da nastavi sa operacijama regrutujući dobrovoljce i profesionalne vojnike.

Međutim, mogući pregovori i prekid vatre iz ove perspektive djeluju daleko. Ukrajinski predsjednik Zelenski je u više navrata istakao da Putinovi uslovi nisu mogući za otpočinjanje pregovora. Zelenski je naveo da je cilj Ukrajine da povrati cjelokupnu teritoriju koju je Rusija osvojila uključujući i poluostrvo Krim, koje je anektirala poslije referenduma 2014.

Zelenski je čak 2022. potpisao dekret u kojem se formalno navodi da su svaki pregovori sa Putinom nemogući. Jedan od izvora je naveo i da nikakav sporazum neće biti moguće postići između Rusije i Ukrajine dok je Zelenski na vlasti ili dok Rusija ne postigne sporazum direktno sa Sjedinjenim Državama.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno