Connect with us

Svijet

PUTIN MOŽE DA SE BORI KOLIKO GOD TREBA, ali spreman je i za prekid vatre

Ruski predsjednik Vladimir Putin je spreman da zaustavi rat u Ukrajini uz pregovore o prekidu vatre koji bi priznali trenutnu liniju razdvajanja na frontu, navela su za Rojters četiri nezavisna ruska izvora.

Istovremeno, ruski predsjednik je spreman i da nastavi sa ratom ukoliko vlasti u Kijevu i zemlje Zapada negativno budu reagovali.

Tri izvora iz Putinovog okruženja, navode da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi svojih savetnika zbog, kako smatra, napora zapadnih zemalja da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi mogućnost njihovog održavanja.

– Putin može da se bori koliko god treba, ali je i Putin spreman za prekid vatre, da zamrzne rat – rekao je drugi od četiri izvora. On je ranije radio sa Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlju. Ovaj izvor je kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uslovom anonimnosti s obzirom na osjetljivost situacije.

Za ovaj izvještaj, Rojters je razgovarao sa ukupno pet ljudi koji rade sa Putinom ili su sa njim radili na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Jedan izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.

Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve, rekavši da zemlja ne želi “vječni rat”.

Prošlosedmično imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vide kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu da pobjedi u dugotrajnom sukobu. To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.

Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da okonča rat. Izvori Rojtersa nisu direktno komentarisali izbor novog ministra odbrane.

– Putin smata da je rat otišao predaleko i da može da da ruskom narodu sukob kao pobjedu – navode izvori.

Najveći ratni sukob u Evropi od završetka Drugog svetskog rata koštao je na stotine milijardi dolara i odnio je na desetine hiljada života na obje strane. Doveo je i do uvođenja zapadnih sankcija ruskoj ekonomiji.

Putin je, kako izvori navode, svjestan da bi svako veliko napredovanje ruske vojske na frontu zahtijevalo da se izvrši mobilizacija na nacionalnom nivou, što on ne želi da učini. Putinova popularnost je naglo opala nakon prve mobilizacije koju je proglasio u septembru 2022. Ona je dovela do toga da više hiljada muškaraca napusti zemlju.

Regrutovanje dobrovoljaca
Peskov pak tvrdi da Rusiji nije potrebna mobilizacija i da može da nastavi sa operacijama regrutujući dobrovoljce i profesionalne vojnike.

Međutim, mogući pregovori i prekid vatre iz ove perspektive djeluju daleko. Ukrajinski predsjednik Zelenski je u više navrata istakao da Putinovi uslovi nisu mogući za otpočinjanje pregovora. Zelenski je naveo da je cilj Ukrajine da povrati cjelokupnu teritoriju koju je Rusija osvojila uključujući i poluostrvo Krim, koje je anektirala poslije referenduma 2014.

Zelenski je čak 2022. potpisao dekret u kojem se formalno navodi da su svaki pregovori sa Putinom nemogući. Jedan od izvora je naveo i da nikakav sporazum neće biti moguće postići između Rusije i Ukrajine dok je Zelenski na vlasti ili dok Rusija ne postigne sporazum direktno sa Sjedinjenim Državama.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno