Connect with us

Svijet

PREDSTAVNIK RUSIJE U UN: “Šta je sa srpskim žrtvama, njihovi se glasovi nisu čuli”

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Rezolucija o Srebrenici usvojena je na sjednici Generalne sednice Ujedinjenih nacija sa 84 glasa za, 19 glasova protiv, dok je 68 zemalja bilo uzdržano, što pokazuje da je glasova protiv i uzdržanih ukupno bilo 87.

Među državama koje su glasale protiv usvajanja rezolucije našle su se Rusija, Kina, Nikaragva, Demokratska republika Kongo, Antigva i Barbuda, Belorusija, Komorska ostrva, Kuba, Severna Koreja, Eritreja, Esvatini, Grenada, Mađarska, Mali, Nauru, Sao Tome, Srbija, Sirija, Dominika.

Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici.

Njegov govor prenosimo u cjelosti:

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane kolege,

Danas smo svjedoci tužne stranice u istoriji Generalne skupštine UN. Jedan broj delegacija, predvođen Njemačkom, odlučio je da zloupotrebi ovlašćenja Generalne skupštine i da, pod izgovorom da rezolucija ima za cilj da se utvrdi Dan sjećanja, usvoji političku deklaraciju čiji je cilj, uprkos izjavama inicijatora koji govore suprotno, demonizovanje jednog od naroda bivše Jugoslavije, podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije SB UN 1031 na kojoj se on zasniva. Ne iznenađuje to što rezolucija usvojena bez konsenzusa ne samo da ne poziva na punu implementaciju Dejtonskog sporazuma, nego ga ni ne spominje. Ova rezolucija uopšte nije usvojena sa brojem kojem su se organizatori nadali. Pogledate brojke: veći je broj članica UN koje nisu podržale rezoluciju, nego onih koji jesu.

Među inicijatorima nacrta je stalni predstavnik BiH koji je u ovom pitanju djelovao prekoračujući svoja ovlašćenja. Prema Ustavu BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, podnošenje rezolucije koja je danas usvojena trebalo je da odobre svi članovi Predsedništva te zemlje.

U ovome vidimo još jednu potvrdu dosljedne linije dijela bosanskih elita i njihovih zapadnih mentora usmjerene na potkopavanje uloge Predsjedništva kao tela koje u najvećoj mjeri održava konsenzus multinacionalnog društva u BiH u vezi pitanja koja su ključna za državu. Podsjećamo da sistem balansiranja interesa tri državotvorna naroda i dva entiteta predstavlja srž Dejtonskog sporazuma kojim je okončan krvavi građanski rat u Jugoslaviji.

Autori inicijative su od početka dovodili članove Skupštine u zabludu. Proklamovali su da rezolucija vodi pomirenju i istovremeno su krili da u njoj nedostaje glavni elemenat – saglasnost svih naroda i entiteta zemlje. Čak je i samo podnošenje nacrta i razmatranje dovelo do porasta tenzija u BiH i na Balkanu u cjelini. To potvrđuju demonstracije u Banjaluci u kojima učestvuje više hiljada ljudi, pisma i obraćanja srpskog člana Predsjedništva BiH Želje Cvijanović i predstavnika Srbije na sednicama SB UN od 30. aprila i 15. maja. Da pitanje koje se danas razmatra ima i direktnu pravnu dimenziju govori i saopštenje Narodne skupštine Republike Srpske od 22. maja.

Željeli bismo da skrenemo pažnju i na to da su potpuno neumjesne paralele između rezolucije o genocidu u Ruandi i današnje odluke o Srebrenici. Nacrt rezolucije Generalne skupštine o Ruandi uoči razmatranja u Generalnoj skupštini bio je usaglašen unutar zemlje, a zatim i u regionalnoj grupi – Afričkoj uniji. Što se tiče ove rezolucije, nismo vidjeli bilo kakav pokušaj da se dogovore zajednički pristupi. Umjesto toga, pomenuta “grupa prijatelja” pripremila je i iznijela na razmatranje nacrt kao gotov proizvod po principu “uzmi ili ostavi”, prikrivajući se sa nekoliko rundi formalnih konsultacija.

Svi pozivi predstavnika odgovornih članica UN, uključujući Rusiju i Srbiju, da se pitanje dana sjećanja na žrtve rata u Bosni vrati na nacionalni nivo kako bi o njemu raspravljala sva tri državotvorna naroda BiH, kao i da se postigne jedinstven stav u regionu, bili su odbačeni. Zato su na listi koautora Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Finska, Irska, Italija, Lihtenštajn, pa čak i Novi Zeland. Ni Holandija, čiji je takozvani mirovni bataljon odigrao sramnu ulogu u tragediji u Srebrenici 1995. godine, nije se ustručavala da se pridruži koautorima.

Jedno je očigledno: inicijatori današnje odluke djeluju smišljeno, podstičući Bosnu i Hercegovinu na konfrontaciju i ne obazirući se na cenu koju je ta zemlja platila tokom građanskog rata devedesetih. Tada je poginulo 100.000 ljudi i mnogo je primjera krvavih tragedija tog rata ne samo protiv Bošnjaka, nego i Srba i Hrvata. Utisak je da se ovo radi da se narodi u BiH nikada ne pomire. Ove akcije vidimo kao prijetnju miru i bezbjednosti u zemlji i regionu u cjelini.

Sve to je cinično i licemjerno, ali je još više iznenađuje to što je Njemačka odlučila da bude glavni sponzor ove rezolucije. Zemlja, koja je u 20. vijeku pokrenula dva svjetska rata, koja je u koncentracionim logorima ubila milione ljudi, koja je odgovorna za masovne zločine u Africi i koja je najaktivnije učestvovala u raspadu Jugoslavije i bombardovanju Sarajeva 1995. godine, sada pokušava da sa tribine Generalne skupštine drži lekcije drugima o važnosti nacionalnog pomirenja. Sigurni smo da Njemačka nema nikakvo moralno pravo čak ni da pomene termin ‘genocid’ u vezi bilo čega, osim svojih gnusnih zločina. Podsjećamo da su same Ujedinjene nacije, u čijim se prostorijama danas nalazimo, formirane zbog zločina nacističke Njemačke s ciljem da se takvi zločini protiv čovečnosti spreče jednom zauvijek.

Željeli bismo još da istaknemo da su autori nacrta svojim potezom ukinuli svojevrsni status kvo koji je opstajao zahvaljujući rezoluciji Generalne skupštine – 69/323 o proglašenju 9. decembra za Međunarodni dan svih genocida i otvorili su “Pandorinu kutiju”. Podsjećamo da odluke Generalne skupštine UN o genocidu i drugim zločinima nacističke Njemačke protiv naroda Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata 1941-1945. nisu bile usvojene. A ti zločini nacističkog režima odnijeli su živote 27 miliona sovjetskih građana. Stradali su mnogi evropski narodi, među kojima veoma teško i Srbi. Mi to nismo zaboravili niti ćemo zaboraviti. Niko nije zabravljen, ništa nije zaboravljeno.

Gospodine predsjedniče,

Ne možemo zanemariti izjave niza delegacija o važnosti poštovanja odluka Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda UN. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i njegov naslednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji su bili formirani kako bi obezbedili nepristrasno pravosuđe, potpuno su podbacili kada je riječ o ovom zadatku. Njihove pristrasne i politizovane odluke nimalo nisu doprinijele održivom pomirenju na Balkanu.

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove samo su doprinijeli produbljivanju podjela na Balkanu. Odgovornost za događaje iz devedesetih svalili su isključivo na Srbe, ignorišući brojne zločine ostalih strana u sukobu. Na kraju glasovi srpskih žrtava nikada se nisu čuli, nisu postigli nikakvu pravdu. Za Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao da nije ni postojao Mehanizam za srpske žrtve zločina. Pravo pravosuđe ne funkcioniše tako.
Da ne govorimo o tome da je baza dokaza Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u velikoj mjeri izgrađena na spornim pravnim konceptima koje je smislio sam tribunal. Njegove odluke broje hiljade stranica, ali subjektivna komponenta genocida je izvučena iz prepričavanja svedoka jednog telefonskog razgovora.

Međunarodni sud pravde nije ulazio u detalje i jednostavno je prihvatio sve zaključke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Na to je direktno ukazao jedan broj sudija u svojim zasebnim mišljenjima u vezi odluke od 26. februara 2007. godine.

Gospodine predsjedniče,

Više puta smo čuli da bi predstavljena rezolucija trebalo samo da zatvori prazninu, da potvrdi odluke međunarodnih sudova i da doprinese dugoročnom nacionalnom pomirenju. Međutim, gorka ironija je u tome što je današnje glasanje jasno pokazalo koliko je podijeljena svjetska zajednica i oko Srebrenice i oko gore navedenih odluka. Usvajanje ove rezolucije je Pirova pobjeda za njene inicijatore. Šta su oni postigli? Ako su autori imali za cilj da podijele Generalnu skupštinu, na šta smo ih ranije upozoravali, onda im je to odlično uspjelo. Hvala na pažnji.

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Svijet

TREBALO JE DA UKINE GUŽVE NA GRANICAMA: Hrvatska odbila primjenu EU aplikacije

EU je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

“Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

Nastavi čitati

Aktuelno