Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević izjavila je za RTRS da u potpunosti preuzima odgovornost za saobraćajni udes u kome je jutros učestvovala, te da će snositi sve materijalne troškove.

– Јa ću odgovarati za svoje postupke, u potpunosti prihvatam svoju krivicu i naravno sarađujem sa MUP-om što se tiče svega – izjavila je za Ljubojevićeva.

Istakla je da je do udesa došlo u trenutku nepažnje, dok se vraćala sa zabave. – Popila sam par pića, ali nisam bila pijana. U trenutku sam pogledala u telefon i desilo se – navela je Ljubojevićeva.

Ona ističe da je zahvalna što u udesu niko osim nje nije povrijeđen.

Potpredsjednica NSRS smještena na je na UKC Republike Srpske ima slomljeno rebro i potres mozga.

Dok se na prostorima bivše Jugoslavije i dalje neretko lome koplja oko prošlosti, granica i nacionalnih pripadnosti, jedan emotivan prizor iz dijaspore podsetio je region na ono najvažnije – da prave vrednosti ne znaju za pasoš i veru. Snimak venčanja mlade iz Hrvatske i mladoženje iz Srbije, koji je zabeležen u Frankfurtu, postao je apsolutni hit na društvenim mrežama, izazvavši lavinu pozitivnih reakcija.

“Mlada iz Hrvatske i mladoženja iz Srbije. Dok na Balkanu pucamo od kompleksa i prepucavanja ko je ko i šta je šta, u Frankfurtu – svadba. Čestitke mladencima!”, napisano je u opisu video snimka koji je objavljen na Instagram stranici “official.bih.srb.hr.cg”.

Atmosfera zabeležena na snimku svedoči o nesvakidašnjem slavlju ispred zgrade gde su gosti čekali mladence. Uz prepoznatljive zvuke trubača, pesmu i opšte veselje, u vazduhu su se složno vijorile i srpska i hrvatska zastava. Bez ikakvih tenzija ili političkih konotacija, obeležja dveju država bila su isključivo dekoracija jednog velikog, zajedničkog porodičnog dana.

Ovaj prizor privukao je ogroman broj komentara, a korisnici društvenih mreža su u ovom braku prepoznali simbol nade i pobede ljubavi nad veštačkim podelama.

“Još samo fali da kum bude Bosanac”

Kao i uvek kada je reč o balkanskom mentalitetu, humor nije izostao, pa su se ispod objave nizale duhovite opaske na račun kompletiranja “bivše Juge”:

“Još samo fali da kum bude Bosanac”, našalio se jedan pronalazač.

Na to se odmah nadovezao drugi komentar: “Stari svat Slovenac, dever Makedonac i matičar Crnogorac – svi na okupu.”
Ipak, pored šale, dominirale su duboke i ozbiljne poruke podrške koje šalju snažnu opomenu celom regionu.

“Za normalnog čoveka nikakvo čudo. Nek vam je srećno mladenci”, poručio je jedan od pratilaca, dok je drugi dodao komentar koji je pobrao mnoštvo simpatija: “Što više mešanih brakova – manje imaju šansu da nas zavade opet.”

Mnogi su u komentarima ukazali i na dobro poznati paradoks života u inostranstvu, primetivši kako se ljudi s Balkana u tuđini drže zajedno i zovu “zemljacima”, dok na domaćem terenu često broje krvna zrnca.

Ovaj mini-fenomen iz Frankfurta pokazao je da je nekada dovoljno samo nekoliko minuta video-zapisa da se javnost podseti kako ljude spaja mnogo više stvari nego što ih razdvaja. Najbolji zaključak i želju mladencima dao je jedan od korisnika rečima: “Neka se vole daleko od zlih ljudi! Srećno, deco!”

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Prijateljstvo BiH SRB HR CG (@official.bih.srb.hr.cg)

(Telegraf) Foto: Screenshot/Instragram/official.bih.srb.hr.cg

Zvanična statistika kaže jedno, učionice i radna mjesta drugo. Jedna procjena kaže da je Srpska prošle godine imala više od 1,1 milion stanovnika, druga da nas je ovdje manje od milion. Šta je istina?

Prema zvaničnim procjenama, Republika Srpska je 2013. godine imala 1.171.179 stanovnika, dok je taj broj do 2025. godine pao na 1.105.469. Na papiru, izgubili smo grad veličine Bijeljine ili Prijedora.

Ako pitate demografe, realnost je da nas vjerovatno ima manje od milion.

A „glavni problem“ je u načinu na koji se podaci prikupljaju. Dok se prirodni priraštaj, odnosno razlika između rođenih i umrlih, precizno bilježi, spoljne migracije baš i ne. Naša statistika se oslanja isključivo na zvanične odjave prebivališta. Svi znamo da u praksi to funkcioniše drugačije.

Kada neko odluči da ode u Njemačku, Austriju ili Sloveniju, rijetko kada odmah odjavi svoju adresu. Ljudi odlaze privremeno, ostanu godinama, a u rodni kraj se vraćaju za praznike i godišnje odmore. Na papiru, oni su i dalje stanovnici Republike Srpske.

Za neke demografe, u prošlosti su pogrešno postavljanje parametri za prikupljanje i obradu podataka iz ove sfere.

“Najveći problem što su od početka uvođenja statistike uvedeni pogrešni parametri i prvi podaci su bili pogrešni. Prema prvim procjenama, imali smo 1.390.000 stanovnika, pa je stalno dodavano misleći da će se narod, koji je izbjegao u ratu, vratiti iz inostranstva. Ali, to se nikad nije desilo.

Jedno vrijeme smo imali procjenu da nas ima čak 1.450.000. Onda je to sve revidirano na osnovu popisa stanovništva. Sigurno će biti manji broj u narednom popisu u odnosno na ovaj prethodni iz 2013. godine”, kaže demograf Draško Marinković i dodaje da u Srpskoj ima manje od miliona stanovnika.

“Broj od 1.105.469 stanovnika je procjena, ne tačan podatak. Mislim da nas nema više od milion. Pogledajte škole, fakultete. Deficit se osjeti na svakom mjestu. I po radnoj snazi se vidi da je manje ljudi. A izgradnja stanova i kolaps u saobraćaja nisu pravo mjerilo koliko ima stanovnika. Imamo pogrešnu sliku”,  ističe on.

Izgradnja stanova i gužve na raskrsnicama su pokazatelj unutrašnjih migracija i činjenice da naši ljudi iz dijaspore kapital zarađen u inostranstvu ulažu u nekretnine kod kuće.

(Srpskainfo) Foto: BN