Početkom godine je nastavljen trend usporavanja rasta prosječnih potrošačkih cijena i u evrozoni i u BiH, ali je temeljna inflacija još značajno iznad stope ukupne inflacije, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.

Ovo su podaci Centralne banke BiH, u kojima se navodi da su cijene električne energije na evropskom tržištu nastavile trend smanjenja, prvenstveno kao posljedica diverzifikacije izvora za proizvodnju električne energije.

“Vodeće centralne banke nisu mijenjale svoje referentne kamatne stope. Stabilizacija inflacijskih pritisaka u BiH, uz rast nominalnih plata, rezultirala je značajnim rastom realnih plata u februaru. Ukupni krediti i depoziti u BiH nastavili su rasti i početkom 2024. godine. Shodno rastu depozita, povećana je i osnovica za obračun obavezne rezerve, dok je višak iznad obavezne rezerve smanjen. Devizne rezerve su zabilježile rast u februaru, a usljed kretanja monetarne pasive u odnosu na kretanje deviznih rezervi koeficijent pokrića je zabilježio rast. Nakon devet mjeseci u nizu u kojima je zabilježen godišnji pad vrijednosti uvoza robe u BiH, u prva dva mjeseca 2024. godine zabilježene su pozitivne stope rasta”, piše u mjesečnom ekonomskom izvještaju Centralne banke BiH.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je nivo cijena u aprilu 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,0%.

“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 1,2%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,2%, zdravstvo za 3,5%, prevoz za 3,1%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,5%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 8,8% te ostala dobra i usluge za 5,7%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,3% i stanovanje i režijski izdaci za 0,2%”, piše u ovim podacima.

Iako minimalan, rast ukupnih cijena je veći u aprilu u odnosu na mart ove godine.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da inflacija predstavlja opšti rast nivoa cijena i mjeri se pomoću indeksa cijena na malo.

“U okviru tog indeksa su ponderisane količine proizvoda koji čine prosječnu potrošačku korpu. Međutim, pošto se inflacija računa kao procentualna promjena vrijednosti potrošačke korpe u vremenu, moguće je da cijene jedne grupe proizvoda iz potrošačke korpe stagniraju, a drugoj grupi rastu. Zato se dešava da stopa inflacije ne odgovara promjeni cijena onih proizvoda koji se najintenzivnije kupuju od strane građana kao što su prehrambeni proizvodi. Da bi se njihove cijene preciznije pratile, trebalo bi formirati indeks cijena hrane i mjeriti njegove promjene kroz vrijeme”, objašnjava Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, kaže da, prema svim podacima i statistikama, inflacija iz mjeseca u mjesec pada, ali da konstantno vidimo da cijene rastu.

“Cijene su niže samo u statistikama, a svaki put kad odemo u prodavnicu vidimo da su cijene drugačije, odnosno više, i to skoro svih proizvoda. Ono što bih ja mogao reći jeste da je statistika tačan zbir netačnih podataka. Džepovi građana su sve prazniji, a potrošači trpe konstantna poskupljenja. Do kada će to moći, stvarno ne znam. Oni koji imaju novac će moći sve ovo izdržati, ali šta će biti sa onima koji nemaju novac? Stvarno ne znam”, naglasio je Vasilić za “Nezavisne novine”.