Connect with us

Društvo

INFLACIJA PADA U STATISTIKAMA, a cijene u BiH sve veće

Početkom godine je nastavljen trend usporavanja rasta prosječnih potrošačkih cijena i u evrozoni i u BiH, ali je temeljna inflacija još značajno iznad stope ukupne inflacije, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.

Ovo su podaci Centralne banke BiH, u kojima se navodi da su cijene električne energije na evropskom tržištu nastavile trend smanjenja, prvenstveno kao posljedica diverzifikacije izvora za proizvodnju električne energije.

“Vodeće centralne banke nisu mijenjale svoje referentne kamatne stope. Stabilizacija inflacijskih pritisaka u BiH, uz rast nominalnih plata, rezultirala je značajnim rastom realnih plata u februaru. Ukupni krediti i depoziti u BiH nastavili su rasti i početkom 2024. godine. Shodno rastu depozita, povećana je i osnovica za obračun obavezne rezerve, dok je višak iznad obavezne rezerve smanjen. Devizne rezerve su zabilježile rast u februaru, a usljed kretanja monetarne pasive u odnosu na kretanje deviznih rezervi koeficijent pokrića je zabilježio rast. Nakon devet mjeseci u nizu u kojima je zabilježen godišnji pad vrijednosti uvoza robe u BiH, u prva dva mjeseca 2024. godine zabilježene su pozitivne stope rasta”, piše u mjesečnom ekonomskom izvještaju Centralne banke BiH.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je nivo cijena u aprilu 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,0%.

“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 1,2%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,2%, zdravstvo za 3,5%, prevoz za 3,1%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,5%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 8,8% te ostala dobra i usluge za 5,7%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,3% i stanovanje i režijski izdaci za 0,2%”, piše u ovim podacima.

Iako minimalan, rast ukupnih cijena je veći u aprilu u odnosu na mart ove godine.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da inflacija predstavlja opšti rast nivoa cijena i mjeri se pomoću indeksa cijena na malo.

“U okviru tog indeksa su ponderisane količine proizvoda koji čine prosječnu potrošačku korpu. Međutim, pošto se inflacija računa kao procentualna promjena vrijednosti potrošačke korpe u vremenu, moguće je da cijene jedne grupe proizvoda iz potrošačke korpe stagniraju, a drugoj grupi rastu. Zato se dešava da stopa inflacije ne odgovara promjeni cijena onih proizvoda koji se najintenzivnije kupuju od strane građana kao što su prehrambeni proizvodi. Da bi se njihove cijene preciznije pratile, trebalo bi formirati indeks cijena hrane i mjeriti njegove promjene kroz vrijeme”, objašnjava Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, kaže da, prema svim podacima i statistikama, inflacija iz mjeseca u mjesec pada, ali da konstantno vidimo da cijene rastu.

“Cijene su niže samo u statistikama, a svaki put kad odemo u prodavnicu vidimo da su cijene drugačije, odnosno više, i to skoro svih proizvoda. Ono što bih ja mogao reći jeste da je statistika tačan zbir netačnih podataka. Džepovi građana su sve prazniji, a potrošači trpe konstantna poskupljenja. Do kada će to moći, stvarno ne znam. Oni koji imaju novac će moći sve ovo izdržati, ali šta će biti sa onima koji nemaju novac? Stvarno ne znam”, naglasio je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

PITANJE NA KOJE NIKO NEMA ODGOVOR! Koliko Republika Srpska zaista ima stanovnika?

Zvanična statistika kaže jedno, učionice i radna mjesta drugo. Jedna procjena kaže da je Srpska prošle godine imala više od 1,1 milion stanovnika, druga da nas je ovdje manje od milion. Šta je istina?

Prema zvaničnim procjenama, Republika Srpska je 2013. godine imala 1.171.179 stanovnika, dok je taj broj do 2025. godine pao na 1.105.469. Na papiru, izgubili smo grad veličine Bijeljine ili Prijedora.

Ako pitate demografe, realnost je da nas vjerovatno ima manje od milion.

A „glavni problem“ je u načinu na koji se podaci prikupljaju. Dok se prirodni priraštaj, odnosno razlika između rođenih i umrlih, precizno bilježi, spoljne migracije baš i ne. Naša statistika se oslanja isključivo na zvanične odjave prebivališta. Svi znamo da u praksi to funkcioniše drugačije.

Kada neko odluči da ode u Njemačku, Austriju ili Sloveniju, rijetko kada odmah odjavi svoju adresu. Ljudi odlaze privremeno, ostanu godinama, a u rodni kraj se vraćaju za praznike i godišnje odmore. Na papiru, oni su i dalje stanovnici Republike Srpske.

Za neke demografe, u prošlosti su pogrešno postavljanje parametri za prikupljanje i obradu podataka iz ove sfere.

“Najveći problem što su od početka uvođenja statistike uvedeni pogrešni parametri i prvi podaci su bili pogrešni. Prema prvim procjenama, imali smo 1.390.000 stanovnika, pa je stalno dodavano misleći da će se narod, koji je izbjegao u ratu, vratiti iz inostranstva. Ali, to se nikad nije desilo.

Jedno vrijeme smo imali procjenu da nas ima čak 1.450.000. Onda je to sve revidirano na osnovu popisa stanovništva. Sigurno će biti manji broj u narednom popisu u odnosno na ovaj prethodni iz 2013. godine”, kaže demograf Draško Marinković i dodaje da u Srpskoj ima manje od miliona stanovnika.

“Broj od 1.105.469 stanovnika je procjena, ne tačan podatak. Mislim da nas nema više od milion. Pogledajte škole, fakultete. Deficit se osjeti na svakom mjestu. I po radnoj snazi se vidi da je manje ljudi. A izgradnja stanova i kolaps u saobraćaja nisu pravo mjerilo koliko ima stanovnika. Imamo pogrešnu sliku”,  ističe on.

Izgradnja stanova i gužve na raskrsnicama su pokazatelj unutrašnjih migracija i činjenice da naši ljudi iz dijaspore kapital zarađen u inostranstvu ulažu u nekretnine kod kuće.

(Srpskainfo) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VIKEND DONOSI PROMJENJIVO VRIJEME: Oblaci, sunce i mogući lokalni pljuskovi

Danas se u Republici Srpskoj i BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda. Tokom dana ponegdje su mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi, naročito u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Jutarnja temperatura kretaće se između 12 i 18 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 20 do 26 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje i do 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

U Prijedoru, Banjaluci i većem dijelu Krajine očekuje se prijatno vrijeme sa sunčanim intervalima i temperaturama oko 25 stepeni, dok će u Posavini i Semberiji biti nešto više oblaka.

Meteorolozi savjetuju građanima da pri planiranju aktivnosti na otvorenom imaju pri ruci kišobran, jer su u pojedinim područjima mogući kratkotrajni pljuskovi tokom poslijepodnevnih časova.

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.

Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.

Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine

Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.

capital.ba

Nastavi čitati

Aktuelno