Connect with us

Društvo

INFLACIJA PADA U STATISTIKAMA, a cijene u BiH sve veće

Početkom godine je nastavljen trend usporavanja rasta prosječnih potrošačkih cijena i u evrozoni i u BiH, ali je temeljna inflacija još značajno iznad stope ukupne inflacije, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.

Ovo su podaci Centralne banke BiH, u kojima se navodi da su cijene električne energije na evropskom tržištu nastavile trend smanjenja, prvenstveno kao posljedica diverzifikacije izvora za proizvodnju električne energije.

“Vodeće centralne banke nisu mijenjale svoje referentne kamatne stope. Stabilizacija inflacijskih pritisaka u BiH, uz rast nominalnih plata, rezultirala je značajnim rastom realnih plata u februaru. Ukupni krediti i depoziti u BiH nastavili su rasti i početkom 2024. godine. Shodno rastu depozita, povećana je i osnovica za obračun obavezne rezerve, dok je višak iznad obavezne rezerve smanjen. Devizne rezerve su zabilježile rast u februaru, a usljed kretanja monetarne pasive u odnosu na kretanje deviznih rezervi koeficijent pokrića je zabilježio rast. Nakon devet mjeseci u nizu u kojima je zabilježen godišnji pad vrijednosti uvoza robe u BiH, u prva dva mjeseca 2024. godine zabilježene su pozitivne stope rasta”, piše u mjesečnom ekonomskom izvještaju Centralne banke BiH.

Agencija za statistiku BiH je objavila da je nivo cijena u aprilu 2024. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,0%.

“Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 1,2%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,2%, zdravstvo za 3,5%, prevoz za 3,1%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,5%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 8,8% te ostala dobra i usluge za 5,7%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,3% i stanovanje i režijski izdaci za 0,2%”, piše u ovim podacima.

Iako minimalan, rast ukupnih cijena je veći u aprilu u odnosu na mart ove godine.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da inflacija predstavlja opšti rast nivoa cijena i mjeri se pomoću indeksa cijena na malo.

“U okviru tog indeksa su ponderisane količine proizvoda koji čine prosječnu potrošačku korpu. Međutim, pošto se inflacija računa kao procentualna promjena vrijednosti potrošačke korpe u vremenu, moguće je da cijene jedne grupe proizvoda iz potrošačke korpe stagniraju, a drugoj grupi rastu. Zato se dešava da stopa inflacije ne odgovara promjeni cijena onih proizvoda koji se najintenzivnije kupuju od strane građana kao što su prehrambeni proizvodi. Da bi se njihove cijene preciznije pratile, trebalo bi formirati indeks cijena hrane i mjeriti njegove promjene kroz vrijeme”, objašnjava Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, kaže da, prema svim podacima i statistikama, inflacija iz mjeseca u mjesec pada, ali da konstantno vidimo da cijene rastu.

“Cijene su niže samo u statistikama, a svaki put kad odemo u prodavnicu vidimo da su cijene drugačije, odnosno više, i to skoro svih proizvoda. Ono što bih ja mogao reći jeste da je statistika tačan zbir netačnih podataka. Džepovi građana su sve prazniji, a potrošači trpe konstantna poskupljenja. Do kada će to moći, stvarno ne znam. Oni koji imaju novac će moći sve ovo izdržati, ali šta će biti sa onima koji nemaju novac? Stvarno ne znam”, naglasio je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Društvo

STANDARD SVE NIŽI: Građani sve više love akcije za kupovinu

Rast troškova života promijenio je potrošačke navike – sve više ljudi kupuje isključivo proizvode na sniženju i pažljivo planira svaku kupovinu.

Kupovina namirnica danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina. Zbog stalnog rasta cijena i povećanih troškova života, sve veći broj građana prije odlaska u supermarket detaljno pregledava akcijske kataloge i upoređuje ponude različitih trgovinskih lanaca.

Cilj je jednostavan – uštedjeti što više novca, jer i najmanja razlika u cijeni može značajno uticati na kućni budžet.

Cijena je postala važnija od brenda

Mnogi građani ističu da su promijenili svoje kupovne navike. Dok su ranije birali proizvode prema željama ili navikama, danas je cijena često presudan faktor pri donošenju odluke.

Sve više kupaca odlučuje se da kupuje isključivo artikle koji su na akciji, dok kupovinu skupljih proizvoda odgađa do narednog sniženja.

Istovremeno, raste interesovanje za sedmične kataloge, mobilne aplikacije trgovinskih lanaca i posebne vikend popuste.

Trgovci odgovaraju većim brojem akcija

Kako bi zadržali kupce, trgovinski lanci posljednjih godina sve češće organizuju promotivne kampanje, nude kartice lojalnosti i posebne popuste za određene grupe proizvoda.

Na taj način nastoje privući potrošače koji sve pažljivije planiraju kupovinu i prate svaku promjenu cijena.

Kupci obilaze više marketa zbog nižih cijena

Ekonomisti smatraju da ovakvo ponašanje pokazuje kako domaćinstva mnogo opreznije upravljaju svojim finansijama nego ranije.

Sve je više građana koji tokom jedne kupovine obiđu dva ili čak tri različita marketa kako bi pronašli najpovoljnije cijene pojedinih proizvoda.

Takav način kupovine, koji je nekada bio izuzetak, za mnoge je postao svakodnevica u nastojanju da smanje troškove i lakše usklade kućni budžet sa rastom životnih troškova.

Nastavi čitati

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Aktuelno