Connect with us

Politika

PONIŠTEN POSTUPAK NABAVKE: Glasački listići se ne mogu odštampati za novac koji nudi CIK

Centralna izborna komisija BiH poništila je postupak nabavke, štampanja i pakovanja glasačkih listića za lokalne izbore jer nije zaprimljena nijedna ponuda, a ukoliko se procijenjena vrijednost ove nabavke značajno ne poveća, pitanje je da li će se iko prijaviti i na drugi tender koji treba da bude raspisan.

Procijenjena vrijednost ove nabavke koja je poništena je oko 1,5 miliona KM sa PDV-om, što je tek malo manje nego koliko je plaćeno za izbore 2022. godine, s tim da na lokalnim izborima ima manje izbornog materijala. U ovom trenutku još nije poznato da li će drugi tender koji će biti raspisan biti procijenjen na veći iznos.

“Za te pare to se ne može uraditi, a to je tender i pokazao. Neće niko da to radi za taj novac. Papir je drastično poskupio i nekada su se štamparije otimale za taj posao, a danas ga izbjegavaju”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Isti izvor navodi da taj posao ozbiljne štamparije neće uzeti u ovom trenutku, prvo jer je malo plaćen i ne isplati se, a drugo jer u tom periodu svi imaju posla jer je predizborno doba kad se rade i predizborni materijali.

“Taj posao podrazumijeva da se samo to radi i štampaju listići, i to po cijenama koje oni misle, a to neće niko. Siguran sam da ni na sljedećem tenderu se neće prijaviti niko ako ostanu iste cijene”, ispričao je isti izvor.

Kada je riječ o količini glasačkih listića, procjena iz tenderske dokumentacije govori da se radi o 77 tona papira, koliko je nabavljeno 2020. godine, što je dovoljno za štampanje 6.800.000 listića. Svaki glasač na glasačkom mjestu za lokalne izbore dobija po dva glasačka listića.

“Svi dobavljači će biti obavezni da daju ponudu cijene za 30-gramski papir. Obaveza dobavljača je da u svojim ponudama navedu detaljne podatke o proizvodnji papira, kao i sve detalje o načinu, uslovima i vremenu isporuke papira za potrebe štampanja glasačkih listića”, pisalo je u tenderskoj dokumentaciji koja je poništena.

Ono što je zanimljivo jeste da su tendersku dokumentaciju za štampanje i pakovanje glasačkih listića preuzela čak 24 ponuđača, međutim na kraju nijedan od njih nije predao ponudu. Nezvanično saznajemo da je rijetko ko u ovom trenutku u mogućnosti da posao štampanja i pakovanja preuzme sam, a osim toga prepreka su i teški uslovi koji su postavljeni, kao to da je neophodno cijeli proces pokriti video-nadzorom koji mora biti online 24 sata.

Podsjećanja radi, na lokalnim izborima 2020. godine posao štampanja i pakovanja glasačkih listića dodijeljen je kompaniji “Unioninvestplastika” iz Sarajeva, koja je taj posao odradila za oko 800.000 KM. Za te izbore, za štampanje glasačkih listića bila je zainteresovana i kompanija “Atlantik bb” iz Banjaluke, koja je zajedno sa saradnicima izašla sa ponudom od malo preko milion KM, što je za Centralnu izbornu komisiju BiH bilo skupo.

Kasnije, 2022. godine na opštim izborima posao štampanja glasačkih listića dobila je takođe kompanija “Unioninvestplastika” iz Vogošće, a vrijednost tog ugovora iznosila je 1,63 miliona KM.

Ranije, za posao štampanja i pakovanja glasačkih listića firme iz Bosne i Hercegovine su se “otimale”, što govori i činjenica da do sada ta nabavka nije poništavana.

Related Topics:

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u ​​Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno