Connect with us

Politika

DOK JA BRANIM DODIKA niži funkcioneri SNSD-a DALEKO OD “LINIJE FRONTA” mi vršljaju po stranci

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Zapad i dalje jeste moćan, posebno na Balkanu i Bosni i Hercegovini, ali da ta moć više neće upravljati našim životima i našom politikom.

Govoreći o predstojećim izborima, i činjenici da je Republika Srpska pristala na izbore po nametnutom Izbornom zakonu, Stevandić kaže da je Republika Srpska time pokazala pragmatičnost i mudrost.

“Pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora”, kaže Stevandić.

NN: Slažete li se sa ocjenom da je najteže vrijeme za Srbe u posljednjih nekoliko decenija?

STEVANDIĆ: Ne možemo da procijenimo šta će se dešavati, ali znamo da moramo imati zajedništvo i da samo zajedništvom možemo da odgovorimo na izazove budućnosti i zato su važni ovi procesi. Svijet više nije ’92. Ne postoje više globalni mediji tipa, ne znam, Kristijan Amanpur, CNN, sada jedna platforma Telegrama ili nekog drugog, ne znam ja, Vibera ili bilo čega, emituje vijest u sekundi i prije bilo kakvih zvaničnih stavova, ona je već proizvela efekte i više se ne može, da kažemo, držati svijet pod jednom šapom kolektivnog zapada. Sada, s druge strane, imamo veliku borbu između činovnika koji prevladavaju u američkoj administraciji i prevladavaju u EU, koji nemaju njih kao liderski potencijali, nemaju izborni kapacitet.

NN: Ali, bez obzira, oni imaju moć i odlučuju?

STEVANDIĆ: Znači da činovnici vladaju nad liderima i zato je Evropa došla u taj ćorsokak. I Vučić je dobro primijetio da će se ta politika mijenjati vrlo brzo, da će se vratiti, da kažemo, politika predstavljanja naroda i taj neki dio ljudi sa kapacitetom, a da će činovnici izgubiti.

NN: Da, ali to su procesi koji mogu trajati vijekovima?

STEVANDIĆ: Istorija se ubrzava, što je nekad trajalo 10 godina, sad se završi za godinu dana. Idu brzo ti procesi.

NN: Dobro, ali je činjenica da Zapad i dalje ima moć, da je dominantan, pogotovo u BiH.

STEVANDIĆ: Niko pametan ne treba da računa da će Zapad ili Amerika izgubiti moć. Ta moć je i dalje velika, i dalje najveća na Balkanu i u BiH, ali ta moć više ne upravlja našim životima i našom politikom.

NN: Ako imaju najveću moć, koja će još trajati, koliko je onda pametno suprotstavljati se njima?

STEVANDIĆ: Republika Srpska nije imala nikakav način da se ne suprotstavlja. I mi smo bili ljudi koji su bili osuđeni da im se otme imovina, da postanu apatridi u vlastitoj državi i da se politički procesi izmjeste iz Banjaluke u Sarajevo, i da mi ni o čemu ne odlučujemo. Prema tome, to nije bilo pitanje kalkulacije ili manevarskog prostora. Ovo je bilo pitanje ili-ili. Jesu moćni, jesu veliki, ali nisu vlasnici naših života i nisu vlasnici Republike Srpske.

NN: Ali opet odlučuju. Konkretan primjer je Izborni zakon.

STEVANDIĆ: Samo toliko koliko im mi dopustimo. Izborni zakon je naša nesreća u smislu procedura, ali ako nismo sproveli sad izbore, sprovešćemo za dvije godine ili za četiri, mi od toga nećemo odustati, a neće izborni zakon odlučiti pobjednike nego narod.

NN: Ili onaj ko broji glasove. I na to su bile zamjerke kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, odnosno novih tehnologija.

STEVANDIĆ: Imaćemo kontrolu brojanja. Izborni proces ne da nije transparentan, nego je već potpuno propao. Vidite da se CIK ni u čemu ne snalazi i izbore odlučuju građani, a zna se tačno koga građani vole i koga ne vole.

NN: Da li je Republika Srpska kapitulirala, s obzirom na to da je pristala da ide na izbore po nametnutom Izbornom zakonu BiH?

STEVANDIĆ: Ne, Republika Srpska je pokazala pragmatičnost i mudrost, pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora.

NN: Da, ali je mjesecima unazad bila priča da nećemo izaći po Šmitovom zakonu?

STEVANDIĆ: Samo da je opozicija prihvatila, pošto opozicija nije prihvatila, trikovi su im propali.

NN: Dakle, vi odgovornost za to što Republika Srpska na izbore ide po Šmitovom zakonu prebacujete na opoziciju?

STEVANDIĆ: Ne. Naš zakon nije stupio na snagu, nemamo po kojem drugom zakonu da izađemo, i ne možemo dozvoliti da neko bez nas kreira izbornu volju. To je stvar pragmatizma, a ne legaliteta.

NN: Republika Srpska ima Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Hoće li se odluke Ustavnog suda BiH primjenjivati u Republici Srpskoj, konkretno sa ove posljednje sjednice koja je bila?

STEVANDIĆ: Tek ide odgovor Narodne skupštine Republike Srpske i odgovaramo na sve te akte.

NN: Zašto odgovaramo ako imamo zakon da se odluke ne primjenjuju na teritoriji Srpske?

STEVANDIĆ: Upravo tako, upravo na taj način odgovaramo. Nismo sa te strane ugroženi. Korak po korak stižemo do armature suvereniteta. Sjećate se povika na Zakon o imunitetu, a on je stupio na snagu i više neće moći da se sude ljudi kao što se sudi Dodiku i Lukiću (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”).

NN: Jeste li sigurni u to?

STEVANDIĆ: Nema šta biti siguran, oni su na snazi, niko ih nije oborio.

NN: I drugi su zakoni na snazi pa se ne poštuju?

STEVANDIĆ: Ovo su ključni zakoni. Sada će Ustavni sud odlučiti o Izbornom zakonu i zakonu o referendumu i to su isto zakoni integriteta i vjerujem da ih Ustavni sud Republike Srpske neće staviti van snage. Korak po korak, danas ili sutra, ali mi nismo odustali od zaštite. Ponavljam, ne pričamo o cijepljenju, nego o zaštiti svojih prava, dejtonskog statusa i da kažemo prava da odlučimo o svojoj sudbini. Bez obzira koliko je Zapad jak, svake godine je slabiji, ali je i dalje jak, nisu vlasnici naših života i ne određuju naše političko mišljenje.

NN: Još jedno ozbiljno pitanje je pitanje Ustavnog suda BiH. Republika Srpska treba da imenuje dvoje sudija, hoće li to uraditi u skorije vrijeme, s obzirom na to da je, ako se ne varam, konkursna procedura završena?

STEVANDIĆ: To je bilo u prošlom sazivu, i nisu imenovani. Što se nas tiče, mi nećemo u sudu sudije za ukaz. Mi hoćemo sudije Ustavnog suda da se vrate postavke i da se ne može odlučivati bez Srba.

NN: Znači, tražite nacionalno glasanje i u Ustavnom sudu BiH?

STEVANDIĆ: Dejtonski principi su da se ne mogu donositi odluke bez naroda i entiteta. Ti principi su svuda, i u Domu naroda i u Parlamentarnoj skupštini i u Predsjedništvu. Dakle, dejtonski principi su da nema odluka bez naroda i entiteta i primjenjuju se u svim institucijama sem u Ustavnom sudu, gdje stranci odlučuju, što je kontra dejtonskim principima ili odlukama visokog predstavnika, ranije legalnog, sada nelegalnog. Znači, samo se tu krše dejtonski principi i to je cijena nestabilnosti BiH, jer su sve krize u BiH počele odlukama ili Ustavnog suda ili visokog predstavnika.

NN: Bliže se lokalni izbori. Šta očekujete i kako Vam se čini dosadašnji tok kampanje?

STEVANDIĆ: Da budem iskren, Ujedinjena Srpska je malo ispod radara završila pripreme za izbore prije nekoliko mjeseci i od prije nekoliko mjeseci se zna ko su naši ljudi koji će nositi politiku i već smo izvršili tu neku reorganizaciju da politiku nose oni koji rade i da će oni biti budući funkcioneri, i s tim u vezi su sva dešavanja. Došao nam je veliki broj odbornika, nešto smo objavili, nešto nismo, jedanaest ih je došlo, četiri ili pet smo objavili da je došlo. Imamo velik broj kandidata za gradonačelnike, što je za mnoge bilo iznenađenje, ali za nas nije i mi znamo da možemo u manjim opštinama napraviti odličan rezultat. Postoje opštine u kojima smo imali najviše glasova na opštim izborima. Završili smo proces prije mnogih i tačno znamo gdje se nalazimo i šta hoćemo.

NN: Da li je Ujedinjenu Srpsku na neki način poljuljalo to što je Natalija Trivić napustila partiju?

STEVANDIĆ: To je bila jednodnevna vijest i nije nas poljuljala. Više nas je iznenadio odnos nekih nižih ili lokalnih funkcionera SNSD-a o tom pitanju. Jasno je da je SNSD velika partija, sa velikom kadrovskom bazom i da ona ne može puno da dobije sa nekim koji je islužen ili nije više budući kadar. Natalija više nije bila kandidat za potpredsjednika stranke itd. Ne mogu da naprave sebi neki benefit, ali mogu da unište koalicioni kapacitet koji im je neophodan. Dodik ne stoji iza toga, on je mnogo pametniji. Da se on tako ponašao na opštim izborima, Jelena Trivić bi bila predsjednik Republike. Taj kratkoročni benefit radi jedne vijesti ili trgovački karakter ljudi koji hoće više zadovoljstva ili nezadovoljstva nama neće naštetiti.

NN: Dakle, Trivićeva odlazi u SNSD?

STEVANDIĆ: Ne znam, ali znam da je to bila neka kombinacija sa Gradskim odborom SNSD-a, ali nas to ne zabrinjava. Oni koji su nazirali benefit od svega toga neće dobiti nikakve funkcije, niti će ostati na nekakvim funkcijama i to ćemo izbalansirati na nivou predsjednika stranaka jer Dodik je previše ozbiljan i mudar da bi pustio da ga neki nedorasli i neozbiljni ljudi dovode u poziciju gubitka koalicionog kapaciteta sutra. Mi imamo dogovor da jedni drugima ne preuzimamo funkcionere i mnogi na nižem nivou koji su se nešto ponadali će se razočarati.

NN: Da li će to uticati na odnose u Banjaluci? Hoćete li podržati kandidata SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke?

STEVANDIĆ: Ne znam da li će Gradski odbor podržati bilo koga. Rekao sam da ovi potezi nisu benefit Gradskom odboru SNSD-a i upitno je koga će Ujedinjena Srpska podržati. Ne možemo podržati kandidate opozicije i to ne bi bilo pošteno. Moralni aspekt svega je da sam ja neko ko je u posljednje vrijeme dobio dosta udaraca, prijetnji, satanizacije, sankcija, braneći politiku koju smo u Republici Srpskoj koncipirali i izašao na crtu da Milorad Dodik ne bude sam, i nije mi jasno da je neko, dok ja trpim te udarce, ušao u moju kuću i vršlja.

NN: Znači, ipak vam je žao zbog odlaska Natalije Trivić?

STEVANDIĆ: Nije mi žao. Žao mi je odnosa. Dok ja branim Dodika, neki niži funkcioneri pokušavaju da daleko od “linije fronta” čeprkaju po našim kućama i bazi. To je problematično.

NN: Spomenuli ste sankcije. Da li je Republika Srpska adekvatno odgovorila kada je riječ o američkim sankcijama, prije svega na gašenje računa ljudima, funkcionerima, firmama, pa i SDS-u?

STEVANDIĆ: Zato sam mislio da će SDS pristati da idemo po našem izbornom zakonu. Po našem izbornom zakonu ne bi imali ovih problema i mnogo bi lakše funkcionisali.

NN: Kažu da nisu pristali jer su prevareni nekoliko puta, jel to bilo tako?

STEVANDIĆ: SDS su najviše puta prevarili PDP ili Vukanović (Nebojša Vukanović, predsjednik Za pravdu i red). Pad broja poslanika SDS-a je praćen gubitkom ovih velikih funkcija i guranjem kandidata PDP-a koji nisu imali ni blizu kapaciteta. Nemojte reći da je Mladen Ivanić mogao biti izabran za člana Predsjedništva BiH samo glasovima PDP-a, on je izabran glasovima SDS-a. SDS je upao u loše društvo i zato sam izašao.

NN: Zašto je iz procedure povučen Zakon o NVO? Da li je Republika Srpska i tu podlegla pritiscima, prije svega iz inostranstva?

STEVANDIĆ: Nije podlegla pritiscima. Imao sam puno primjedbi od EU, evropskih zemalja i taj zakon je izazvao veliku pažnju. Sa tim povlačenjem je Republika Srpska pokazala svoju mudrost, kao što smo pokazali mudrost sa Izbornim zakonom da se ne podijeli Republika Srpska.

NN: Zašto nije bilo mudrosti kada su usvajane izmjene Krivičnog zakona i kriminalizovana kleveta?

STEVANDIĆ: Činjenica je da mi ne možemo uvijek biti mudri.

Svesrpski sabor
Kako komentarišete Deklaraciju Svesrpskog sabora, posebno ovaj dio koji kaže da, umjesto 9. januara, 15. februar bude i Dan državnosti Republike Srpske?

STEVANDIĆ: Razumio sam da Sretenje dodajemo, a 9. januar ne oduzimamo. Dakle, imamo praznik više, a ne manje, nacionalnu i državnu identifikaciju više, a Srbija šire. Pred nama je da o tome razgovaramo i to bolje definišemo, a ne da se svađamo. Ne smijemo tom raspravom baciti sjenu na Deklaraciju koja je zaista istorijska. Apelujem da se u vezi sa ovim pitanjem ne dijelimo.

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno