Connect with us

Društvo

MALI TRIKOVI, KOJI MNOGO ZNAČE! Kako odlazak na ljetovanje učiniti što jeftinijim

Građani Republike Srpske koji tokom ovog ljeta odluče da svoj godišnji odmor provedu na moru, recimo u Crnoj Gori ili Grčkoj, trebalo bi da dobro isplaniraju gdje će sipati gorivo, jer u zavisnosti od mjesta gdje to urade, mogli bi proći jeftinije za čak 160 maraka.

Ovo planiranje posebno ima smisla ukoliko se neko odluči da automobilom krene put Grčke, do koje, u zavisnosti od toga koji dio poželite da posjetite, ima oko 1.200 kilometara. Ako, recimo, neko krene iz Banjaluke, preko Srbije i Sjeverne Makedonije pa do Grčke, najjeftinija varijanta jeste da odmah napuni do vrha rezervoar, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što uđe u Grčku. U ovom slučaju, ovaj put, bar što se tiče potrošnje, odnosno izdataka za gorivo, koštaće oko 250 maraka bez plaćenih putarina.

Ova računica je napravljena pretpostavljajući da je potrošnja jednog  automobila oko osam litara na 100 kilometara, a što onda znači da će do Grčke vaš automobil potrošiti između 95 i 100 litara goriva.

Kalkulacije

Ukoliko, međutim, kojim slučajem odlučite da gorivo drugi put sipate u Srbiji ili, recimo, u Grčkoj, račun će biti znatno veći –  za 80 maraka u jednom pravcu. Ako ovome dodamo i povratak, ako se dobro ne isplanira ovo putovanje, mogli biste skuplje proći za čak 160 maraka.

Zbog toga je preporuka da odmah napunite rezervoar prije kretanja na odmor, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je cijena goriva približno ista kao i u Republici Srpskoj, te da eventualnu dopunu obavite u Srbiji. Cijene goriva u Grčkoj trenutno se kreću oko 1,9 evra po  litru, što je oko 60 centi više od cijene na ovim prostorima.

Određene uštede se mogu ostvariti i prilikom putovanja u Crnu Goru, u kojoj su trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama više za 40 do 50 feninga od onih u Republici Srpskoj i kreću se oko tri marke. U ovom slučaju takođe je najbolja varijanta, naisplativija, da odmah natočite pun rezervoar, koji vam je dovoljan do Crne Gore, do koje u prosjeku ima oko 440 kilometara, te da taj postupak ponovite u povratku.

Kada su u pitanju svi troškovi putovanja, računajući i putarinu, odlazak i povratak iz Grčke, troškovi iznose oko 450 maraka, bez kupljenih sendviča i vode. I ovo je najjeftinija varijanta.

Troškovi

Grčka je, inače, jedna od najpopularnijih destinacija za ljetovanje kod Srba već duži vremenski period, a svake godine ugosti oko 30 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta. Cijene smještaja variraju u zavisnosti od turističke destinacije, blizine mora i vrste smještaja. Hotelski smještaj košta između 30 i 200 evra po noći, u zavisnosti od kategorije hotela, dok je cijena jednosobnog apartmana od 30 do 100 evra po noći, a dvosobnog od 60 do 150 evra. Kada se podvuče crta, jednoj prosječnoj porodici za odlazak u Grčku automobilom na desetodnevni odmor neophodno je između 1.600 i 2.500 maraka, ne računajući troškove hrane. Cijena girosa je između tri i 4,50 evra, ali negdje ide i do deset, pice oko 12, a roštilja 14 evra, navodi se na portalu “Grčka info”. Pivo – pet evra, pa do čak osam evra.

Neki koji su već bili na ljetovanju u Grčkoj razočarani su visokim cijenama. Prema riječima jedne Banjalučanke, ulaz na jednu od  plaža plaćala je osam evra uz dodatnih tri za ležaljku. Za vikend je taj komplet 14 evra. Tapacirane, bolje ležaljke su i do 20 evra. Ukazala je da u pojedinim ugostiteljskim objektima malo pivo košta čak osam evra, koliko košta jedna mala gajba u prodavnici.

Šta je zabranjeno

U Grčku je, inače, zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To znači da na more u Grčku ne možete nositi viršle, šnicle, šunku, sir, mlijeko, jogurt, pavlaku… Takođe, nije dozvoljeno nositi kuvana i pržena jela i kvarljive namirnice. Granični službenik ima pravo da vam ove namirnice oduzme i baci. Može se ponijeti do pet kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, do dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, kao i do dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Takođe, niko neće zamjeriti ako se ponese i riža, kečap, gotova jela, makaroni, keks, čokolada, voda, sokovi, sve dok vrijednost ovih namirnica ne prelazi 300 evra po putniku (150 evra za mlađe od 15 godina). Putnici treba da imaju u vidu da se od njih može zahtijevati da na carini dokažu da je roba kupljena samo za ličnu upotrebu.

Dozvoljen je i jedan boks cigareta, ali i do 10.000 evra u gotovini. Iznos preko toga mora se prijaviti na granici. Iznošenje antikviteta iz Grčke je strogo zabranjeno i kažnjivo bez posebne dozvole Arheološke službe u Atini. Od bitnih informacija potrebno je napomenuti da je zbog velikih vrućina opasnost od požara velika, te je u funkciji broj 112 koji obavještava sve o potencijalnoj opasnosti. Poruke koje stižu sa ovog broja dostupne su na grčkom i engleskom jeziku.

Montenegro

Slična ograničenja postoje i u Crnoj Gori. Putnici mogu prenijeti tri kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, jedan buket ili vijenac, jedan kilogram lukovica i gomolja ukrasnog bilja, kao i tri saksije sobnog bilja, ukrasnog grmlja, osim bonsaija.

Kada je riječ o lijekovima, u Crnu Goru putnik sa sobom može unijeti količinu medikamenata koja mu je potrebna najviše za šest mjeseci. Ukoliko lijek sadrži drogu, može se unijeti u količini koja pokriva 30 dana, a za to je potrebna potvrda ljekara ne starija od 90 dana.

Putnik u Crnu Goru može unijeti, pa tako i iznijeti, bez prijavljivanja carinskom organu novac u evrima ili valuti koja nije evro u ukupnom iznosu, odnosno protivvrijednosti iznosa do 10.000 evra.

Kada je riječ o hrani, putnik u Crnu Goru može unijeti hranu za lične potrebe u količini koja ne prelazi jedan kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa u zrnu, začina ili čajeva. Takođe, odobren je unos za alkoholna pića u originalnoj ambalaži u količini od jednog litra, ostalih pića u originalnoj ambalaži dva litra i flaširane vode u originalnoj ambalaži do pet litara. Zabranjen je unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Građani koji planiraju da provedu odmor duž crnogorske obale treba da ostave dio novca i za dnevno plaćanje parking mjesta za automobil, bez obzira na to što će boraviti u hotelu. Isto važi i za plaćanje ležaljki i suncobrana. Za obje stavke potrebno je izdvojiti po deset do 15 evra dnevno.

Putarina

Oni koji se odluče da automobilom krenu put Grčke, preko Beograda do Preševa, moraće za putarinu izdvojiti 28 maraka. Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, putarina se plaća u tri navrata po 1,5 evra, a u slučaju Grčke ova naknada se kreće oko 2,5 evra.

Cijene namirnica u Grčkoj

Hljeb od 1,10 do 1,90 evra

Litar mlijeka od 1,12 do 2,80 evra

Jaja (pakovanje od 12 komada) do 3,50 evra

Suncokretovo ulje do 2,60 evra

Kilogram paradajza 2,10 evra

Kilogram paprika 3,80 evra

Kisela sedam evra

Kada je riječ o cijenama u Crnoj Gori, veliku pažnju nedavno je privukao jedan post ogorčenog turiste koji boravi u Tivtu. On je istakao da je u jednom od kafića dva espresa, jednu kiselu vodu i dvije rakije platio čak 24 evra. Kisela sedam evra. Čovjek je bio prilično iznenađen, a ovaj račun je podijelio na društvenoj mreži “Iks”, gdje su mnogi komentarisali objavu.

U komentarima su ga jedni upitali šta je očekivao kada je odlučio da sjedne u kafić u tako popularnom i opštepoznatom i skupom mjestu, dok su drugi govorili da ni u najpoznatijim evropskim metropolama cijene nisu tako visoke. “Ni u Rimu espreso ne košta tri evra”, “Ovo je klasično udaranje po ušima”, “Kafa ne bi smjela da košta više od 2,5 evra, a kisela preko četiri”, “’Šljiva’ skuplja nego ‘burbon’“, bili su samo neki od mnogobrojnih komentara.

Related Topics:

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno