Connect with us

Društvo

MALI TRIKOVI, KOJI MNOGO ZNAČE! Kako odlazak na ljetovanje učiniti što jeftinijim

Građani Republike Srpske koji tokom ovog ljeta odluče da svoj godišnji odmor provedu na moru, recimo u Crnoj Gori ili Grčkoj, trebalo bi da dobro isplaniraju gdje će sipati gorivo, jer u zavisnosti od mjesta gdje to urade, mogli bi proći jeftinije za čak 160 maraka.

Ovo planiranje posebno ima smisla ukoliko se neko odluči da automobilom krene put Grčke, do koje, u zavisnosti od toga koji dio poželite da posjetite, ima oko 1.200 kilometara. Ako, recimo, neko krene iz Banjaluke, preko Srbije i Sjeverne Makedonije pa do Grčke, najjeftinija varijanta jeste da odmah napuni do vrha rezervoar, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što uđe u Grčku. U ovom slučaju, ovaj put, bar što se tiče potrošnje, odnosno izdataka za gorivo, koštaće oko 250 maraka bez plaćenih putarina.

Ova računica je napravljena pretpostavljajući da je potrošnja jednog  automobila oko osam litara na 100 kilometara, a što onda znači da će do Grčke vaš automobil potrošiti između 95 i 100 litara goriva.

Kalkulacije

Ukoliko, međutim, kojim slučajem odlučite da gorivo drugi put sipate u Srbiji ili, recimo, u Grčkoj, račun će biti znatno veći –  za 80 maraka u jednom pravcu. Ako ovome dodamo i povratak, ako se dobro ne isplanira ovo putovanje, mogli biste skuplje proći za čak 160 maraka.

Zbog toga je preporuka da odmah napunite rezervoar prije kretanja na odmor, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je cijena goriva približno ista kao i u Republici Srpskoj, te da eventualnu dopunu obavite u Srbiji. Cijene goriva u Grčkoj trenutno se kreću oko 1,9 evra po  litru, što je oko 60 centi više od cijene na ovim prostorima.

Određene uštede se mogu ostvariti i prilikom putovanja u Crnu Goru, u kojoj su trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama više za 40 do 50 feninga od onih u Republici Srpskoj i kreću se oko tri marke. U ovom slučaju takođe je najbolja varijanta, naisplativija, da odmah natočite pun rezervoar, koji vam je dovoljan do Crne Gore, do koje u prosjeku ima oko 440 kilometara, te da taj postupak ponovite u povratku.

Kada su u pitanju svi troškovi putovanja, računajući i putarinu, odlazak i povratak iz Grčke, troškovi iznose oko 450 maraka, bez kupljenih sendviča i vode. I ovo je najjeftinija varijanta.

Troškovi

Grčka je, inače, jedna od najpopularnijih destinacija za ljetovanje kod Srba već duži vremenski period, a svake godine ugosti oko 30 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta. Cijene smještaja variraju u zavisnosti od turističke destinacije, blizine mora i vrste smještaja. Hotelski smještaj košta između 30 i 200 evra po noći, u zavisnosti od kategorije hotela, dok je cijena jednosobnog apartmana od 30 do 100 evra po noći, a dvosobnog od 60 do 150 evra. Kada se podvuče crta, jednoj prosječnoj porodici za odlazak u Grčku automobilom na desetodnevni odmor neophodno je između 1.600 i 2.500 maraka, ne računajući troškove hrane. Cijena girosa je između tri i 4,50 evra, ali negdje ide i do deset, pice oko 12, a roštilja 14 evra, navodi se na portalu “Grčka info”. Pivo – pet evra, pa do čak osam evra.

Neki koji su već bili na ljetovanju u Grčkoj razočarani su visokim cijenama. Prema riječima jedne Banjalučanke, ulaz na jednu od  plaža plaćala je osam evra uz dodatnih tri za ležaljku. Za vikend je taj komplet 14 evra. Tapacirane, bolje ležaljke su i do 20 evra. Ukazala je da u pojedinim ugostiteljskim objektima malo pivo košta čak osam evra, koliko košta jedna mala gajba u prodavnici.

Šta je zabranjeno

U Grčku je, inače, zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To znači da na more u Grčku ne možete nositi viršle, šnicle, šunku, sir, mlijeko, jogurt, pavlaku… Takođe, nije dozvoljeno nositi kuvana i pržena jela i kvarljive namirnice. Granični službenik ima pravo da vam ove namirnice oduzme i baci. Može se ponijeti do pet kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, do dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, kao i do dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Takođe, niko neće zamjeriti ako se ponese i riža, kečap, gotova jela, makaroni, keks, čokolada, voda, sokovi, sve dok vrijednost ovih namirnica ne prelazi 300 evra po putniku (150 evra za mlađe od 15 godina). Putnici treba da imaju u vidu da se od njih može zahtijevati da na carini dokažu da je roba kupljena samo za ličnu upotrebu.

Dozvoljen je i jedan boks cigareta, ali i do 10.000 evra u gotovini. Iznos preko toga mora se prijaviti na granici. Iznošenje antikviteta iz Grčke je strogo zabranjeno i kažnjivo bez posebne dozvole Arheološke službe u Atini. Od bitnih informacija potrebno je napomenuti da je zbog velikih vrućina opasnost od požara velika, te je u funkciji broj 112 koji obavještava sve o potencijalnoj opasnosti. Poruke koje stižu sa ovog broja dostupne su na grčkom i engleskom jeziku.

Montenegro

Slična ograničenja postoje i u Crnoj Gori. Putnici mogu prenijeti tri kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, jedan buket ili vijenac, jedan kilogram lukovica i gomolja ukrasnog bilja, kao i tri saksije sobnog bilja, ukrasnog grmlja, osim bonsaija.

Kada je riječ o lijekovima, u Crnu Goru putnik sa sobom može unijeti količinu medikamenata koja mu je potrebna najviše za šest mjeseci. Ukoliko lijek sadrži drogu, može se unijeti u količini koja pokriva 30 dana, a za to je potrebna potvrda ljekara ne starija od 90 dana.

Putnik u Crnu Goru može unijeti, pa tako i iznijeti, bez prijavljivanja carinskom organu novac u evrima ili valuti koja nije evro u ukupnom iznosu, odnosno protivvrijednosti iznosa do 10.000 evra.

Kada je riječ o hrani, putnik u Crnu Goru može unijeti hranu za lične potrebe u količini koja ne prelazi jedan kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa u zrnu, začina ili čajeva. Takođe, odobren je unos za alkoholna pića u originalnoj ambalaži u količini od jednog litra, ostalih pića u originalnoj ambalaži dva litra i flaširane vode u originalnoj ambalaži do pet litara. Zabranjen je unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Građani koji planiraju da provedu odmor duž crnogorske obale treba da ostave dio novca i za dnevno plaćanje parking mjesta za automobil, bez obzira na to što će boraviti u hotelu. Isto važi i za plaćanje ležaljki i suncobrana. Za obje stavke potrebno je izdvojiti po deset do 15 evra dnevno.

Putarina

Oni koji se odluče da automobilom krenu put Grčke, preko Beograda do Preševa, moraće za putarinu izdvojiti 28 maraka. Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, putarina se plaća u tri navrata po 1,5 evra, a u slučaju Grčke ova naknada se kreće oko 2,5 evra.

Cijene namirnica u Grčkoj

Hljeb od 1,10 do 1,90 evra

Litar mlijeka od 1,12 do 2,80 evra

Jaja (pakovanje od 12 komada) do 3,50 evra

Suncokretovo ulje do 2,60 evra

Kilogram paradajza 2,10 evra

Kilogram paprika 3,80 evra

Kisela sedam evra

Kada je riječ o cijenama u Crnoj Gori, veliku pažnju nedavno je privukao jedan post ogorčenog turiste koji boravi u Tivtu. On je istakao da je u jednom od kafića dva espresa, jednu kiselu vodu i dvije rakije platio čak 24 evra. Kisela sedam evra. Čovjek je bio prilično iznenađen, a ovaj račun je podijelio na društvenoj mreži “Iks”, gdje su mnogi komentarisali objavu.

U komentarima su ga jedni upitali šta je očekivao kada je odlučio da sjedne u kafić u tako popularnom i opštepoznatom i skupom mjestu, dok su drugi govorili da ni u najpoznatijim evropskim metropolama cijene nisu tako visoke. “Ni u Rimu espreso ne košta tri evra”, “Ovo je klasično udaranje po ušima”, “Kafa ne bi smjela da košta više od 2,5 evra, a kisela preko četiri”, “’Šljiva’ skuplja nego ‘burbon’“, bili su samo neki od mnogobrojnih komentara.

Related Topics:

Društvo

SVJETSKI BRENDOVI BJEŽE IZ BIH! McDonald’s, Al Jazeera i Mittal zatvorili vrata, ZEMLJA POSTAJE CRNA RUPA ZA INVESTITORE?

Bosna i Hercegovina nikada nije bila lider u privlačenju stranih investicija, a imala je potencijala. Posljednjih godina trend ide i korak dalje – od izostanka dolazaka do aktivnog povlačenja nekada prisutnih globalnih brendova. Tako Bosna i Hercegovina nije više samo zemlja koju veliki brendovi zaobilaze, već zemlja iz koje velike kompanije i brendovi odlaze.

Odlasci svjetskih kompanija iz BiH više nisu izolovani slučajevi, nego simptom ozbiljnijeg problema koji se ne ogleda samo u brojkama i zatvorenim lokalima, već u ozbiljnom reputacijskom padu zemlje kao poslovnog okruženja.

McDonald’s, ArcelorMittal, Al Jazeera – tri različite industrije, tri različita razloga odlaska, ali isti zaključak. Prva asocijacija na njihovo prisustvo su investicije, radna mjesta i povezivanje BiH s globalnim tokovima.

Međutim, njihovo povlačenje protumačeno je kao simbol poraza – ne samo ekonomskog, već i sistemskog, piše Akta.

Sprečavanje potencijalne štete
Iako se u javnosti dugo spekulisalo o razlozima povlačenja McDonald’sa iz Bosne i Hercegovine, zvanično objašnjenje nikada nije u potpunosti razjašnjeno.

Više od pola godine nakon zatvaranja restorana, Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je žalbu McDonald’sa na rješenje o privremenoj mjeri koje je prethodno stavljeno van snage. Takođe, sud je odbio i njihov zahtjev za izricanje mjere osiguranja.

McDonald’s je krajem 2022. godine zatvorio sve svoje objekte u BiH. Taj potez uslijedio je nakon što je kompanija predala zahtjev za mjeru osiguranja protiv lokalnog franšizera – firme Gliese 581g – Općinskom sudu u Sarajevu. Ova mjera je tražena radi sprečavanja potencijalne štete, očuvanja reputacije brenda i zaštite od eventualnih nezakonitih radnji. Sud je tada prihvatio zahtjev, a restorani su zatvoreni jer McDonald’s više nije bio spreman da nastavi poslovanje u BiH.

Međutim, u martu 2023. godine Opštinski sud je poništio tu mjeru osiguranja. McDonald’s se žalio na tu odluku, ali je Kantonalni sud u junu potvrdio raniju presudu i odbio njihovu žalbu kao neosnovanu.

Ovim je nastala paradoksalna situacija: iako je odluka o privremenoj mjeri na osnovu koje su objekti zatvoreni poništena, restorani su ostali zatvoreni, a McDonald’s se nije vratio na tržište BiH.

Različiti razlozi, iste posljedice
Iako su razlozi odlaska neuporedivi, gašenje regionalne televizijske mreže Al Jazeera Balkans nakon 14 godina rada, uzburkalo je cjelokupnu javnost.

Vlasnik je odlučio zatvoriti ovaj regionalni medijski projekat. Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme čime Sarajevo više nije regionalni centar. Postaje medijsko ostrvo bez šireg uticaja.

Važno je naglasiti da razlozi odlaska ovih kompanija nisu identični – oni variraju od pravnih sporova i poslovnih nesuglasica, preko strateškog restrukturiranja do globalnih promjena u medijskim modelima. McDonald’s se povukao zbog komplikovanih odnosa sa lokalnim franšizerom i pravnih procesa, dok je Al Jazeera Balkans zatvorena kao dio šire interne transformacije unutar matične grupacije. ArcelorMittal, s druge strane, suočava se s izazovima na tržištu sirovina i promjenama u industriji teških metala.

Međutim, bez obzira na uzroke, posljedice ostaju jednake: urušavanje povjerenja investitora, smanjenje prisutnosti globalnih standarda i gubitak reputacije Bosne i Hercegovine kao potencijalne destinacije za ozbiljna ulaganja. Ovi odlasci se ne mogu posmatrati samo kao pojedinačni poslovni potezi, već kao simptomi šire institucionalne slabosti koja obeshrabruje nove dolaske i sputava razvoj domaćeg tržišta.

Svaki odlazak globalnog brenda je šamar i alarm
Prema Boži Skoki, profesoru strateškog komuniciranja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prisustvo globalnih kompanija odražava međunarodni imidž jedne zemlje:

“Prema poznatom britanskom stručnjaku za nacionalno brendiranje Simonu Anholtu, snagu brenda neke države čini šest elemenata: turizam, ljudi (poznate osobe ali i državljani), politika, kultura te strana ulaganja i brendovi koji dolaze iz te zemlje”, smatra Skoko.

Dodaje da je za BiH posebno problematično to što etablirani svjetski brendovi odlaze, jer to snažno narušava spoljnu sliku o zemlji, šaljući poruku da se ovdje ne može poslovati ni pod kakvim uslovima.

“Vodstvo Al Jazeere sigurno ima svoje razloge i motive, kao i njihovi financijeri iz Katara, ali njihov odlazak je gubitak kako za njih same, jer su se bili etablirali u ovom dijelu Europe, tako i za BiH koju brišu sa karte pokrivenosti svojim centrima… No, daleko veći problem u globalnoj percepciji je odlazak brendova poput McDonald’sa jer su oni među najpoznatijim brendovima na svijetu, te su prisutni i u daleko manje razvijenim zemljama…”, zaključuje Skoko.

Reputacijski rizik
Ekonomista Admir Čavalić upozorava da se ovim trendom urušava ne samo tržišna dinamika, već i prilika za prenos znanja, tehnologija i poslovnih praksi koje donose multinacionalne kompanije.

“Dugoročno i strateški loše. Ekonomski model uspjeha Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovan na privlačenju velikih multinacionalnih korporacija koje će, kao u slučaju Slovačke, Češke i drugih zemalja, biti nosioci ekonomskog razvoja, ali i bitan izvor znanja i posljedično konkurentnosti za domaće kompanije. Nisu to samo novi poslovi, to je i signal drugim, globalnim investitorima. To je svakako i ulaznica za globalno tržište. Vidimo da se taj model urušava, što nije dobro. Zašto smo izgubili ove brendove i kompanije? Vjerovatno da postoji niz faktora uticaja: od niske stope socijalnog kapitala, odnosno visoke sklonosti korupciji, manipulacijama, barijerama za biznis i slično, pa sve do činjenice da smo malo, fragmentisano, spram EU siromašno tržište sa izuzetnim političkim, pravnim i nadasve ekonomskim rizicima”, navodi on.

Osvrće se i na kompleksnu mrežu faktora koja potiskuje strane investitore:

“Prekida se tržišni protok znanja. Tu prije svega mislim na prenos know-how, novih tehnologija, poslovnih modela i slično. Imamo dosta toga naučiti od velikih multinacionalnih kompanija i globalnih brendova, ali mi ih kontinuirano odbijamo i tjeramo sa našeg tržišta. Uostalom, pokazalo se u praksi da su naši radnici i privrednici najbrže učili u prisustvu ovih brendova – nakon odlaska, neki od njih nastoje predstaviti vlastite, kopirane, poslovne modele. U navedenom nema ništa loše, već samo oslikava šta smo izgubili”, pojašnjava Čavalić.

U konačnici, reputacijska šteta je možda i najtrajnija. Odlazak globalnih brendova nije samo poslovna odluka – to je poruka. Ne samo onima koji su ostali, nego i svima koji su eventualno razmatrali dolazak.

“Reputacijski rizik je ogroman. Nije dobro da se percipiramo kao zemlja prevara i pretjeranih rizika za poslovanje. Naročito za globalne brendove. Zbog toga neke zemlje ulažu u ekonomsku diplomatiju samo kako bi privukli neki brend. Banalizujem – ako zemlja ima McDonald’s, pa vjerovatno da ima neki minimum sigurnosti za biznis. Možda da, možda ne, ali investitori su od krvi od mesa kao i svi mi, te često donose odluke intiutivno, na bazi emocija”, upozorava Čavalić.

U vremenu u kojem zemlje ulažu milione u ekonomsku diplomatiju kako bi privukle samo jedan veliki brend, BiH ih gubi u tišini, bez analize i bez sistemske reakcije. A pitanje više nije ko je otišao – nego ko je ostao i hoće li ko doći?

Nastavi čitati

Društvo

Koliko su penzije u Federaciji BiH VEĆE NEGO U SRPSKOJ?

Prosječna penzija isplaćena za jun u Republici Srpskoj iznosi 632,04 KM, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 760,03 KM i manja je za 127,99 KM odnosno za oko 17 %.

Prosječna penzija čini 40,81% prosječne plate u Republici Srpskoj, dok u FBiH obzirom da prosječna plata u junu iznosi 1.351 KM penzija čini 56% te plate.

Fond Penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske saopštio je da je isplatom penzije za jun obuhvaćeno je ukupno 290.880 korisnika prava.

Za isplatu penzije za jun bilo je potrebno 160,07 miliona KM u neto iznosu, odnosno 162,01 miliona KM u bruto iznosu.

Preko Fonda PIO/MIO u Federaciji BiH junska penzija isplaćena je za ukupno 458.632 penzionera, a za isplatu je bilo potrebno oko 310 miliona KM.

U FBiH najniža penzija za juni iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Ovi iznosi za korisnike Fonda PIO Republike Srpske su drugačiji, jer postoji više razreda najniže penzije u zavisnosti od godina staža, pa je iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina 637,43 KM i čini 41,15% prosječne plate u Srpskoj.

S druge strane za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun iznosi 947,82 KM, ili 61,18 % od prosječne plate.

Iznos najviše penzije za jun u Republici Srpskoj je 3.422,36 KM.

Nastavi čitati

Društvo

VAŽNO UPOZORENJE ZA RODITELJE: Djecu moramo čuvati više nego ikada – sve više prijetnji na mrežama, AI tehnologije u rukama predatora!

Adriana Basara, potpredsjednica Gradskog odbora PDP-a i predsjednica Savjeta za porodicu Partije demokratskog progresa, uputila je snažno upozorenje svim roditeljima povodom sve ozbiljnijih prijetnji koje vrebaju djecu, posebno tokom ljeta kada su više izložena internetu, društvenim mrežama, ali i fizičkom okruženju poput plaža i bazena.

„Ljeto je vrijeme bezbrižnosti, ali istovremeno i opasnosti koje mnogi roditelji još ne prepoznaju. Napredne AI tehnologije omogućavaju da čak i sasvim bezazlene fotografije djece u kupaćim kostimima postanu oružje u rukama digitalnih predatora“, upozorila je Basara.

Posebnu prijetnju predstavlja AI CSAM (Child Sexual Abuse Material generisan umjetnom inteligencijom) – lažne, seksualizovane slike djece koje se stvaraju pomoću vještačke inteligencije na osnovu postojećih, sasvim običnih fotografija. Te slike se mogu koristiti za ucjene, prijetnje i psihičko zlostavljanje djece.

“To je nova vrsta predatora – ne mora ni biti u blizini djeteta da bi ga zlostavljao”, naglašava Basara.

Evo konkretnih savjeta za zaštitu djece:

Ne objavljujte slike djece u kupaćim kostimima – naročito ne na javnim nalozima.

Razgovarajte s djecom o rizicima dijeljenja fotografija i privatnih informacija – bez prijetnji i osude.

Provjeravajte s kim su djeca u kontaktu i kako koriste internet, aplikacije i mreže.

Ako sumnjate na pokušaj ucjene ili zlostavljanja, odmah kontaktirajte policiju ili nadležne službe.

„Zloupotreba djece na internetu nije samo pravno pitanje, to je ozbiljna društvena prijetnja. Kao majka i neko ko svakodnevno razgovara s porodicama, apelujem – budimo prisutni, budimo zaštita našoj djeci. Oni nas trebaju više nego ikada“, zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno