Connect with us

Politika

IZLAZAK NA BIRALIŠTA U BIH! Stav stručnjaka: Da li maloljetnicima treba dozvoliti da glasaju

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

“Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko’”, naveo je Šehić.

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

“Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

“Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine“.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

“Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

“Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

“Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Politika

Ministarstvo zarobljeno stranačkim interesima, BEZBJEDNOST GRAĐANA NA MUKAMA

Ima li Ministarstvo bezbjednosti BiH u ovom trenutku bilo kakvu validnu procjenu aktuelnog stanja sigurnosti u BiH, pitanje je na koje će morati da odgovore iz ovog ministarstva.

To pitanje je postavio Safet Kešo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali odgovor sigurno neće dobiti od ministra bezbjednosti, jer ga nemamo skoro sedam mjeseci.

Od 24. januara ove godine ta pozicija je upražnjena, jer je Nenad Nešić, koji je u to vrijeme bio u pritvoru, donio odluku da se povuče. Za kormilo ovog jako bitnog sektora je, u međuvremenu, sjeo Ivica Bošnjak, inače zamjenik ministra, ali, iz mjeseca u mjesec tinja nezadovoljstvo jer, kako mnogi tvrde, ne znamo da li smo i koliko ugroženi.

“Kada je Ministarstvo sigurnosti BiH, u skladu sa svojim izričitim zakonskim obavezama i nadležnostima, posljednji put sprovelo analizu stanja sigurnosti u našoj zemlji i sačinilo odgovarajući izvještaj o tom stanju? Da li su se Ministarstvo i Vijeće ministara bavili posebnom analizom funkcioniranja sistema sigurnosti u BiH u okolnostima nakon hapšenja ministra sigurnosti Nenada Nešića i njegove smjene, odnosno ostavke koja je potom uslijedila”, upitao je Kešo.

Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da nije normalno to što BiH već toliko dugo nema ministra bezbjednosti. Slično je stanje, dodaje on, i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
“Ministarstvo bezbjednosti je postalo predmet stranačke trgovine. Tu se, kao i u mnogim drugim mjestima u sistemu bezbjednosti, ne gleda ni struka ni profesionalnost, nego politička pripadnost. Nažalost, što manje znaš, to si ‘kvalifikovaniji’ da budeš ministar bezbjednosti”, kaže Pećanac za “Nezavisne novine“.

Stanje je sada takvo, ocjenjuje on, da je ovo ministarstvo postalo samo politički plijen i ništa više od toga.

“U ovom trenutku niko ni zbog čega ne polaže račune. Vijeće ministara se trudi da dokaže da su nepotrebni. Svojim neradom to dokazuju svaki dan. Apsolutno ništa ne rade, a i ono što rade, bolje da ne rade”, rekao je Pećanac.

Da mu je poslanik Safet Kešo poslao nekoliko pitanja, upoznat je i Ivica Bošnjak. Na godišnjem odmoru je, rekao nam je prije nekoliko dana, pa će se time baviti sljedeće sedmice (ove sedmice). “U ponedjeljak ću biti na poslu. Dakle, kada se vratim sa godišnjeg, potpisaću odgovor i poslati”, rekao je Bošnjak.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH su, podsjetimo, nedavno upozorili da su izdvajanja za javnu bezbjednost, odnosno policijske strukture u BiH, uveliko premašila 1,1 milijardu KM pa je, stoga, javnost zainteresovana za rezultate rada tih institucija.

Kako dodaju, nakon poduže pauze, na sjednici Savjeta ministara BiH pojavila se tačka dnevnog reda koja se odnosi na usvajanje informacije o stanju bezbjednosti u BiH za 2024. godinu, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti. Ta tačka je, naglašavaju, trebalo da bude razmatrana na 86. sjednici Savjeta ministara, održanoj 22. jula. Međutim…

“Kako se može vidjeti iz saopštenja sa sjednice, ona nije uvrštena u dnevni red, a samim tim i javnost je ostala uskraćena za podatke koji bi trebalo da pruže institucionalni osvrt na stanje kojem svakodnevno svjedočimo čitajući stupce crne hronike u medijima”, naveli su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Ističu da se u vrijeme kada su građani izloženi brojnim informacijama o kriminalu svih pojavnih oblika od vlasti s pravom očekuje da predoči javnosti rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštiti građana i društva.

“Posljednja informacija o stanju bezbjednosti dostupna je na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH za 2022. godinu, koju je Savjet ministara BiH usvojio 14. juna 2024. godine, dakle s godinom zakašnjenja. Izvještaja za 2023. godinu nema dostupnog na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH pa pretpostavljamo da nije naišao na interes ili saglasnost Savjeta ministara BiH, u formi za koju pretpostavljamo da je predložena od nadležnog ministarstva”, naglasili su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Nastavi čitati

Politika

SMJENE U ŠUMAMA SRPSKE! Razriješeni direktori jer se “NISU POMJERILI S MJESTA”

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Šume Republike Srpske” Blaško Kaurin rekao je Srni da je danas razriješio direktore šumskih gazdinstava “Vučevica” iz Čajniča Milana Kosovskog i “Doboj” Mirjana Lisičića zato što nisu ispoštovali odluku uprave.

Kaurin je naveo da će i u narednom periodu razješavati direktore organizacionih cjelina ovog preduzeća koji ne budu ispoštivali odluku Uprave Javnog preduzeća “Šume Srpske”.

Prema njegovim riječima, razriješeni direktori su imali odluku Uprave preduzeća za neke zadatke koji su trebali biti urađeni i da daju prijdloge u određenom periodu, ali se oni “nisu pomjerili sa mjesta”. Kaurin je naglasio da on kao direktor i Uprava “Šuma Srpske” poštuju sve odluke Skupštine Javnog preduzeća šumarstva, koju čini Vlada Republike Srpske, kao i naloge resornog ministarstva, te tako i ti direktori šumskih gazdinstrava treba da poštuju i uvažavaju njih, jer uvijek donose odluku za dobrobit preduzeća.

Direktor “Šuma Srpske” je rekao da je za danas bio najavljen štrajk zapsolenih u Šumskom gazdinstvu “Drinić”, gdje je sindikat napravio sporazum sa menadžmentom Radne jedinice “Oštrelj” u kojem su postigli saglasnost, s obzirom da tamo ima mnogo obaveza iz ranijeg perioda.

Kaurin je ocijenio da bi i u toj organizacionoj cjelini morali da podignu nivo proizvodnje i prodaje da bi stvorili akumulaciju i servisirali obaveze iz prethodnog perioda, te da bi mogli radnicima da izmiruju plate, jer su neizmirivanjem plata povrijeđena radnička prava.
Prema njegovim riječima, u protivnom radnici će biti nezadovoljni i gazdinstvo će teško funkcionisati.

Kaurin je rekao da je slična situacija i u Šumskom gazdinstvu “Vučevica” u Čajniču.

“Najvjerovatnije ću za jedno od tih gazdinstava imenovati tim ljudi sa većim iskustvom da upravljaju i neću odmah imenovati vršioce dužnosti direktora dok pokušamo stabilizovati situaciju, ako sutra sa saradnicima ne budem pronašao neki drugi način imenovanja”, naveo je Kaurin.

On je rekao da se Uprava “Šuma Srpske” do sada bavila lošim šumskim gazdinstvima i da će od sada još više da se njima bavi, ali i o onim dobrim, kako bi vidjeli da li mogu da budu još bolji.

Nastavi čitati

Politika

CIK saopštio kada će biti raspisani IZBORI ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE!

Centralna izborna komisija BiH zaprimila je rješenje Suda BiH, kojim se odbija žalba Milorada Dodika na odluku Komisije da mu oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, jer je osuđen na godinu dana zatvora pred pomenutim Sudom.
Za “Nezavisne novine” su potvrdili da će u roku od 90 dana biti raspisani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.

“Nakon pravosnažnosti naše odluke o prestanku mandata, raspisaćemo privremene izbore u roku od 90 dana”, kazala je za “Nezavisne novine” Maksida Pirić, portparol CIK BiH.

“Na ovaj način mandat Milorada Dodika je zvanično prestao”, dodala je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno