Connect with us

Politika

IZLAZAK NA BIRALIŠTA U BIH! Stav stručnjaka: Da li maloljetnicima treba dozvoliti da glasaju

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

“Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko’”, naveo je Šehić.

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

“Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

“Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine“.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

“Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

“Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

“Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Politika

MARFI ODLAZI! Imenovan novi američki ambasador u BiH

Imenovan je novi američki ambasador u Bosni i Hercegovini – to je diplomata koji je veliki broj godina službovao u regionu zapadnog Balkana, između ostalog i u Crnoj Gori, u kojoj je obavljao odgovornu funkciju u ambasadi u Podgorici.

Žurnal javlja da je Predsjedništvo BlH na svojoj sjednici još prije nekoliko sedmica dalo agreman novoimenovanom ambasadoru. Radi se o Daglasu Džonsu.

Ambasador se trenutno nalazi u svojoj zemlji na pripremama za preuzimanje nove funkcije, što znači da trenutni ambasador u BiH, Majkl Marfi broji posljednje ambasadorske dane u Sarajevu.

Daglas D. Džons je preuzeo svoje dužnosti kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja u septembru 2021. On nadgleda evropsku bezbjednost, uključujući NATO, OEBS i kontrolu konvencionalnog naoružanja, Sjevernu Evropu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i nordijske i baltičke zemlje, kao i arktičku bezbjednost.

Džons je nedavno služio kao otpravnik poslova i zamjenik šefa misije u Misiji SAD-a pri NATO-u od avgusta 2018. do septembra 2021. Obavljao je još dvije dužnosti kao zamjenik šefa misije u američkim ambasadama u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Njegova prethodna domaća zaduženja uključuju direktora Kancelarije za održavanje mira, sankcije i borbu protiv terorizma u Birou za međunarodne organizacione poslove pri Državnom sekretarijatu, direktora za NATO i Zapadnu Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, kao i člana američke delegacije u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

U inostranstvu je takođe služio kao stariji civilni predstavnik u Pokrajinskom timu za rekonstrukciju u Džalalabadu u Avganistanu, i u američkim ambasadama u Sarajevu, Dablinu i Tel Avivu. Džons ima diplome osnovnih studija sa Bovdoin koledža i magistraturu iz međunarodnih odnosa sa univerziteta Prinston.

Mondo

Nastavi čitati

Banjaluka

“OVO JE ISTORIJSKA PRILIKA” Drinić predlaže da Banjaluka bude glavni grad Srpske

Banjaluka ima istorijsku priliku da postane glavni grad Republike Srpske, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Drinić, te najavljuje da će amandmanski djelovati na Deklaraciju Svesrpskog sabora o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

Drinić smatra da o ovom pitanju mora da postoji nacionalno jedinstvo.

– Ranije su takve pokušaje opstruisali bošnjački političari, a Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda nova je prilika da riješimo i to u Narodnoj skupštini Republike Srpske – kaže Drinić.

Napominje da najveći grad u Republici Srpskoj vodi odgovornu nacionalnu politiku, te da nova generacija srpskih političara u Banjaluci završava centralni spomenik poginulim borcima iz svih dijlova Republike Srpske, nakon tri decenije, uprkos sim opstrukcijama.

– Naša je obaveza da pamtimo. Da ne dozvolimo ponavljanje istorije. Da ujedinimo narod. Da se razlikujemo po nekim političkim pitanjima, ali da znamo šta nam je vitalni nacionalni interes i da njime ne trgujemo. Da jačamo ekonomiju. Da pišemo ćirilicom. Mi se tako i ponašamo – zaključuje Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik potvrdio ranije najave: Završen je dokument o mirnom RAZDRUŽIVANJU BiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je dokument o mirnom razdruživanju završen i da će u narednim sedmicama biti ponuđen Federaciji BiH.

Dodik je istakao da je “dokument donesen imajući u vidu nemogućnost da BiH normalno funkcioniše, čak ni u okvirima Dejtonskog sporazuma” koji je, kako kaže, “razvaljen intervencijama najviše stranaca, uz asistenciju Bošnjaka”.

Predsjednik Srpske je naveo da ovaj dokument predviđa da se formiraju dvije nezavisne političke i teritorijalne cjeline koje će živjeti i funkcionisati u skladu sa sporazumom nastalim na bazi toga.

“Određene stvari koje sada postoje, granica i neke druge, trebalo bi da funkcionišu tri do pet godina, a u međuvremenu da se urede odnosi kako bi to najbolje funkcionisalo u korist i ljudi i roba, tako da ne bude nekih posebnih zastoja te vrste”, pojasnio je Dodik za “Sputnjik”, prenosi Srna.

On je naveo da je dokument veoma studiozno urađen i da će iza njega stati Vlada i Narodna skupština Republike Srpske.

“To je na bazi Dejtonskog sporazuma, jer on predviđa da je Republika Srpska strana, kao što je to i Federacija. Neće se uključivati zajednički nivo jer on nema ništa s tim – on je izveden iz dva entiteta”, rekao je Dodik.

On je istakao da je “strani faktor htio da u hijerarhijskom i svakom drugom smislu da primat zajedničkom nivou, što je potpuno obrnuta suština Dejtonskog sporazuma”.

“Usput oni uporno govore kako oni brane Dejtonski sporazum, a mislim da su ga oni srušili do mjere da se on više ne može vratiti na svoje izvorne temelje”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da je zato važno da “Republika Srpska odbrani svoje interese na politički miran način kroz predlaganje rješenja koja će u narednim sedmicama biti ponuđena Federaciji”.

“Već čujemo da postoji nespremnost da se bilo šta raspravlja o tome, ali mi smo i razumjeli da je ovo tek početak kojim bi trebalo da animiramo javnost ne samo domaću, nego i onu u FBiH, a i međunarodnu da shvati da je BiH promašen projekat i da od njega ne može da se napravi ništa što bi bilo samoodrživo”, rekao je Dodik.

On je naveo da BiH može da bude protektorat, što se i pokazalo, ali ne može da bude samoodrživa.

Dodik je istakao da je dokument o mirnom razdruživanju početak i prijedlog Srpske, koja će ga uporno vraćati na javnu scenu, javne dogovore i rasprave.

“Insistiraćemo da se izjasne o tome, ne samo kroz odbijanje da se prihvati razgovor o tome, nego da se iznova uvijek vidi šta su to njihovi prijedlozi. Ako predlažete da nestane Republika Srpska, to nije opcija. To naprosto ne može da funkcioniše”, rekao je Dodik.

 

Nastavi čitati

Aktuelno