Politika
SKENERI EFIKASNI, ali broje i nevažeće glasačke listiće
Po tumačenju Centralne izborne komisije BiH, skeneri koji su korišteni na nekim biračkim mjestima bili su efikasni jer su radili na 143 od 145 biračkih mjesta, međutim oni koji su direktno radili s tim skenerima na biračkim mjestima kažu da je bilo određenih problema.
“Skeneri i njegove mogućnosti nisu usaglašeni sa zakonom. Zakon kaže, recimo, da je nevažeći glasački listić onaj koji je potpisan, pošaran ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite X ispred nekog imena i onda išarate glasački listić, nešto na njemu nacrtate i skener ga obradi kao validan”, rekao je za “Nezavisne” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru.
On kaže da se na biračkim mjestima gdje su korišteni skeneri ponovo broje glasački listići te da se radi o usklađivanju, a nikako o “ponovnom brojanju”.
Naime, Uputstvom o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu novih tehnologija predviđeno je da nakon zatvaranja biračkog mjesta operater printa završni izvještaj sa ukupnim odzivom za biračko mjesto, te sa rezultatima glasanja. Ti “preliminarni” rezultati se elektronski prenose Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a nakon automatskog prebrojavanja glasačkih listića Birački odbor pristupa ručnom prebrojavanju.
“Rezultati utvrđeni ručnim brojanjem se putem ZR obrasca dostavljaju Izbornoj komisiji koja vrši poređenje automatskog i ručnog prebrojavanja rezultata. Postupak konačnog utvrđivanja rezultata i procedure u slučajevima razlike između automatskog i ručnog prebrojavanja biće regulisan posebnim aktom Centralne izborne komisije BiH”, piše u ovom uputstvu.
Škondrić navodi da je instrukcija bila da se u slučaju odstupanja od dva odsto listići ponovo broje, odnosno usklađuju, i da je vjerovatno došlo do odstupanja dok je donesena naredba Glavnom centru za brojanje.
Što se tiče ove naredbe, CIK je do sada donio naredbe kontrole rezultata ručnog brojanja glasova i elektronskog brojanja glasova putem elektronskog skenera za 42 biračka mjesta u Novom Gradu, Prijedoru i Mostaru.
“Problemi sa skenerima su se pojavili samo na početku procesa dok ljudi nisu stekli rutinu, kasnije je to dosta dobro išlo i nije bilo nikakvih većih problema. Podaci su preneseni normalno i vrlo brzo nakon zatvaranja birališta”, rekao je Škondrić.
U CIK-u navode da su se povremeno javljali slučajevi u kojima su skeneri vraćali glasačke listiće, ali da nijednom biraču nije uskraćena mogućnost glasanja. Naveli su i da je jedan skener imao tehnički kvar, dok je drugi odbijao listiće zbog greške uzrokovane nanošenjem pečata na pogrešno mjesto na listićima.
Zbog stvaranja redova glasača na ova dva biračka mjesta odlučeno je da se pređe na redovnu proceduru.
“Opšta upotreba skenera nije uzrokovala značajne zastoje niti duge redove. Glasanje je produženo za jedan sat na četiri biračka mjesta u Tuzli, kako bi se omogućilo glasačima da završe glasanje. Glasački listići u Tuzli su ujedno i najduži”, saopšteno je iz CIK-a.
U CIK-u su naveli da su sva 143 biračka mjesta koja su koristila skenere uspješno generisala, ispisala i prikazala elektronske rezultate za posmatrače, medije i javnost odmah nakon zatvaranja.
“Unutar pet minuta od zatvaranja, 42% pilot-biračkih mjesta prenijelo je rezultate izbora elektronskim putem u sjedište CIK-a, dok je unutar 30 minuta taj postotak narastao na 62%. Na kraju izbornog dana sva, osim tri pilot-biračka mjesta, prenijela su rezultate, jer je teški promet na zaštićenoj mreži privremeno otežao prenos nekih rezultata. CIK je 100% ili svih 143 rezultata primio i objavio sljedeće jutro na svojoj veb-stranici, a ti rezultati ostali su nepromijenjeni do upoređivanja s ručno prebrojanim (preliminarnim) rezultatima. Zabilježene slike svih glasačkih listića takođe su prenesene u sjedište CIK-a na memorijskim karticama”, saopštili su iz CIK-a.
U saopštenju se navodi da će, nakon što opštinske komisije obave prebrojavanje i transportuju glasačke listiće u CIK-ov Glavni centar za brojanje, CIK sprovesti detaljno upoređivanje elektronskih i ručno unesenih rezultata kako bi se utvrdile razlike i osigurali konačni rezultati.
Politika
U DOBOJU NIŠTA NOVO Gradski budžet pred izbore porastao za čak 60 posto
Doboju ništa novo! Kao i uvijek pred izbore, gradski budžet je naglo narastao, ovog puta za čak 60 odsto, ili za 50 miliona KM. Tako će gradska kasa biti teška rekordnih 132,8 miliona KM, piše Srpskainfo
Odbornik opozicionog SDS, Stefan Gavrić, tvrdi da to nije rebalans budžeta, nego “rebalans predizborne kampanje SNSD”.
– Budžet Grada Doboja povećava se sa 83,02 miliona na čak 132,8 miliona KM. To je skoro 50 miliona maraka više za svega nekoliko mjeseci. Ovoliko uvećanje budžeta ne znači da će građani živjeti bolje,nego da će SNSD raspolagati sa skoro 50 miliona maraka više koje će, bez jasnihkriterijuma i potpune transparentnosti koristiti neposredno pred izbore – poručuje Gavrić.
On podsjeća da povećanje budžeta nije zasnovano na realnim osnovama, jer izvorni prihodi grada nisu značajnije porasli. Ali, zato se “infuzija” sa republičkog noivoa, gdje takođe vlada SNSD povećena čak 10 puta.
– Poreski prihodi povećani su svega nekoliko procenata, dok transferi iz republičkog budžeta rastu sa 3,8 miliona na čak 38,4 miliona KM. Samo po zaključku Vlade Republike Srpske Doboj dobija dodatnih 17 miliona KM za kapitalne projekte, iako nigdje nije rečeno za koje projekte i kada će oni biti realizovani – kaže Gavrić.
On ističe da je veliko pitanje zašta sav taj novac u Doboj dolazi baš uoči izbora i na šta silni milioni biti spiskani.
– Desetine miliona planiraju se kroz stavke koje ostavljaju ogroman prostor za netransparentno trošenje. Tako se izdaci za izgradnju i pribavljanje zgrada, objekata i zemljišta povećavaju na više od 30 miliona KM. Možemo samo pretpostaviti da će gradska vlast, po oprobanom receptu, za basnoslovne cifre kupovati zemljište i poslovne prostore od dobojskih dvorskih firmi – ističe Gavrić.
U opoziciju su, takođe, primijetili da značajno rastu izdaci za grantove sportskim društvima i klubovima: umjesto planiranih pola miliona, biće im podijeljeno čak 2 miliona KM, a i udruženja građana i vjerske zajednice će dobiti po milion KM.
Višestruko su uvećane i stavke za “pružanje stručnih usluga”.
Već odavno je u Doboju praksa da gradski budžet pred izbore naglo poraste, a da onda u neparnim neizbornim godinama naglo splasne, pa nema novaca čak ni za isplatu plata u javnom sektoru ili naknada odbornicima u Skupštini Grada.
Kako je ranije pisala Srpskainfo, zbog ovakvog “modela poslovanja” Doboj je postao jedna od najzaduženijih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i BiH.
Tako je u izbornoj 2022. godini gradski budžet Doboja, napumpan kreditima, dostigao tada rekordnih 73 miliona KM. Danas je taj budžet skoro duplo veći.
Iapk, iako je gradska kasa bila nabildana pred izbore, već naredne, 2023. godine, nastala je suša i plate su počele da kasne.
Zahvaljujući zaduživanju uz garancije Vlade RS, te milionskim davanjima iz republičkog budžeta uoči izbora, budžet grada Doboja je u posljednjih 10 godina narastao za nevjerovatnih 4 puta, ili za 400 odsto.
Naime 2016. gradski budžet je iznosio 34,5 miliona KM, a ove godine je narastao na 132,8 miliona KM.
Znači li to da građani Doboja žive 4 puta bolje nego 2016. godine?
– Građani Doboja ćer živjeti bolje tek onda kada svaka marka iz gradske kase bude utrošena transparentno i u njihovom interesu, a ne u interesu jedne političke stranke. Doboj ne smije biti izborni bankomat SNSD – poručuje Gavrić.
Srpskainfo
Politika
STANIŠIĆ PORUČIO: Najveća pomoć radnicima je veća plata, a ne nova obećanja
Da je država istinski partner privredi, a ne njen najveći trošak, jednim potezom mogla bi istovremeno da pomogne i radnicima i poslodavcima. Upravo zato je smanjenje poreza i doprinosa na rad jedna od najvažnijih ekonomskih mjera koje Republika Srpska može da donese, poručio je predsjednik Gradskog odbora Pokreta sigurna Srpska Bijeljina Miloš Stanišić.
„Prosječna junska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.698 KM, dok je prosječna bruto plata bila 2.620 KM. To znači da na poreze i doprinose odlaze 922 KM. To je ozbiljno opterećenje i za radnika i za poslodavca. Zato je potpuno legitimno pitanje da li je sistem postavljen tako da podstiče rad ili ga kažnjava“, ističe Stanišić.
On podsjeća da vlast godinama govori o borbi protiv sive ekonomije, ali da istovremeno izbjegava ključnu reformu.
„Ako je cilj manje rada na crno i veće plate, onda se postavlja pitanje zašto godinama ne smanjujete opterećenje rada. Dobra država ne razmišlja kako da uzme što više. Dobra država razmišlja kako da privreda stvori više, a da radnicima od njihovog rada ostane više.“
Stanišić naglašava da niko ne bi trebalo da bude primoran da traži rješenja van sistema.
„Zadatak države je da napravi sistem u kojem se isplati poslovati legalno. Uvjeren sam da bi veliki broj poslodavaca bez razmišljanja isplaćivao cijele plate preko računa kada bi opterećenje rada bilo razumnije. S druge strane, dodatni nameti ili zadržavanje ovako visokih poreza mnogim preduzećima ozbiljno ugrožavaju poslovanje“, kaže Stanišić.
Prema njegovim riječima, suština problema je što godinama nisu sprovedene reforme koje bi rasteretile privredu i omogućile veće plate.
„Povećavati plate, a ne mijenjati sistem oporezivanja, nije trajno rješenje. To može dovesti do smanjenja broja zaposlenih, usporavanja investicija i dodatnog pritiska na privredu“, rekao je Stanišić. On je uvjeren da bi veliki broj poslodavaca bez razmišljanja isplaćivao cijele plate preko računa kada bi opterećenje rada bilo razumnije.
„Država ne treba da se bori protiv koverti samo inspekcijama. Treba da napravi sistem u kojem koverte više nikome nisu potrebne“, rekao je Stanišić.
Na kraju, Stanišić postavlja pitanje koje se, kako kaže, tiče svakog radnika u Republici Srpskoj:
„Šta bi većini radnika danas više značilo – povećanje plate od 66 KM ili da im od njihovog rada ostane nekoliko stotina maraka više zato što je država konačno rasteretila rad? To je pitanje na koje građani zaslužuju jasan odgovor.“
(BN) Foto: PSS
Politika
“OVAKVE PORODICE NAS PODSJETE NA PRAVE VRIJEDNOSTI”: Stanivuković srdačno dočekan u selu Pridjel kod Doboja (FOTO)
Gradonačelnik Banjaluke i lider PSS-a Draško Stanivuković posjetio je porodicu Petković u selu Pridjel kod Doboja.
-U prekrasnom selu Pridjel kod Doboja, u domu porodice Petković, dočekao me je onaj iskreni duh domaćina koji krasi naša sela.
Hvala porodici Petković na srdačnom gostoprimstvu, toploj dobrodošlici i lijepom druženju. Upravo ovakvi susreti sa dobrim ljudima daju snagu i podsjećaju nas na prave vrijednosti-istakao je on nakon razgovora sa članovima ove porodice i poručio:
-Radujem se našem narednom susretu. Vidimo se uskoro.
-
Banjaluka2 dana agoVEČERAS SVEČANO OTVARANJE NOVOG ŠETALIŠTA UZ VRBAS: Banjalučane očekuju muzika, dajak čamci i bogat program
-
Politika3 dana agoMILIONSKA IMOVINA Nedeljko Elek – od nekretnina u istoj zgradi sa Dodikom u Beogradu do izbacivanja iz SNSD
-
Hronika3 dana agoPRVI SNIMAK NAKON HAPŠENJA: Osumnjičenom za ubistvo u Vuhredu određen pritvor
-
Hronika2 dana agoIZA NAPADA STOJI NOVAC: Državljanin Srbije plaćen iz Sarajeva da baci bombu u Kotor Varošu
-
Sport2 dana agoBORAC SIGURAN DO PLEJ-OFA: Rutinskih 3:0 za korak bliže Evropi
-
Društvo3 dana agoElektroprivreda Republike Srpske planira ZADUŽENJE KOD DVIJE BANKE
-
Sport3 dana agoFIFA OBJAVILA IDEALNI TIM MUNDIJALA: Ovo su najbolji fudbaleri planete
-
Društvo2 dana agoSTIŽE KIŠA I OSJETNO SVJEŽIJE VRIJEME: Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas
