Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će preuzeti na sebe rješavanje pitanja finansiranja azila na Manjači.

– Snimci i fotografije azila na Manjači ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Gladni, bolesni i zaboravljeni psi – to nisu samo životinje u nevolji, to je sramota ljudi koji su za njih odgovorni. Ti prizori govore o njima. O okretanju glave od onih koji ne mogu da govore – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kad institucije zakažu, kaže Dodik, obaveza čovjeka je da reaguje.

– Ako neko drugi ne zna, ne može ili neće – ja mogu i hoću. Preuzimam na sebe da se pitanje finansiranja azila riješi. I neću ostati na riječima – već u utorak primiću predstavnike azila Manjača, saslušati njihove potrebe i pomoći da se ovaj problem riješi – istakao je predsjednik Srpske.

Dodik podsjeća da narod kaže da je pas čovjeku najodaniji prijatelj, a da on vjeruje da se u načinu na koji se odnosimo prema psima vidi i kakvi smo ljudi – da li znamo voljeti, dijeliti i brinuti ili smo zatvoreni u vlastitu sebičnost.

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj su nas najviše nazad povukli oni koji su obećali da će nas voditi naprijed, zemlja u kojoj nas najviše koštaju oni koji tvrde da nas brane i zemlja u kojoj nas najdalje od Evrope vode oni koji se kunu u evropski put.

Rekla je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović.

– To što je juče u Doma naroda Parlamenta ViH usvojen prijedlog kojim se ukida PDV na, između ostalog, sve vrste hljeba, mlijeka, lijekove i zdravstvena pomagala, stočnu hranu bez koncentrata je dobra vijest, ali to što tamo sjede ljudi koji ovo nisu podržali je opasnost za sve ljude u ovoj zemlji. Kada izgubite osjećaj za bolesnog, za gladnog, onda više niste političar, onda ste opasnost – navele je ona.

Kaže da ako ikada poželimo da ova zemlja krene naprijed, onda u njenim parlamentima ne smiju sjediti ljudi koji ne podržavaju da lijekovi i hrana budu jeftiniji.

– To što SNSD i HDZ nisu podržali ukidanje PDV-a na osnovne životne potrepštine za mene nije ni političko, ni ekonomsko pitanje, to je pitanje ljudskosti, odnosno njenog odsustva. Borba koju vodimo nije samo protiv loših pojava, korupcije i kriminala. Vodimo je i protiv one hladne, proračunate neosjetljivosti koja gleda čovjeka, a ne vidi ništa. Sreća je što razni Špirići i slični nisu budućnost ove zemlje, već su budućnost definitivno oni koji vjeruju da politika može biti plemenita i u službi građana – poručila je Vukomanović.

Više od 50.000 ljudi u Republici Srpskoj nema zdravstveno osiguranje jer im poslodavci nisu uplatili doprinose, što je nepravedno i neustavno.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević upozorava da je ovakva praksa ponižavajuća za radnike i njihove porodice.

– Svjedoci smo da država koristi zdravlje radnika kao instrument ucjene kako bi izvršila pritisak na poslodavce da uplate doprinose. To je apsolutno nedopustivo. Država je ta koja treba da garantuje prava radnicima, a ne da ih uskraćuje i uslovljava – istakao je Kresojević.

On naglašava da zaposleni, koji je prijavljen, zaradio svoju platu i za koga je predata poreska prijava, mora imati zdravstveno osiguranje, bez obzira na to da li je poslodavac izvršio uplatu doprinosa.

– Radnik je svoju obavezu ispunio. Odgovornost za naplatu prihoda leži isključivo na Srpskoj i njenim institucijama. Odnos između države i poslodavca ne smije i ne može biti razlog da se radniku uskrati pravo na zdravstvenu zaštitu – poručio je on.

Dešava se da, kaže on, da zbog gore navedene situacije, zdravstvena zaštita bude uskraćena trudnicama, djeci i starijim licima, iako Ustav bezuslovno garantuje besplatnu zdravstvenu zaštitu ovim kategorijama.

Kresojević je posebno istakao da u važećem zakonodavstvu nigdje nije propisano da je pravo na zdravstveno osiguranje uslovljeno uplatom doprinosa. Kako navodi, ta praksa je uvedena na osnosno pravilnika, što je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonima Republike Srpske.

– Neprihvatljivo je da se jedno ovakvo pravo reguliše pravilnikom. Zakon mora biti jasan – zdravstveno osiguranje je pravo zaposlenog, a ne pogodnost koju država dozvoljava ako se ispune finansijski uslovi. To je pravna nesigurnost i udar na dostojanstvo svakog radnika – poručio je Kresojević.

On je pozvao nadležne institucije da konačno počnu raditi svoj posao i riješe ovaj problem sistemski i pravedno.

– Ovaj podatak o broju radnika koji nemaju zdravstveno osiguranje iz 2023. godine govori sam za sebe, ali što je najgore situacija ni danas nije ništa bolja– zaključio je Kresojević.