Connect with us

Politika

IMA LOGIKE Trebaju li maloljetnici u BiH glasati na izborima?

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

ada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

– Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako “bjanko” – naveo je Šehić.

Ima logike

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

– Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat – ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

– Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa – ističe Topićeva za Nezavisne novine.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

– Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu – zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

– Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima – ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

– Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje – poručuje Rajićeva u izjavi za Nezavisne novine.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Politika

OD AUSTRIJE DO BIH! Krivična prijava zbog secesije, Dodik i saradnici pod lupom!

Jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dobilo je odgovor iz Tužilaštva BiH u vezi sa statusom krivične prijave koju su ranije podnijeli, a koja se odnosi na Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji, te više povezanih lica i političkih zvaničnika, saznaje Raport.

U prijavi, koja je podnesena 13. februara, Filipović se dovodi u vezu s aktivnostima i lobističkim djelovanjem usmjerenim prema nezavisnosti Republike Srpske , a među osobama koje se spominju u prijavi su i Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković.

Otvoren predmet

Dio prijave odnosi se i na konsultantski ugovor zaključen 6. septembra 2025. godine, u koji je uključen i Ari Ben-Menashe, koji je djelovao u ime kanadske kompanije Dickens & Madson Canada Inc.

Iz Tužilaštva BiH sada je stigao odgovor u kojem se navodi da je predmet formiran 12. februara 2026. godine, na osnovu zaprimljene krivične prijave protiv Mladena Filipovića, NN lica, te drugih povezanih osoba.

Navodi se i da je Tužilaštvo naknadno, 16. i 25. februara, zaprimilo i dopunu prijave koju je podnijelo 11 državnih poslanika, te da je predmet u statusu ‘otvoren’, dok se preduzimaju potrebne mjere i radnje u cilju provjere navoda i donošenja konačne tužilačke odluke.

Poslanici su ranije upozorili da se u ovom slučaju radi o ozbiljnim krivičnim djelima koja se, između ostalog, odnose na napad na ustavnopravni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te moguće trgovanje uticajem i pribavljanje koristi kroz političko djelovanje.

Kako su naveli u dopisu Tužilaštvu BiH, do trenutka slanja zahtjeva nisu imali nikakvu informaciju o postupanju po prijavi, zbog čega su zatražili hitno izjašnjavanje, upozoravajući na značaj slučaja i moguće posljedice po ustavni poredak države.

Podsjećanja radi, riječ je o slučaju koji se odnosi na djelovanje tzv. Predstavništva Republike Srpske u Beču, koje formalno posluje kao firma Wirtschaftsinformationsbüro GmbH registrovana u Austriji i koje je kroz lobističke ugovore vodilo aktivnosti na secesiji Republike Srpske od BiH

Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ranije je upozorio Ministarstvo spoljnih poslova Austrije da se ova firma dovodi u vezu s međunarodnim političkim lobiranjem usmjerenim na nezavisnost Republike Srpske.

Ranije je za Raport iz Ministarstva spoljnih poslova Austrije potvrđeno da su nakon Konakovićevog pisma, pokrenute interne provjere .

Inače, ovaj predmet je dodijeljen tužiocu Vedrani Mijović za koju se sumnja da pogoduje kadrovima SNSD-a, a najpoznatija je po tome što je obustavila istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića po prijavi za napad na ustavni poredak.

Stoga, kako su ranije najavili neki od poslanika, oni će s posebnom pažnjom pratiti ovaj slučaj.

Raport

Nastavi čitati

Politika

NOVI MILONI ZA STARE DUGOVE! Vlada daje garancije za nova zaduženja

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska kreditna zaduženja kojim bi refinansirale ranije obaveze.

Tako je “Bolnica Gradiška” podnijela inicijativu za dobijanje garancije od Vlade RS za zaduženje od četiri miliona maraka, dok je bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora tražila odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka.

Treća bolnica, “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira se zadužiti 3,4 miliona maraka za podmirivanje starih dugova.

Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti pod istim uslovima i sa rokom otplate do pet godina.

Nakon što je Vlada RS usvojila inicijative, u narednih nekoliko sedmica trebalo bi i da prihvati odluke o zaduženju.

Inače, ​Vlada RS dogovorila je u novembru prošle godine modalitet za izmirenje oko 75 miliona KM zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

Najavili su tada da će tim zaduženjem zdravstveni sistem Republike Srpske biti doveden u potpunu finansijsku stabilnost.

Rečeno je da će navedenih 75 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom.

Takođe, ministarka finansija Zora Vidović tada je rekla da bi sav zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj trebao da bude izmiren ove godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Politika

Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!

”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.

Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

Nastavi čitati

Aktuelno