Zdravlje

Prije ulaska u vodu nikako ne radite ovo, ovi SAVJETI VAM MOGU SPASITI ŽIVOT

Veliki broj ljudi spas od vrućine potražiće kupanjem u jezerima i rijekama, na bazenima, a ovo su preporuke za ponašanje na otvorenim vodama

Neophodno je imati svijest o novom toplotnom talasu koji je najavljen za drugi dio nedjelje kako bi se spriječili zdravstveni rizici.

Toplotnim talasom smatra se kada temperature atmosferskog vazduha od najmanje 32 stepena Celzijusa traju tri i više uzastopnih dana.

Šta raditi prije ulaska u vodu

Prije ulaska u vodu ne treba konzumirati alkohol niti bilo kakve druge psihoaktivne supstance – alkohol dovodi do smanjenog rasuđivanja, poremećaja koordinacije pokreta, poremećaja svijesti, što povećava rizik od utapanja, prenosi Blic.

Takođe, u vodu ne treba ulaziti odmah nakon obroka, a najbolje bi bilo da između obroka i plivanja protekne najmanje dva sata.

Ne skakati u vodu na glavu

U vodu treba ulaziti postepeno, a prije ulaska provjerite njenu dubinu. Ne treba skakati u vodu nepoznate dubine, a ukoliko želite da skačete, prvo skočite na noge, nikako na glavu.Ukoliko ne znate da plivate ili niste dobar plivač, u vodu nemojte ulaziti sami i bez adekvatne opreme koja će vam pomoći da se održavate na površini.

Ne precjenjujte svoje mogućnosti

– Izbjegavajte da plivate sami i uvijek plivajte u društvu starijih i iskusnijih plivača.

– Uvijek plivajte u obilježenim zonama koje nadgledaju spasioci.

– Ne udaljavajte se previše od obale, već plivajte paralelno sa njom.

– Ukoliko u toku plivanja osjetite umor obavezno napravite pauzu – izađite iz vode ili se odmorite u plićaku.

Kako pozvati pomoć

Ukoliko se nađete u nevolji – trudite se da ostanete smireni, okrenite se na leđa i plutajte, podignite ruku i signalizirajte spasiocima da vam je potrebna pomoć.

Ako vidite da se neko davi, pozovite spasioca, nemojte pokušavati sami da pomognete da ne biste i vi postali davljenik. Dodajte osobi u nevolji neku granu, šlauf, ili slično.

Imajte u vidu da postoje vodene struje za čije je savladavanje potrebna veća snaga. Ukoliko vas uhvati vodena struja ne opirite joj se i ne pokušavajte da plivate suprotno od smera njenog kretanja – ostanite mirni i plivajte niz struju, dijagonalno ka obali.

Specifičnosti otvorenih voda

Ne zaboravite da plivanje u otvorenoj vodi nije isto što i kupanje u bazenu – informišite se o strujama, temperaturi vode, biljnom i životinjskom svijetu kako ne biste dospjeli u nepredviđenu i neprijatnu situaciju.

Oprez u rijekama i jezerima mora biti povećan i zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prelaza u dubinu.

Vodeći uzrok smrti djece uzrasta do pet godina

Utapanje predstavlja vodeći uzrok smrti djece do pet godina i jedan je od vodećih uzroka smrti u svim ostalim uzrasnim grupama djece.

Dok se mala djeca najčešće utapaju u vještačkim rezervoarima, poput kada i bazena, starija djeca se češće utapaju u tzv. otvorenim vodama (rijekama, jezerima, moru i sl.).

Djecu ne treba ni u jednom trenutku ostavljati bez nadzora.

Zdravlje

ŠEST RAZLOGA zbog kojih srce kuca UBRZANO – ne brini, nisu svi znak za PANIKU

Srce radi težak i zahtjevan posao, pumpa krv i hranljive materije u vaše organe i pod pritiskom je svake sekunde svakog dana. To je u prosjeku 60 do 100 otkucaja u minuti, a ako je više, govorimo o tahikardiji.

Ako vam je srce zdravo, tahikardija je uglavnom samo neprijatna i privremena pojava. Međutim, ako je u pitanju bolesno srce, tahikardija može biti opasna po život. Međutim, nije svaki brz otkucaj srca problem.

Na primjer, dječija srca kucaju mnogo brže od odraslih, a takođe je povećan broj otkucaja srca kod osoba niskog rasta i kod žena. Neki uslovi takođe mogu izazvati tahikardiju. Evo nekoliko razloga zašto vam srce može brže kucati:

Stres

Kada ste pod stresom, oslobađa se hormon kortizol, koji utiče na vaš otkucaj srca i povećava krvni pritisak, što dovodi do ubrzanog pulsa. Ovo je normalna reakcija na stres i možete isprobati vježbe opuštanja kao što je meditacija da biste se smirili.
Pretjerana stimulacija

Za to mogu biti krivi kafa, alkohol, nikotin ili ADHD lijekovi, jer mogu izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Ako su ovo okidači, pratite zdravu ishranu i ograničite unos ovih supstanci. Prema smjernicama, maksimalni unos kofeina za odrasle ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama dnevno.
Dehidracija

Kada ste dehidrirani, vaš efektivni volumen krvi se smanjuje, što snižava vaš krvni pritisak, što može dovesti do povećanja broja otkucaja srca dok vaše tijelo nadoknađuje smanjenu zapreminu krvi.

Anksioznost

Anksiozni poremećaji su najčešća mentalna bolest na svijetu. Anksioznost oslobađa kortizol, koji ubrzava rad srca i podiže krvni pritisak. Možete se smiriti fokusiranjem na svoje disanje. Stavite ruku na stomak i fokusirajte se na udisanje i izdisanje, brojanje. Uradite ovu vježbu 10 sekundi, ponavljajući ako je potrebno.
Nedostatak sna

Ovo je čest uzrok brzog otkucaja srca. Nedostatak sna ometa hormone i može izazvati visok krvni pritisak i tahikardiju. Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za potpuni oporavak.

Bol

Prema riječima stručnjaka sa klinike Mejo, akutni bol takođe izaziva oslobađanje hormona stresa, a sve njegove negativne efekte smo već naveli. Bez obzira da li je bol uzrokovan prelomima, ranama ili nekim drugim zdravstvenim stanjem, ako se liječi, otkucaji srca će se vratiti u normalu, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

NOVI TREND u FITNESSU! ŽENE napuštaju pravilo 10.000 KORAKA

Ako vas ne privlači pomisao na dizanje tegova ili trčanje na traci u teretani, možda će vam najnoviji trend vježbanja koji dominira društvenim mrežama pomoći: japansko intervalno hodanje.
Ideja hodanja je jednostavna: naizmjenično kombinujte 3 minuta brzog i 3 minuta sporog hoda, idealno 30 minuta odjednom.

“Brzi tempo hodanja je obično dovoljno brz da ne možete da koristite duge rečenice”, rekao je dr Kristijan Karstoft, vanredni profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je proučavao ovu metodu, “A onda su spori intervali toliko spori da se možete oporaviti”.

Dodao je da ljudima često može da bude teško da hodaju dovoljno sporo tokom ovih intervala.

Karstoft je rekao da je pristup posebno pogodan za ljude sklone povredama pri trčanju, jer hodanje manje opterećuje zglobove, ili za osobe srednje ili starije dobi koje ne treniraju redovno.

Ljudi koji su već u prilično dobroj formi, rekao je, trebalo bi da trče ili džogiraju u intervalima kako bi osjetili slične koristi.

Režim je sličan visokointenzivnom intervalnom treningu (HIIT). Dr Šon Filips, profesor sporta i fiziologije vježbanja na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: “Visokointenzivno vježbanje može dati slične koristi kao i vježbanje umjerenog intenziteta, ali u kraćem vremenskom okviru (ili) s manjim obimom vježbanja. Korišćenje visokog intenziteta daje tijelu veći podsticaj za prilagođavanje”.

Međutim, ne mogu svi da praktikuju ovaj tempo. Filips je rekao da bi ljudi koji su manje aktivni ili u formi trebalo da počnu s normalnim hodanjem, a zatim da postepeno prelaze na intervalno hodanje.

“Jedan od načina za uspješno izvođenje visokointenzivnog treninga jeste da to radite sa naizmjeničnim intenzitetima, što znači trening zasnovan na intervalima”, rekao je Karstoft.

Iako je intervalno hodanje visokog intenziteta nedavno postalo popularno na TikToku, gdje entuzijasti dijele video-snimke sebe kako ozbiljno koračaju gradskim parkovima, ideja datira više od 20 godina unazad kada su naučnici u Japanu počeli da je proučavaju kod osoba srednje i starije životne dobi.

Prema jednoj japanskoj studiji, koja je obuhvatila analizu podataka 139 zdravih učesnika prosječne starosti od 63 godine, ljudi koji su vježbali intervalno hodanje visokog intenziteta četiri ili više dana u nedjelji tokom perioda od pet mjeseci povećali su svoj aerobni kapacitet, što ukazuje na poboljšanje fizičke spremnosti.

Štaviše, ova poboljšanja su bila veća nego kod učesnika koji su vježbali hodanje kontinuiranog, umjerenog intenziteta ili koji nisu vježbali hodanje.

Studija je takođe sugerisala da intervalno hodanje visokog intenziteta može smanjiti krvni pritisak i povećati snagu zglobova.

Nastavi čitati

Zdravlje

PANKREAS U OPASNOSTI: Česta NAVIKA Srba koja ŠTETI

Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili naviku koja može uticati na razvoj raka pankreasa.

Često ispijanje alkohola moglo bi dramatično da poveća rizik od razvoja jednog od najsmrtonosnijih vrsta raka na svijetu, upozorili su istraživači koji vjeruju da su možda otkrili i zašto.

Nova studija naučnika iz Majamija pokazala je da visoka konzumacija alkohola oštećuje ćelije u pankreasu odgovorne za proizvodnju digestivnih enzima.

Srbi su poznati kao narod koji voli da uživa, između ostalog i u konzumaciji alkoholnih pića, pa je važno obratiti pažnju na količinu.

Oštećenje izaziva upalu, koja šteti organu koji igra vitalnu ulogu u razgradnji hrane i regulisanju nivoa šećera u krvi.

Vremenom, ova upala može dovesti do prekanceroznih lezija. One mogu napredovati u rak pankreasa, bolest koja ima jednu od najgorih stopa preživljavanja od svih vrsta raka.

Prekomjerno konzumiranje alkohola obično se definiše kao osam ili više pića sedmično za žene i 15 ili više za muškarce. Tim je objasnio da, da bi stanje napredovalo u rak, mora postojati i mutacija u genu zvanom Ras, koji kontroliše rast ćelija.

U eksperimentima, otkrili su da alkohol u kombinaciji sa proinflamatornim molekulom izaziva simptome slične pankreatitisu.

Ovaj proces je pokrenuo lezije i na kraju sam rak, rekli su istraživači.

Istraživači su takođe otkrili da mogu da zaustave formiranje prekanceroznih i kanceroznih lezija u pankreasu deaktiviranjem specifičnog gena zvanog CREB, koji ima proinflamatornu ulogu.

Tim je utvrdio da se CREB ponaša kao „glavni kontrolor“, sposoban da trajno reprogramira zdrave ćelije pankreasa u abnormalne, prekancerozne ćelije, čime otvara put za razvoj raka pankreasa.

Koautor studije, doktor Nipun Merčant, hirurg iz Majamija, rekao je da vjeruju da njihovi nalazi „postavljaju temelje“ za buduću prevenciju raka pankreasa. Ovo otkriće dolazi usred zabrinjavajućeg porasta slučajeva raka pankreasa kod mlađih ljudi, iako još uvijek nije zabilježen porast broja smrtnih slučajeva.

Bolest ima mračnu prognozu – oko 10 odsto pacijenata preživi prvu godinu nakon dijagnoze, dok stopa preživljavanja nakon tri godine pada na oko jedan odsto.

Zbog toga je ključno uhvatiti bolest u ranim fazama, prepoznavanjem simptoma koje je lako zanemariti:

gubitak težine

umor

bol u stomaku

promjene u radu crijeva

žutica – žutilo kože ili očiju

Rak pankreasa ili gušterače je zbirni naziv za različite tumore na organu koji pomaže u varenju i regulaciji hormona. Najčešći tip, adenokarcinom, čini oko 90 odsto slučajeva i često nema simptome sve dok pacijenti ne počnu iznenada gubiti težinu i požute – kada je već prekasno za većinu oboljelih.
Zbog toga je ova bolest prozvana tihim ubicom.

Porast broja oboljelih uglavnom je vezan za drugu vrstu raka pankreasa – endokrine karcinome. To su sporo rastući tumori kojima su potrebne decenije da se razviju. Iako mogu postati kancerozni, često ostaju benigni.

Prema podacima Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, veća je vjerovatnoća da će rak pankreasa razviti osobe starije od 65 godina, oni sa hroničnim pankreatitisom ili porodičnom istorijom raka.

Ostali faktori rizika uključuju pušenje, prekomjernu težinu ili gojaznost, dijabetes, konzumiranje crvenog i prerađenog mesa, kao i krvnu grupu, piše „Dejli mejl“, a prenosi Stil.

Nastavi čitati