Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Related Topics:

Društvo

CIVILIZACIJSKI SUNOVRAT: Novi udar na djecu s poteškoćama, ZAPALJENO IGRALIŠTE U SARAJEVU

Načelnik sarajevske Opštine Centar Srđan Mandić objavio je na Fejsbuku da su nepoznati vandali zapalili novoizgrađeno igralište namijenjeno djeci s poteškoćama u razvoju.

Samo nekoliko sati nakon što su radovi završeni, sprave i plastična podloga su zapaljeni.

– Nažalost, odmah nakon objave snimka okončanih radova na igralištu u krugu JU ‘Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju’ dobio sam informaciju o vandalizmu. Naime, zapaljene su nove, tek postavljene sprave i plastična podloga. Šta reći – napisao je Mandić.

Mandić je rekao kako nadzorne kamere na ovoj lokaciji već postoje i snimak incidenta je proslijeđen policiji, prenosi Crna-hronika.info.

– Nažalost, sve više je ovakvih slučajeva, huligana, vandala… Mi ćemo popraviti i ovo i nastaviti praviti i popravljati. Ali društvo i nas same možemo popraviti samo zajedno. Samo zajedno, uporno i strpljivo. Inače nam spasa nema… -poručio je Mandić, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VAŽI I ZA GRAĐANE BIH: Objavljeno kada se sistem ETIAS konačno uvodi

Kada EES bude u potpunosti implementiran, ETIAS će stupiti na snagu.

Putnici koji se kreću državama Evropske unije neće makar do aprila 2027. morati da brinu o sistemu ETIAS (Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobrenjima).

Prema navodima Generalnog direktorata EU za migracije i unutrašnje poslove, očekuje se da će ETIAS stupiti na snagu u posljednjem kvartalu 2026. godine.

Međutim, pošto će postojati prelazni period, zahtjev za ETIAS pre putovanja neće postati obavezan do 2027. godine, prenosi Schengen.News.

ETIAS je povezan i sa Sistemom ulaska/izlaska – EES). Nakon nekoliko odlaganja, EU je pristala da postepeno uvede EES u oktobru ove godine.

Ako EU odluči da uvede EES u oktobru 2025. godine, države članice će morati da registruju deset odsto putnika koji prelaze granicu nakon prvog mjeseca.

Tokom prvih 60 dana, sistem će moći da se koristi bez biometrijskih funkcionalnosti. Međutim, nakon tri mjeseca, u januaru 2026. godine, sve države članice bi trebalo da koriste EES sa biometrijskim funkcionalnostima, a u aprilu 2026. godine, uvođenje EES-a bi trebalo da bude završeno.

Kada EES bude u potpunosti implementiran, ETIAS će stupiti na snagu. Kao što su objasnile vlasti EU, ETIAS će biti implementiran šest mjeseci nakon EES-a, što znači oko oktobra 2026. godine.

“Pravila putovanja u većinu evropskih zemalja su se promijenila. Šest mjeseci nakon EES-a, oko 1,4 milijarde ljudi iz 59 zemalja i teritorija izuzetih od viza moraće da imaju dozvolu za putovanje za ulazak u 30 evropskih zemalja za kratak boravak”, navodi se iz Generalnog direktorata EU za migracije i unutrašnje poslove.

Iako ETIAS može stupiti na snagu u oktobru 2026. godine, ETIAS će biti opcionalan tokom prvih šest mjeseci, što predstavlja prelazni period.

Tokom prelaznog perioda, koji traje od oktobra 2026. do aprila 2027. godine, putnici izuzeti od viza bi trebalo da se prijave za ETIAS, ali će im biti dozvoljen ulazak u šengensku zonu tokom ovog perioda čak i bez dozvole za putovanje, pod uslovom da ispunjavaju ostale kriterijume za ulazak.

Nakon šestomjesečnog prelaznog perioda, u aprilu 2027. godine, ETIAS će postati obavezan za sve, osim za one koji prvi put ulaze u EU nakon završetka prelaznog perioda. Ova grupa putnika će imati grejs period od šest mjeseci, do oktobra 2027. godine.

Uzimajući u obzir ove kalkulacije, to znači da će ETIAS postati obavezan za većinu u aprilu 2027. godine i potpuno obavezan za sve putnike izuzete od viza u oktobru 2027. godine.

Šta su sistemi ETIAS I EES?
ETIAS i EES su komplementarni sistemi koji bi zajedno trebalo da doprinose bezbjednosti i efikasnosti upravljanja granicama na teritoriji Evropske unije. Dok se ETIAS fokusira na procjenu rizika prije dolaska putnika, EES se bavi praćenjem ulazaka i izlazaka na granicama.

ETIAS je osmišljen da unaprijedi sigurnost unutar Šengenskog prostora prikupljanjem informacija o putnicima iz zemalja koje ne zahtijevaju vizu za ulazak. Njegov cilj je procjena rizika prije nego što putnici stignu u Evropu.

S druge strane, EES je razvijen kako bi se pratio ulazak i izlazak putnika iz Šengenskog prostora. Njegov cilj je da poboljša upravljanje granicama i da spriječi zloupotrebu prava na boravak. Kada putnici ulaze ili izlaze iz Šengenskog prostora, njihovi biometrijski podaci (otisci prstiju i fotografije) će se automatski skenirati i bilježiti u EES.

Kako se to odnosi na građane BiH?
ETIAS će koristiti građani zemalja koje su izuzete od viza za ulazak u Šengenski prostor. To uključuje i građane BiH, kao i državljane Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i mnogih drugih. Korišćenje ovog sistema će biti obavezno za sve putnike iz tih zemalja koji planiraju da posete bilo koju od država članica Šengenske zone.

Da bi koristili ETIAS, putnici će morati da preuzmu aplikaciju i popune online formular sa svojim ličnim podacima, informacijama o putovanju i, u nekim slučajevima, informacijama o imigracionoj istoriji. Očekuje se da će proces biti brz i efikasan, a putnici će dobijati elektronsko odobrenje za ulazak u Šengen prije nego što krenu na put.

Procijenjuje se da će ETIAS koštati sedam evra, a odobrenje će važiti naredne tri godine ili do isteka pasoša putnika, šta god pre dođe. Osobe mlađe od 18 godina neće plaćati ovu naknadu.

Nastavi čitati

Društvo

NEDIM SLADIĆ “Vraća nam se pravo proljeće”

Do kraja sedmice vrijeme u Bosni i Hercegovini se neće potpuno stabilizovati. Nakon minusa i hladnog vjetra, meterolog Nedim Sladić ipak donosi ohrabrujuće vijesti.

Ovaj hladni talas nije neuobičajen jer se dešavao i ranije. Donio je niske temperature za 4. mjesec. Ohrabruje popuštanje hladnoće kako budemo išli prema kraju radne sedmice.

Pred nama su sada hladni dani, naročito jutarnji sati u kojima se temperature zraka u nižim područjima mogu spustiti do -5 stepeni. Okvirni rang temperatura vazduha je od -5 do 3 stepena u Bosni, a u Hercegovini od 4 do 8 stepeni.

Temperature će biti u dvocifrenim vrijednostima kako budemo išli ka kraju radne sedmice, a mnogo toplije vrijeme očekujemo od 11. aprila – rekao je Nedim Sladić za Novu BH.
Kako je saopšteno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u narednim danima preovladavaće pretežno oblačno uz povremenu slabu kišu u nižim i slabim snijegom u višim područjima u Bosni.

U jutarnjim satima moguć je slab mraz, a tokom dana i kraći sunčani intervali.

Na prostoru Hercegovine preovladavaće umjereno oblačno sa više sunca. Stabilnije vremenske prilike na prostoru naše zemlje izgledne su u dane vikenda.

– Prema raspoloživim sinoptičkim modelima i naredne sedmice (od 14.04.) preovladavaće nestabilno vrijeme sa slabom kišom. Više nestabilnosti očekuje se u drugom dijelu sedmice – dodaju iz FHMZ. Jutarnje temperature variraće između 5 i 9 stepeni u Bosni do 14 stepeni na jugu Hercegovine. Maksimalne temperature između 17 stepeni i 22 stepeni u Bosni do 25 stepeni u Hercegovini.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno