Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Bosni i Hercegovini će biti malo toplije i promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane periode, uglavnom na istoku.

U Krajini od poslijepodneva počeće da duva umjeren do momente i pojačan jugo. Uveče i u narednoj noći oblačno su svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Ujutro će biti uglavnom vedro na istoku i jugu, ponegdje u višim predjelima biće i mraza, dok se u Krajini i Posavini očekuje umjereno do pretežno oblačno. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, uveče na jugu Krajine i pojačan promjenljiv ili južnih smjerova, u Posavini veći dio dana duvaće slab sjevernih smjerova vjetar.

Minimalna temperatura vazduha od jedan do četiri stepena Celzijusova, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva.

Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 20, u višim predjelima od 12 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽU NAM NEPALCI I INDIJCI! Povećavaju se kvote za strane radnike u BiH, OVO JE PLAN ZA 2026!

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.

“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.

Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.

Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.

“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.

Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.

“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.

“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE TOMINDAN! jedan običaj morate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Svetog apostola Tomu, praznik u narodu poznat kao Tomindan.

Sveti apostol Toma bio je jedan od dvanaestorice prvoapostola Hristovih.

Širio je hrišćanstvo u Palestini, a potom u Persiji i Indiji, gdje je usmrćen kopljima.

Mošti su mu u četvrtom vijeku prenesene u grad Edesu, a potom u Carigrad.

Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

Narodna vjerovanja i običaji
U nekim krajevima Srbije vjeruje se da ovaj svetitelj štiti domaćinstvo od vukova. Srbi vjeruju i da je Sveti Toma od oblaka oduzeo pečat zahvaljujući kojem narodu donosi kišu kao blagodet, a ne oluje koje uništavaju sve pred sobom.

Srbi vjeruju i da bi Sveti Toma, kad bi se naljutio, zemaljskom svijetu mogao da donese i drugi potom, ali u tome ga koči Presveta Marija, koja ga nadgleda. Na Tomindan koji nije crveno slovo se obično nikud ne ide i postoji izreka “Sveti Toma, sedi doma”.

Dok se u nedelju po Uskrsu slavi događaj vezan za “neverovanje” Tomino, u subotu je dan posvećen samom apostolu. Sveti Toma je poznat i kao Neverni Toma, jer je smatrao da nije moguće da je Isus vaskrsao. Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen:

– Gospod moj, i Bog moj! Zbog toga se danas u narodu onaj ko odbija da poveruje u nešto zove ”neverni Toma”. Veruje se da je on bio jedini od svih apostola koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva.

Širio je hrišćanstvo najpre u Palestini, potom u Persiji, a stigao je i do daleke Indije, gde je navodno umro mučeničkom smrću. Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je prema narodnom verovanju Toma važio za vrednog i radnog, on se smatra zaštitnikom raznih zanatlija – drvodelja, bačvara, stolara, bunardžija i zidara.

Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti, ukućani kupuju po nešto novo od odjeće, naročito za djecu, da se baš tog dana “ponove”. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje, prenosi Espreso.

Dan uoči slave, domaćica kuće mesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog testa (brašno i voda). na centralnom delu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Nastavi čitati

Aktuelno