Politika
Dok su se svi poklizali po Manjači, Dodik presudio: Pravićemo ski centar i prezentaciju!

Piše: Nađa Diklić
I Manjača konačno dođe na red. Dugo su gore zapostavljeni bili, krajnje nepravedno. Prvo im komunisti nisu htjeli dovesti pristojan put, jer su ih smatrali „četničkim krajem“. Tek poslije ovog rata put i dobili.
Muku s vodom muče otkako je planine, ali se svaki put sjete da sad, uoči izbora, protestuju ispred Gradske uprave, gradonačelniku Drašku Stanivukoviću i bune se. Isto da ne znaju da im je vodu i nešto nalik na vodovod, otvorio SNSD i nije radilo od prvog dana. Tada nisu imali zamjerki u Kolima.
Onomad, nezvanično saznah, da ih je lakše sve preseliti u Banja Luku, od Kočića, Stričića, Pavića, do Kola i da bi Gradu to jeftinije bilo nego da pravi vodovod. Tehnički nemoguće, a i kad bi bilo – preskupo.
Konačno je i Dodik odlučio da odriješi kesu.
„Počinjemo izgradnju ski centra na Manjači. Olimpijski centar Jahorina i Vlada Republike Srpske obezbijediće 53 miliona maraka za izgradnju ovog ski centra na koji se veoma dugo čeka. Vlada će u ponedeljak donijeti odluku o tome, a u srijedu će projekat biti prezentovan na Manjači“, naveo je predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u svom tvitu.
I dok iščekujemo prezentaciju projekta, da se podsjetimo i mnogo većih projekata.
Bivši predsjednik RS i SDS, Radovan Karadžić, redovno je pohodio Manjaču. Kad nije udarao časne i svete krstove sa baba Marom ili baba Stanom koja je bila i vidovita, pa gdje pukne krst „tu tuđinska noga neće“.
Karadžić je imao grandioznije planove. Autoput do SAO Krajine i velike, luksuzne golf terene na kojima će nam i Švajcarci zavidjeti. I gdje će sav moderan svijet dolaziti da ganja loptice.
Naravno da su svi povjerovali. I poznati banjalučki biznismen je izvadio pare iz slamarice i iskopao čitavo jezero u Stričićima, malo iza Kočića, na „glavnom putu“. Sada služi kao lokva iz koje se napajaju krave i ovce.
Ali, nije se jedini hitri preduzetnik „uklizao“ na Manjači.
Gore su se svi uklizali i polomili. Od „Rudonje“, Austrougara, partizana, samoupravnih komunista, Karadžića… Dobri ljudi – malo čudni, nezgodan teren.
Isklizali se gore od kandidata opozicije za „inokosne funkcije vlasti“, kako je sada popularno reći: Jelene Trivić (PDP) i Mirka Šarovića (SDS) preključe na Ravnoj Romaniji, gdje su opet skitali skoro sami, pa na kraju otišli u crkvu, jer je u crkvi normalno biti „u dvoje“, na političkom skupu u predizbornoj kampanji i nije.
Poklizali se i posrnuli kao i Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD -a, humanitarac, profi skupljač zahvalnica po Facebooku, kolekcionar ordenja, sakupljač urina, doktor, pjevač… I organizator bušenja guma na cisternama koje je Gradska uprava Banja Luka slala seljacima da imaju vodu.
I da, čovjek koji je „poslao onog invalida na Olimpijadu“.
Nadati se da će Dodik uspjeti da napravi led i snijeg, imaće Manjačani koristi, a da se sam ne ukliže.
Manjača je čudna planina. Hirovita. Dva godišnja doba se smijene do podne. A Manjačani isti Kočić koji je sve pojednostavio u citatu:
„Srbovi ti se u svačem razumiju, i svačem oni znaju verak, i ‘vođe su svađe na prvom mjestu“, Sudanija.
Politika
ČOVIĆ PROTIV DODIKA “Presuda Suda BiH se mora poštovati”

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH u razgovori za Raport komentarisao je pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku i poručio da je to veliki problem za sve u BiH. “Naravno da je veliki problem za sve nas u BiH. To je novi izazov s kojim ćemo se morati iznijeti. Svako od nas ima različito mišljenje o toj presudi, pa i ja. Nisam je komentarisao uopšte, niti želim. Ona se mora provesti, bez obzira ko šta mislio oko nje”, jasan je Čović.
Kako kaže, pravosudne institucije se moraju do kraja poštovati, bez obzira što kažem da nismo nekada zadovoljni odlukama, načinom rada.
“Ne želim da upadam u zamku da na bilo koji način vršim pritisak, a vidjeli ste da je bilo pritisaka, ako ne bude presuda ovakva ili onakva pozvaće se ljudi na ulice.
Sve su to omče, na isti način, samo iz drugih pozicija. Ja želim da se poštuje Ustav i da se zaštite osnovni elementi funkcioniranja BiH i to je tačka na to”, naveo je Čović.
(Raport)
Politika
REJTING OSTAO ISTI! BiH zadržala OCJENU “B+” prema međunarodnoj agenciji

Međunarodna rejting agencija “S&P Global Ratings” zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, ‘B+’ sa stabilnim izgledima.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da konsolidovana fiskalna pozicija opšte vlade u BiH i dalje predstavlja snagu rejtinga, saopštila je Centralna banka BiH.
Predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod 1% BDP-a godišnje u periodu 2025-2028, što će rezultirati stabilizacijom neto duga opšte vlade na 21% BDP-a do 2028. godine. Nešto manje od 60% konsolidovanog bruto duga opšte vlade otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore s dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Shodno tome, analitičari predviđaju da će troškovi servisiranja duga u BiH ostati ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6% vladinih prihoda, što je nisko u globalnom poređenju.
Analitičari dalje navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5% ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine. Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad 3% BDP-a. Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina će zadržati aranžman valutnog odbora, koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju.
Prema navodima analitičara, S&P bi mogao sniziti kreditni rejtinga ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove. S druge strane, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji.
Politika
Rabin o sarajevskom Muzeju “NEPRIHVATLJIVO je da NOVAC od JEVERJSKOG blaga ide PALESTINCIMA”

Glavni evropski rabin Pinhas Goldšmit oštro je kritikovao odluku uprave Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod ostvaren popularizacijom čuvene Sarajevske Hagade, starog spisa koji čuva dio istorijskog nasljeđa evropskih Jevreja, donira kao pomoć Palestincima.
Goldšmit, odnosno Konferencija evropskih rabina, već je imala neprijatno iskustvo s BiH, tačnije sa Sarajevom, nakon što im je u tom gradu u junu otkazano gostoprimstvo, odnosno praktično zabranjeno održavanje zasjedanja tog tijela pod izgovorom bezbjednosnih razloga.
Novi spor izbio je kada je uprava Zemaljskog muzeja BiH prošle sedmice odlučila da prihod od prodaje publikacije “Sarajevska Hagada, istorija i umjetnost” bude doniran kao pomoć Palestincima.
„Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sistematski, proračunat i hladnokrvan teror, direktno od strane države Izrael, a posredno i od svih onih koji je u njenim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor muzeja Mirsad Sijarić.
Dodaje se i da je Zemaljski muzej BiH, kao institucija koja se bavi zaštitom kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, dužan da upozori na činjenicu da se u sjeni tragedije u Gazi dešava i ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i hrišćana Palestine.
Goldšmit: Krajnje sramotno i nečasno
Na ovu najavu burno je reagovao glavni evropski rabin Goldšmit, koji je na društvenoj mreži X poručio da se radi o političkoj manipulaciji i zloupotrebi jevrejskog kulturnog nasljeđa.
„Sarajevska Hagada – trajni simbol jevrejskog opstanka, otpornosti i suživota – sada se svodi na politički rekvizit. Eksploatacija jevrejskog nasljeđa od strane Zemaljskog muzeja BiH je krajnje sramotna i nečasna“, napisao je Goldšmit.
Sarajevska Hagada je iluminirani rukopis koji je u BiH dospio sa Jevrejima iz Španije, koji su u 15. vijeku bježali od katoličkog progona.
Pretpostavlja se da je nastala u XIV vijeku. U posjedu Zemaljskog muzeja BiH nalazi se od 1894. godine, a od 2002. godine čuva se u posebno zaštićenoj prostoriji.
Široj javnosti sadržaj Hagade dostupan je samo u vidu faksimil izdanja.
Vrijednost originala je neprocjenjiva, a posljednji put kada je izložena — na izložbi u Madridu posvećenoj Sefardima, uoči rata u BiH 1992. godine — njena vrijednost je procijenjena na sedam miliona dolara
-
Politika2 dana ago
Dodik: Ne želimo da oprostimo stradanje u “Oluji”, Srpska želi da vidi veliku i snažnu junačku Srbiju!
-
Region2 dana ago
Vučić: Zamalo su me UBILI u Srebrenici, nema presude, a Dodik zbog izgovorene RIJEČI mora u zatvor!
-
Politika17 sati ago
TADIĆ OŠTRO “Da Šmit radi Njemačkoj ovo što radi BiH završio bi u zatvoru!”
-
Politika3 dana ago
ŠPIRIĆ: Presuda Dodiku sramna, ali konačna je RIJEČ NARODA
-
Politika19 sati ago
“BUKET VEĆI OD MENE!” Dodik uz pjesmu proslavio majčin rođendan (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
“OLUJA JE POGROM!” Drinić: Pamtimo da nas drugi ne bi prestavljai kroz SOPSTVENE LAŽI!
-
Politika3 dana ago
DOBRE PLATE, A JEDU ZA MARKU I PO! Narod ne može da kupi krompir, a političari mlate po parlamentu uz supu i desert!
-
Politika2 dana ago
Vučić: Ogromno je krajiško srce, a u njemu najviše ljubavi za Srbiju!