Mobilni telefoni, lak na noktima, poderane hlače, pirsinzi, gola leđa i helanke samo su neke od stvari koje su od juče zabranjene u Osnovnoj školi Fra Didaka Buntića u Čitluku, a što je propisano novim kućnim redom i kodeksom ponašanja i oblačenja.

Kako bismo saznali prve reakcije i da li je primjena novih pravila počela kontaktirali smo predstavnike škole. Prema riječima Matije Macan, profesorice hrvatskog jezika i predsjednice Školskog odbora ove škole, prvog dana novih pravila djeca su došla pristojno obučena i bez mobilnih telefona.

Reakcije učenika i roditelja na nova pravila

“Djeca su, moram priznati, pozitivno reagirala. Roditelji također surađuju, što je odlično. Većina djece se smije, opušteni su. Pozitivne su prve reakcije”, kaže ona.

Zašto je uvedena zabrana mobilnih telefona

Iako su pravila na snagu stupila juče, a nakon donošenja novog pravilnika krajem aprila, Macanova ne krije da je ideja o zabrani telefona postojala odranije, tačnije već tri godine.

“Međutim, škola je odlučila malo sačekati i dati vremena i prilike djeci da se prilagode i uz pomoć određenih radionica da nauče kako pravilno koristiti mobilne telefone, kako ih ne zloupotrebljavati tokom nastave i tako dalje. Međutim, kako je vrijeme odmicalo nismo imali baš pozitivne učinke i škola je odlučila krenuti sa apsolutnom zabranom, odnosno učenici ih ne smiju nikako donijeti u školu”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Sem učenika, na sve ovo su pozitivno reagovali i roditelji, a sama inicijativa, prema njenim riječima, krenula je upravo od njih, tačnije Vijeća roditelja i Učiteljskog vijeća.

“Roditelji su zaista velikim brojem glasova u anketi odlučili da je bolje da njihova djeca u školi budu bez mobilnih telefona”, navodi ona.

Prije njih, sa sličnim mjerama prije nekoliko godina krenula je još jedna čitlučka osnovna škola, koja bilježi dobre rezultate. Prema riječima Macanove, za razliku od te škole, OŠ Fra Didaka Buntića broji daleko više đaka, više od 900, pa će i rezultati biti vjerovatno šaroliki.

“Povratnu informaciju i rezultate imaćemo do kraja nastavne godine”, kaže ona, ne krijući da očekuju manje probleme u realizaciji.

Šta je sve zabranjeno učenicima

Kako bismo vidjeli šta je sve zabranjeno, prelistali smo kućni red i kodeks ponašanja i oblačenja, te donosimo određene pojedinosti.

“Smatra se da je učenik/ca neprikladno odjeven/a ako u školu dolazi u hlačama s plitkim strukom koje pokazuju gole dijelove tijela, u prekratkim majicama, kratkim suknjama iznad koljena, kratkim hlačama. Učenik/ca u školu ne može dolaziti u prozirnoj i pretijesnoj odjeći s uvredljivim ili nepristojnim natpisima, porukama, riječima, znakovima ili slikama, otkrivenih leđa i u poderanim hlačama”, stoji u pravilniku.

Takođe, zabranjeno im je dolaziti u japankama, papučama, kao i obući sa visokim potpeticama.

“Tijekom sata učenici ne mogu nositi bilo kakve kape, kačkete, šešire, kapuljače i sunčane naočare. Učenik/ca je neprikladno odjeven/a ukoliko u školu dolazi golih ili polugolih leđa, otkrivenih ramena i s dekoltiranim izrezima, te u pripijenim helankama koje su u kombinaciji s kratkim majicama”, navodi se dalje u kodeksu ponašanja, a na spisku su i šorcevi i bermude.

Kazne za kršenje pravila

Za one koji ne budu poštovali pravila imaju i sankcije.

“U svim slučajevima kada se učenik/ca ne bude pridržavao/la kodeksa odijevanja, predmetni učitelj, razrednik, ravnatelj, pedagog škole učenika/cu može poslati kući da zamijeni odjeću/obuću i o tome obavijestiti roditelje, upisati izostanak i razlog, a razrednik će te sate klasifikovati kao neopravdane”, stoji u kodeksu.

Takođe, od juče je učenicima zabranjeno dolaziti u školu s ofarbanom kosom.

“Učenicima je zabranjeno da dođu našminkani, lakiranih noktiju, nečiste i neuredne kose i sa pirsingom”, dodaju oni.

Kada je riječ o tehnologijama, učenicima je zabranjeno donositi mobitel, pametni sat, kao i ostale digitalne uređaje, osim za učenike koji iz opravdanih zdravstvenih razloga imaju saglasnost uprave za to.

“Zabranjeno je unošenje i konzumiranje alkohola, energetskih pića i uživanje bilo kakvih narkotičkih i opojnih sredstava – cigarete, vape, snus i slično”, stoji u kodeksu.

Izvoz električne energije iz BiH u EU značajno je pogođen nakon što su na snagu početkom godine stupile nove odredbe EU o novom porezu na emisiju karbona, koji se sprovodi u sklopu sistema CBAM.

Smanjena konkurentnost BiH
Kako je istaknuto u netom objavljenom kvartalnom izvještaju Energetske zajednice, zbog značajnog učešća električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, primarno ugljena, ukupna cijena po megavatu izvezene energije znatno je povećana. Kako je naglašeno, cijena po megavat-času energije proizvedene u BiH koja se izvozi u EU iznosi 86,5 evra, što značajno utiče na smanjenje konkurentnosti zemlje, najvećeg izvoznika električne energije sa zapadnog Balkana u EU.

Prema tabelama objavljenim u izvještaju, upravo je BiH najteže pogođena novim evropskim mjerama. Ukupni indeks BiH iznosi 1,14, iza BiH je Srbija s indeksom otprilike jedan, a iza su Ukrajina i Crna Gora, koje imaju indeks oko 0,9.

Najveći dobitnik novog sistema u EU, prema navodima iz izvještaja, je Albanija, čija proizvodnja električne energije isključivo dolazi iz obnovljivih izvora, primarno hidroenergije, zbog čega ova zemlja plaća nula evra poreza na energiju dobijenu iz ugljena.

Albanija profitirala
Inače, kad je u pitanju Albanija, u izvještaju je ukazano na sumnjivu praksu iako niko nije direktno optužen za eventualne nepravilnosti. Naime, istaknuto je da se značajno povećao izvoz struje iz Albanije u Grčku, a da se pritom nije promijenio uobičajeni tok električne energije preko Crne Gore i BiH dalje prema Hrvatskoj i Italiji. Indirektno se ukazuje na moguće zloupotrebe sistema CBAM na način da se prljava energija zemalja s izrazitim učešćem karbona u izvozu “očisti” tako što se energija iz različitih izvora “pomiješa” kroz distribucionu mrežu.

“Ovo odstupanje smanjuje predvidivost prekograničnih tokova za operatere prenosnih sistema (TSO) i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova. Takođe može dovesti do manje efikasnog korištenja prenosnih kapaciteta i dodatnih izazova u održavanju ravnoteže i sigurnosti sistema. Ako se nastavi, ovi efekti bi mogli povećati troškove rada sistema i, na kraju, odraziti se kroz više mrežne tarife kako u državama članicama EU, tako i u ugovornim stranama na zapadnom Balkanu”, naglašeno je.

Iako je BiH, kako je navedeno, značajno povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora za dodatnih 0,64 teravat-časova, to nije bilo dovoljno da nadoknadi probleme koji su nastali primjenom CBAM-a.

Pojašnjenja radi, EU je već nekoliko godina najavljivala da će se ovaj sistem početi koristiti, a prije tri godine zvanično je krenuo u rad, s tim da su evidencije za naplate krenule od početka godine. Od februara naredne godine počeće naplaćivanje sertifikata za proizvode u ovog godini, s tim da su uvoznici u EU već sada suočeni s povećanim troškovima.

Energija proizvedena iz ugljena skupa
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Srpske”, upozorava da će cijene izvoza električne energije nastaviti rasti ako se uskoro ne donesu adekvatne mjere.

“Suština je u tome da električna energija proizvedena iz uglja nosi visok ugljenični trošak, koji se sada ugrađuje u cijenu prilikom izvoza u EU. Kao posljedica toga kupci na regionalnim berzama, poput srpske berze električne energije, već nude niže cijene. U prvom kvartalu zabilježeno je da su cijene bile približno 28 evra po megavat-satu niže u odnosu na period prije početka primjene ovog mehanizma, upravo zbog očekivanih dodatnih troškova emisija prilikom izvoza u EU. To direktno smanjuje izvozni potencijal i prihode elektroprivreda, posebno onih koje se oslanjaju na proizvodnju iz termoelektrana. U određenim slučajevima izvozne cijene mogu pasti i ispod cijena po kojima se električna energija prodaje domaćoj privredi, koje se kreću oko 75 evra po megavat-satu”, rekao je on za “Nezavisne”.

Prema njegovom mišljenju, strukturno rješenje podrazumijeva usvajanje ključnih zakona na nivou BiH, prije svega zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, koji je već godinama u proceduri. Time bi se, kako kaže, omogućilo formiranje domaće berze električne energije i veći dio energije bi se mogao plasirati unutar BiH, umjesto izvoza pod nepovoljnim uslovima.

Povećanje udjela zelene energije
Petrović ističe da je dugoročno rješenje što je moguće veći udio zelene energije u proizvodnoj mreži.

“EU očekuje potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, uključujući gašenje termoelektrana. Do tada će njihov rad ostati važan za stabilnost sistema, ali uz rast troškova proizvodnje zbog nameta na emisije. Zbog toga će cijena električne energije rasti kako se ovi mehanizmi budu u potpunosti primjenjivali. Ključni odgovor je ubrzano ulaganje u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, kako bi se smanjila zavisnost od uglja, očuvala energetska stabilnost i dugoročno obezbijedila energetska nezavisnost”, rekao je on, uz napomenu da ERS i Vlada RS ulažu značajne napore da se to i ostvari.

Petrović ukazuje i na još jedan bitan segment, odnosno formiranje tijela u BiH koje bi obavljalo ulogu oporezivanja energije proizvedene iz fosilnih goriva. Tada bi svi porezi ostajali u BiH, a novac bi mogao biti usmjeravan u razvojne projekte.

Dobra vijest za BiH je da su zbog velike količine energije koja se transportuje kroz njenu distributivnu mrežu povećani prihodi na osnovu tranzita.

Dobar glas daleko se čuje, ali i humano djelo. Jedna takva plemenita priča podstakla je Branislava Stanića iz Jošavke da i on počne pomagati starijima, odnosno onima koji teško žive u ovom selu, tako što će im besplatno frezati njive u vrijeme proljećne sjetve.

Banjaluku zamijenili selom

Porodica Stanić, mladi bračni par, na Šiljkovom brdu u Jošavci živi već godinu dana. Tada su se odlučili da Banjaluku zamijene selom, a sada su među najmlađima u tom kraju (oboje imaju po 30 godina).

Kako priča za “Nezavisne novine” Branislav Stanić, radovi na njivi, odnosno frezanje je prilično skupo, a s obzirom na to da je i on odrastao u radničkoj porodici, vrlo dobro zna kako je teško ljudima na selu, pa mu nije trebalo mnogo da se odluči na ovaj humani gest.

Želja da pomognem komšijama

“Želja da pomognem komšijama rodila se jer i sam dobro znam šta znači nemati. Kada sam vidio da neki frezanje naplaćuju od 70 KM do 150 KM, a mnogi stariji ljudi nemaju ni penziju da to plate, odlučio sam da pomognem besplatno”, ističe Stanić.

On je prije nekoliko dana pročitao tekst koji je izašao u “Nezavisnim novinama” o svom sugrađaninu iz Čelinca Dejanu Radujkoviću, vlasniku auto-placa, koji je odlučio da mještanima kojima je potrebno vozilo da odvezu bolesne kod doktora besplatno ustupi automobil na nekoliko sati, pa je odlučio da i on pomogne bar svojim komšijama, koliko može.

Podsticaj

“Vidio sam priču o čovjeku iz Čelinca koji pomaže ljudima, što me je dodatno podstaklo da i ja nekako doprinesem, bar na ovaj način”, naglašava ovaj mladi humani čovjek.

Prema njegovim riječima, iako ne može pomoći cijelom Čelincu, može bar komšijama, starima i nemoćnima.

“Želim besplatno frezati bašte starijim licima i siromašnim porodicama iz našeg sela i komšiluka, jer smatram da svi treba da budemo humani i da pomognemo onima koji ne mogu sami”, kaže Stanić.

A otkad se ovaj mladi bračni par doselio na Šiljkovo brdo, i oni se pomalo bave poljoprivredom, odnosno kozarstvom. Komšije ih znaju te su sa svima u dobrim odnosima.

“Iz Banjaluke smo se vratili na selo. Bavimo se poljoprivredom, imamo koze i pomalo se bavimo kozarstvom, tako da dobro znamo koliko je ljudima ova pomoć potrebna”, navodi on te dodaje da je i ranije nekoliko puta pomagao komšijama, naravno, besplatno.

Naše malo njima znači mnogo

Baš kao i njegov sugrađanin Radujković, i on se nada da će i drugi nakon ove objave odlučiti da urade nešto slično te priteći u pomoć ljudima kojima je to neophodno, jer “naše malo njima znači mnogo”.

Branislav poručuje da ga komšije kojima je potrebna pomoć u frezanju mogu kontaktirati na broj telefona 064 444 0 156.