Connect with us

Društvo

KO ŽIV, KO MRTAV! Od ponedjeljka TRGOVCI SAMI ODLUČUJU koliko će zarađivati po svakom artiklu

Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su u Srpskoj snižene marže na osnovne životne namirnice, te proširen obuhvat proizvoda, na snazi je do 30. juna, nakon čega, kako sada stvari stoje, neće biti produžavana.

Podsjetimo, ta uredba na snazi je od 4. maja ove godine, te su marže bile ograničene, a već od ponedjeljka trgovci će moći sami da određuju koliko će zarađivati po svakom artiklu.

Međutim, resorni ministar Denis Šulić planira da iduće sedmice održi sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, kako bi se dogovarali o tome šta i kako dalje kad su u pitanju cijene.
Ovom uredbom je, podsjećanja radi, marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, a osam odsto u maloprodaji za proizvode kao što su so za ljudsku ishranu, životinjska mast, suncokretovo ulje, margarin, pasterizovano i sterilizovano mlijeko, jogurt, brašno, hljeb itd.

Uredbom o određivanju marže ona je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe itd.

Osim toga, marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji i za jaja M klase sva pakovanja, pavlaku sa 12 odsto mliječne masti pakovanje 400 grama, pile cijelo, pileće viršle pakovanje do 500 grama, pileći parizer pakovanje do 800 grama itd.
Uredbom je marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za sve lijekove.

Ostoja Kremenović, predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača Republike Srpske”, komentarišući uredbu, kaže da je svaka intervencija, s ciljem kontrolisanja cijene, korisna.

“Šteta je što se taj trend ne nastavlja”, rekao je Kremenović za “Nezavisne novine“, govoreći o uredbi.

On smatra da godinama unazad nisu dovoljno korišteni svi mehanizmi koji su na raspolaganju Vladi, naročito kad je u pitanju kontrola cijena onih proizvoda i usluga koji su od posebnog značaja za životni standard građana.

“Dosta toga treba uraditi da se prvo identifikuju roba i usluge koji su od značaja za životni standard građana, a onda i posvetiti najveću pažnju cijenama te robe i usluga”, rekao je Kremenović.

Dodao je da vrlo značajna ovlaštenja stoje na raspolaganju i jedinicama lokalne samouprave, odnosno opštinama i gradovima, kada su u pitanju usluge kao što je, primjera radi, vodosnabdijevanje.

“Ima dosta prostora i kada je u pitanju BiH i njeni organi, jer niko ne brani da se interveniše u vezi sa indirektnim porezima. Niko ne brani ni da se na nivou Republike radi mnogo više na ograničenju poreskih zahtjeva. Sve su to pitanja koja neposredno utiču na maloprodajne cijene. A ne samo marža”, naveo je Kremenović i dodao da podržavaju da se kontrolišu marže trgovaca, ali nije dovoljno samo to.

S druge strane, Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, tvrdi da zaključavanje marži i nije imalo efekta, jer je trajalo jako kratko vrijeme.

“Ekonomisti koji su se oglašavali kazali su da se moraju donijeti dugoročnije mjere. Ovo sada je prošlo tako da i nema nekog velikog efekta. Da li da produžavaju tu uredbu ili ne? Kakav je efekat, ako to neće duže trajati”, rekao je Vasilić.

Istakao je da su cijene za potrošače previsoke.

“Otišle su nebu pod oblake, pogotovo kada se u obzir uzme situacija koja se odnosi na primanja. Dakle, moraju se uraditi neke dugoročnije mjere”, poručio je Vasilić.

Društvo

MILIONSKE TUŽBE PROTIV JAVNIH PREDUZEĆA U SRPSKOJ: “Željeznice” prednjače sa 116 sporova

Protiv javnih preduzeća u Republici Srpskoj vodi se na stotine sudskih parnica, a te tužbe, koje predstavljaju i potencijalne obaveze, teške su više miliona maraka.

Po svemu sudeći najviše je aktivno tužbi protiv “Željeznica”, a na kraju prošle godine protiv ovog preduzeća vodilo se čak 116 sudskih sporova od kojih je 90 radnih, šest stambenih i 20 ostalih sporova.

“Ukupna vrijednost sporova iznosi nešto više od tri miliona maraka. Sa druge strane ovo javno preduzeće javlja se kao tužilac u 153 sudska spora čija je vrijednost 2,59 miliona KM”, navedeno je u nezavisnom revizorskom izvještaju “Željeznica” za prošlu godinu.

Nezavisni revizori kontrolisali su i poslovanje “Pošta” u 2024. godini, a u tom dokumentu naveli su da se protiv preduzeća vodi 18 sudskih sporova u vrijednosti od 1,74 miliona maraka bez kamate.

“Nakon izvršene analize sudskih sporova, koji se vode po tužbama protiv preduzeća, procjena rukovodstva je da su rezervisanje po osnovu sudskih sporova u ukupnom iznosu od 181.954 KM dovoljna i odražavaju najbolju procjenu”, naveli su revizori.

Sa druge strane ovo preduzeće se pojavljuje kao tužilac u čak 287 sudska spora sa ukupnom procijenjenom vrijednosti od 2,64 miliona KM.

“Najveći dio sudskih sporova preduzeće je pokrenulo protiv Fonda za zdravstveno osiguranje RS, a razlog ovih sporova je odbijanje Fonda da prizna pravo na refundaciju bolovanja preko 30 dana”, stoji u izvještaju.

Revizorski izvještaj o poslovanju “Aerodroma” za prošlu godinu nije objavljen, a prema ranijim podacima nakon završetka 2023. godine protiv ovog preduzeća pokrenuto je šest novih sudskih sporova u vrijednosti od 411.640 KM.

Pored toga, zaključno sa krajem 2023. godine protiv “Aerodroma” su vođena tri sudska spora sa procijenjenom vrijednosti od 460.429 KM.

“Iznosi konačnih gubitaka po osnovu sudskih sporova mogu biti uvećani po osnovu obračunatih zateznih kamata do datuma okončanja sporova, odnosno do datuma konačnih isplata po sporovima”, naveli su ranije revizori.

Sa druge strane “Aerodromi” se javljaju kao tužilac u jednom sudskom sporu sa procijenjenom vrijednosti od 62.383 KM.

Podaci o sudskim sporovima protiv drugih najvećih javnih preduzeća, kao što su “Elektroprivreda” i “Šume” nisu dostupni, a i evidentno je, prema ranijim izjavama, da se i protiv ovih preduzeća vodi veliki broj sudskih sporova.

Sindikati
Radnici “Željeznica RS” podnosili su tužbe protiv preduzeća zbog neisplaćenih naknada za prevoz, ali i neizmirenih obaveza za prekovremene sate. Predstavnici sindikati su do sada u više navrata naglasili da im tužbe ostaju jedina mogućnost kako bi dobili ono što su zaradili i što im prema zakonu pripada.

“”Željeznice” su definitivno najviše tuženo preduzeće u istoriji Srpske i ni sami radnici ne znaju koliko su ga do sada puta tužili. To dovoljno govori u kakvoj se situaciji nalaze”, poručili su predstavnici sindikata.

Nastavi čitati

Društvo

BiH godišnje preleti pola miliona putničkih aviona, PRIHOD UGROŽAVAJU ARBITRAŽE

Bosna i Hercegovina bi ove godine samo od preleta aviona trebalo da prihoduje gotovo sto miliona maraka, pokazuju podaci koje smo dobili od Savjeta ministara BiH.

Podatke o broju preleta i tendencijama rasta preleta aviona preko teritorije BiH pokušali smo dobiti od Direkcije za civilnu vazdušnu plovidbu BiH, ali nam ih nisu dostavili, pravdajući se godišnjim odmorima.

Podatke smo, ipak, dobili od Eurocontrola, evropske krovne agencije za civilnu vazdušnu plovidbu, koji pokazuju da je BiH prošle godine preletjelo gotovo pola miliona aviona, što bi značilo da po avionu BiH pripadne oko 200 maraka samo na osnovu preleta preko njene teritorije.

Međutim, ovaj novac, umjesto da se iskoristi za unapređenje civilnog vazdušnog saobraćaja, u opasnosti je da bude iskorišten za druge namjene. Kako što je proteklih mjeseci pisano u više navrata, ovaj novac je ugrožen zbog arbitražnih sporova koje je BiH izgubila, a koje ne želi da plati, kao što je sada slučaj sa slovenačkim preduzećem “Viaduct”, protiv kojeg je Vlada Republike Srpske izgubila arbitražni postupak, a troškove odbija da plati.

U Savjetu ministara očekuju da će BiH od preleta aviona ove godine prihodovati 93.749.303 marke, a prema podacima Eurocontrola, prošle godine je BiH preletjelo 466.835 aviona. Od ovih sredstava isplaćuju se plate bh. kontrolorima leta, koji navode avione koji lete preko teritorije zemlje, i finansira ugradnja i održavanje opreme koja služi za bezbjedno odvijanje vazdušnog saobraćaja.

Prema podacima Savjeta ministara BiH, od ovog novca oko 84 miliona pripada Direkciji, uključujući i 3,6 miliona koji idu Eurocontrolu, dok se ostatak dodjeljuje pružaocima usluga izvan BiH, uključujući Hrvatsku, kojoj treba da pripadne oko 6,4 miliona.

Međutim, prema podacima Eurocontrola, BiH nedostaje i kontrolora i kapaciteta za obim saobraćaja koji se odvija. Prema tim podacima, čak 60 odsto svih kašnjenja tokom ljetne sezone nad nebom BiH uzrokovano je nedostatkom osoblja ili opreme, dok je samo trećina kašnjenja uzrokovana lošim vremenskim uslovima. Inače, ljetni period je vrijeme kada ima najviše preleta, jer uz redovne linije postoji mnogo čarter letova koji su organizovani radi turističke sezone.

Ovi podaci pokazuju da kašnjenja tokom ljetne sezone 2019. i 2020. uopšte nije bilo, ali onda od 2021. kašnjenja se pojavljuju i stalno rastu. Tako je, na primjer, te godine bilo ukupno 17 minuta kašnjenja od ukupnih letova po danu, da bi naredne godine taj broj porastao na oko 16 sati kašnjenja po danu od ukupnog broja letova.

Prema njihovim podacima, od svih kašnjenja polovina se dešava usljed nedostatka opreme, a oko 11 odsto zbog nedostatka ljudstva, odnosno kontrolora.

S obzirom na procjene da će intenzitet vazdušnog saobraćaja samo rasti, za očekivati je i da će prihodi BiH rasti. Podaci Eurocontrola pokazuju da je 2019. iznad BiH letjelo 63.510 aviona, naredne 172.645 aviona, 2021. je preletjelo 231.410 aviona, a naredne 373.395 aviona, a pretprošle godine 430.700 aviona.

Prema izvještaju iz prošle godine, navedeno je da je trenutno u BiH na obuci devet novih kontrolora, a da je u toku ugradnja nove opreme, kao i uvođenje novih tehnologija za organizovanje vazdušnih preleta.

Nastavi čitati

Društvo

PAKAO NA ODMORU! Skenirao QR kod u Dubrovniku i OSTAO BEZ NOVCA!

Iz dana u dan kriminalci otkrivaju nove načine prevara naivnih ljudi. Jedan od najpopularnijih načina vezan je za QR kodove koji dolaskom pametnih telefona postaju sve češći način plaćanja.

Ružni trendovi stigli su i u Hrvatsku. Naime, tokom proteklog vikenda državljanin Poljske je Policijskoj staniciDubrovnik prijavio krivično djelo prevara.

U svojoj prijavi je naveo kako je u namjeri parkiranja vozila na području Lapada u Dubrovniku, na automatu za plaćanje parkinga mobilnim telefonom fotografisao je kod za plaćanje. Nakon što je skenirao kod, upućen je na web adresu gdje se tražilo da instalira aplikaciju i ispuni lične podatke i podatke bankovne kartice što je i učinio.

Uskoro je obavješten od svoje banke u Poljskoj da mu je blokirana bankovna kartica zbog izvršenih sumnjivih transakcija u iznosu od 239,17 evra, piše Autoklub.

Utvrđeno je kako su prevaranti naljepnicama s lažnim QR kodovima oblijepili parking automat, tako da izgledaju kao prave aplikacije za plaćanje parkinga. Kada se taj QR kod skenira, on korisnika odvodi na internetsku stranicu koja izgleda slično pravoj platformi, a potom ih traži da upišu podatke o kreditnoj kartici.

Policijska stanica Dubrovnik je odmah nakon saznanja za navedeni oblik prevare kontaktirala nadležnu službu za parkiranje vozila pri Gradu Dubrovniku čiji su radnici obišli sve parkirne automate na području Dubrovnika i na više mjesta našli sumnjive naljepnice koje su odmah uklonili.

Kako se zaštiti?
QR kodove uvijek treba koristite oprezno:

– Prije skeniranja QR koda obratite pažnju na moguće sumnjive naljepnice te u postavkama svojih pametnih telefona onemogućite automatsko otvaranje veza QR koda.

– Prethodno provjerite poveznicu: nemojte izravno otvarati QR kodove, već pažljivo provjerite prikazani URL.

– Nemojte instalirati sumnjive aplikacije: renomirani pružaoc uvijek preusmjeravaju na službenu aplikaciju ili web mjesto.

– Obratite pažnju na QR kodove prije skeniranja i potražite moguće sumnjive naljepnice.

– Podesite postavke pametnog telefona: Onemogućite automatsko otvaranje veza QR koda.

– Najsigurnije rješenje je vrlo jednostavno: izbjegavajte naljepnice s QR kodovima.

Nastavi čitati

Aktuelno