Connect with us

Društvo

RUPA BEZ DNA! IZIS-u potrebno još 400 000 KM GODIŠNJE za održavanje

Fond zdravstvenog osiguranja RS povećao je izdvajanja za održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) za oko 400.000 KM na godišnjem nivou.

To je predviđeno nedavno usvojenim izmjenama plana nabavki FZO, piše Capital.ba.

Naime, prvobitnim planom javnih nabavki Fonda za 2024. godinu za održavanje IZIS bilo je predviđeno 680.000 KM bez PDV odnosno 795.600 sa PDV. Međutim, nedavno je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene će biti izdvojeno 3,2 miliona KM bez PDV ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 miliona KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja izdvajanja za održavanje IZIS, u FZO RS kažu da će ovom izmjenom pored redovnog održavanja IZIS biti uvrštene dodatne usluge koje ranijim planom nisu bile obuhvaćene.

– Tačnije, ugovorom o implementaciji IZIS je u garantnom periodu do 13. avgusta ove godine obuhvaćeno samo korektivno i adaptivno održavanje. U proteklom vremenskom periodu koliko primjenjujemo IZIS naišli smo na potrebu unapređenja praktičnog dijela primjene sistema kako bi korisnicima olakšali njegovu primjenu, ali i otvorili prostor za dodatnu nadogradnju – objasnili su u Fondu.

Tvrde i da će kroz tu nabavki pored redovnog održavanja IZIS biti obuhvaćena nadogradnja i izrada novih aplikacija, nadogradnja baze podataka, održavanje serverskih, mrežnih i sigurnosnih uređaja koji će, kako su naveli, „dodatno unaprijediti sam sistem“.

– Na ovaj način će se osigurati efikasnost, jer će se jednom nabavkom obezbijediti održavanje kompletnog sistema IZIS, a vjerujemo i da ćemo izbjeći i više pojedinačnih nabavki i eventualne rizike oko usaglašavanja potreba sa različitim održavaocima sistema zbog pojedinačnih nabavki – naveli su za Capital u Fondu.

Podsjećamo, IZIS je plaćen 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji. Kompletan razvojni put IZIS pratili su problemi, od previsoke cijene, sumnjivih nabavki te loše realizacije.

Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i neuvezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama. I danas su van IZIS ostali UKC RS i Institut za javno zdravstvo RS.

IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine više bio van funkcije nego što je bio dostupan medicinskim radnicima u zdravstvenim ustanovama Srpske.

Capital.ba

Društvo

SUZE I BOL! Otac napustio malu Nataliju, MAJKA OSTALA SAMA U BORBI ZA KORU HLJEBA (VIDEO)

Humanitarac Marko Nikolić ispred fondacije “Zajedno možemo” na svom Instagram profilu podijelio je još jednu tešku priču.

Ovog puta riječ je o malenoj Nataliji koja u teškim i nehumanim uslovima živi sa majkom, bakom i dekom.

Marko je uz dirljiv video snimak uputio i apel svim dobrim ljudima da pomognu namučenoj djevojčici da uskoro, kao i sve njene vršnjakinje ima normalan dom. Da je život surov, mala Natalija saznala je vrlo mlada, jer je se, kako piše Marko, rođeni otac odrekao, pa se njena majka od tada svakog dana bori da ona ne bude gladna.

“Mala Natalija. Dijete koje nije biralo svoju sudbinu. Otac je nikada nije priznao. Ostala je uz majku — ženu koja se svakog dana bori da zaradi za parče hljeba, da joj dijete ne legne gladno”, kaže Marko i dodaje:

“Žive zajedno sa bakom, dekom i ujakom. Svi u dve prostorije. Bez privatnosti. Bez sigurnosti. Bez osnovnih uslova za život. I ima dana kada zaista nemaju šta da jedu. Ali ono što najviše boli — nije ni glad, ni hladnoća, ni težina života. To je činjenica da jedno dijete odrasta u borbi za preživljavanje, umjesto u bezbrižnosti”.

Međutim, dodaje on, Natalija se i pored svih nedaća smije.

“A opet…ona se smije. Taj mali osmijeh, u takvim uslovima —nije samo osmijeh. To je snaga. To je prkos. To je nada. I zato ne smijemo da okrenemo glavu. Jer nečije malo — nekome znači sve. Ako možemo da pomognemo, pomozimo”, piše na kraju humanitarac Marko.

Kako možemo da pomognemo:

Račun za donacije 265411031000227596

Devizni račun -IBAN

RS35265100000112450017

SWIFT CODE RZBSRSBG

Paypall: ZAJEDNOMOZEMO

Primalac humanitarna fondacija zajedno možemo

Svrha uplate: Za Nataliju

SMS: Za Nataliju na 3855, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE 1. MAJ! Međunarodni praznik rada

Širom svijeta danas se obilježava Praznik rada, 1. maj. Na današnji dan 1886. godine održane su demonstracije radnika u Čikagu, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a pet njih je osuđeno na smrt.

Devetnaesti vijek bio je obilježen iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, pa čak i 18 časova, kako za odrasle tako i za djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.

Oko 40.000 radnika protestovalo je u Čikagu 1. maja 1886. godine, ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 časova rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja. Policija je trećeg maja intervenisala i ubila nekoliko demonstranata, a ranila oko 50 radnika. Brojni demonstranti su uhapšeni, a vođe su izvedene pred sud. Petoro ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.

Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.

Nakon pada bloka jednopartijskih režima, Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.

U BiH 1. i 2. maj neradni, uveden policijski čas
Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Prvi maj će biti obilježen nešto drugačije nego inače.

Iako su u našoj zemlji, kao i u brojnim drugim, prethodnih godina mnogobrojni ljudi slavili Prvi maj provodeći vrijeme u prirodi, roštiljajući i družeći se sa drugim ljudima, zbog trenutne epidemiološke situacije, ove godine vlasti su zabranile okupljanja.

Vlasti RS donijele su odluku o uvođenju policijskog časa danas, sutra i prekosutra. Građani će tokom ova tri dana moći izaći iz kuće samo u periodu od 05.00 do 12.00 časova.

U Federaciji BiH, mjere su nešto blaže, te će policijski čas biti na snazi od 22.00 do 05.00 sva tri dana, a prema odluci Federalnog štaba civilne zaštite, zabranjuje se okupljanje više od pet ljudi.

U oba bh. entiteta, 1. i 2. maj proglašeni su neradnim danima.

Nastavi čitati

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno