Evropska unija do sada je za izgradnju auto-puta na Koridoru 5C u Bosni i Hercegovini odobrila oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM bespovratnih sredstava. Riječ je o finansijskoj pomoći koja ne mora da se vraća, a koja je namijenjena jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji.

Ovaj podatak potvrdio je Luiđi Soreka (Luigi Soreca), šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, prilikom nedavne ceremonije završetka radova na četiri poddionice Koridora 5C.

Kako piše Večernji list BiH, Evropska unija od 2015. godine, putem Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), podržava izgradnju ključnih dionica ovog saobraćajnog pravca.

Koridor 5C predstavlja važnu vezu Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama i evropskom saobraćajnom mrežom, a njegova izgradnja trebalo bi da doprinese bržem transportu robe, boljoj povezanosti gradova i razvoju privrede.

Koliko je novca EU izdvojila za Koridor 5C?
Prema podacima koje je iznio Soreka, ukupna bespovratna podrška Evropske unije za Koridor 5C dostigla je oko 870 miliona evra, odnosno približno 1,7 milijardi KM.

Za razliku od kredita kojima se takođe finansira izgradnja auto-puta, bespovratna sredstva ne predstavljaju dug koji BiH mora da otplaćuje.

Važno je naglasiti da se navedeni iznos odnosi na podršku odobrenu kroz različite faze projekta, a ne nužno na novac koji je u cijelosti već isplaćen i potrošen.

Evropska unija tako ostaje jedan od ključnih finansijskih partnera u realizaciji ovog projekta, koji je dio transevropske transportne mreže.

Značaj Koridora 5C nije ograničen samo na izgradnju novih kilometara auto-puta. Njegov završetak trebalo bi da omogući efikasnije povezivanje BiH s evropskim tržištem, olakša međunarodni transport i stvori bolje uslove za privredni razvoj.

Otvoreno novih 20 kilometara auto-puta
Podaci o evropskoj finansijskoj podršci ponovo su istaknuti prilikom nedavnog otvaranja četiri poddionice Koridora 5C na pravcu od Zenice prema Žepču.

Puštanjem u saobraćaj približno 20 novih kilometara auto-puta napravljen je još jedan korak u povezivanju centralnog i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti otvaranja učestvovali su predstavnici Evropske unije i domaćih institucija, a Soreka je tom prilikom naglasio značaj evropske podrške izgradnji saobraćajne infrastrukture u BiH.

BiH može računati i na dodatna sredstva EU
Osim finansiranja Koridora 5C, Bosni i Hercegovini dostupne su i druge mogućnosti podrške kroz Plan rasta Evropske unije za zapadni Balkan.

Ovaj plan zasniva se na četiri ključna stuba, među kojima su približavanje ekonomija zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, jačanje regionalne ekonomske saradnje, sprovođenje reformi i povećanje finansijske pomoći.

Među inicijativama koje se podržavaju nalaze se pristupanje jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), unapređenje sporazuma o romingu, uspostavljanje zelenih koridora na graničnim prelazima i pristup jedinstvenom digitalnom tržištu.

Finansijska sredstva iz Instrumenta za reforme i rast povezana su s ispunjavanjem konkretnih reformskih koraka, što znači da njihova isplata zavisi od sprovođenja dogovorenih obaveza.

Dok se izgradnja Koridora 5C nastavlja, gotovo 1,7 milijardi KM odobrene bespovratne pomoći pokazuje koliki je finansijski značaj evropske podrške za razvoj putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina, po svemu sudeći, neće dobiti novi popis stanovništva ni 2027. godine, iako su podaci iz posljednjeg popisa, provedenog 2013, već ozbiljno zastarjeli. Umjesto da se priprema novo najvažnije statističko istraživanje, nadležne institucije još nisu postigle ni osnovni politički i institucionalni dogovor o njegovom sprovođenju.

Prema procjenama Agencije za statistiku BiH i Republičkog zavoda za statistiku, popis tokom 2027. godine nije realno očekivati, dok se kao naredni mogući termin sve češće pominje 2031. godina.

To znači da bi građani BiH mogli čekati gotovo dvije decenije između dva popisa, dok se u međuvremenu stanovništvo suočava s iseljavanjem, migracijama, starenjem i drugim velikim demografskim promjenama.

## Nadležni priznaju: Popis 2027. nije realan

Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da za organizovanje popisa nije dovoljno samo odrediti datum. Neophodno je prethodno postići politički i institucionalni dogovor, pripremiti zakonski okvir i osigurati novac za realizaciju cijelog projekta.

„Za njegovu realizaciju neophodni su prije svega politički i institucionalni dogovor, zakonski okvir i osigurana finansijska sredstva. Naredni evropski popisni ciklus odnosi se na 2030/2031. godinu, a savremene međunarodne preporuke sve veći značaj daju korištenju administrativnih izvora podataka, uključujući i njihovo kombinovanje s tradicionalnim popisivanjem stanovništva“, rekla je za „Nezavisne novine“ Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.

Slično mišljenje iznio je i Ognjen Ignjić, stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju u Republičkom zavodu za statistiku.

„Zbog brojnih pripremnih aktivnosti neophodnih za uspješnu realizaciju popisa stanovništva, nije realno očekivati da jedan takav sveobuhvatan projekat bude realizovan u toku 2027. godine“, rekao je Ignjić.

## Podaci iz 2013. godine sve manje upotrebljivi

Demograf Aleksandar Majić smatra da popis stanovništva ne može biti organizovan proizvoljno, već da je potrebno voditi računa o evropskim preporukama i međunarodnim statističkim standardima.

Prema njegovim riječima, naredni evropski popisni ciklus vezan je za 2031. godinu, zbog čega bi bilo najkorisnije da BiH svoj naredni popis uskladi s tim terminom.

„Većina zemalja je obavila popis 2021. godine, ali je tada bila pandemija pa neke države to nisu uradile. Što se tiče nauke i struke, mi bismo bili najsrećniji kada bismo popis imali 2031.“, rekao je Majić za „Nezavisne novine“.

On upozorava da su podaci stariji od deset godina u demografskom smislu faktički neupotrebljivi, posebno u državama poput BiH, koje karakterišu intenzivne migracije i iseljavanje stanovništva.

Zbog toga smatra da se nameće potreba uspostavljanja registra stanovništva koji bi omogućio precizniji uvid u broj ljudi koji zaista žive u zemlji.

„Samim tim nameće se potreba uvođenja registra stanovništva, koji bi nam dao egzaktan uvid u broj stanovnika u državi“, naglasio je Majić.

## Zašto BiH još nije spremna za novi popis?

Da bi popis mogao biti organizovan, potrebno je završiti niz zahtjevnih pripremnih aktivnosti. Među najvažnijima su:

– Postizanje političkog i institucionalnog dogovora o sprovođenju popisa.
– Priprema i usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira.
– Utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja.
– Izrada metodološke i organizacione dokumentacije.
– Obezbjeđivanje budžeta i izvora finansiranja.
– Priprema vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova.
– Sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja.

Dosadašnja praksa pokazuje da se zakon o popisu donosi tek kada institucije usaglase sve pojedinosti i postignu konsenzus o načinu njegovog sprovođenja.

Upravo na to ukazuje i odgovor koji je Savjet ministara BiH ranije utvrdio na poslaničko pitanje Rejhane Dervišević, poslanice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U odgovoru je navedeno da se prije donošenja zakona moraju definisati svi ključni elementi projekta, od datuma i pitanja do budžeta, kartografske dokumentacije i probnog popisa.

## Hoće li BiH čekati do 2031. godine?

Iako je 2031. godina sve češće pominjana kao mogući termin narednog popisa, to još ne znači da je datum zvanično utvrđen.

Za sada nema završenog zakonskog i organizacionog okvira, niti političkog dogovora neophodnog za početak priprema.

U međuvremenu, BiH se suočava s demografskim promjenama čije se razmjere teško mogu precizno utvrditi bez pouzdanih i ažurnih podataka.

Posljednji popis obavljen je 2013. godine, a ukoliko naredni bude održan tek 2031, između dva popisivanja proći će čak 18 godina.

Smrt u porodici, osim velikog emotivnog gubitka, donosi i značajan finansijski teret. Troškovi pogrebne opreme, prevoza, grobnog mjesta, cvijeća i posmrtnog ručka mogu se brzo nagomilati, pa kompletna organizacija sahrane u Banjaluci porodice može koštati i nekoliko hiljada maraka.

Koliko će novca biti potrebno zavisi od izbora pogrebne opreme, toga da li porodica već ima grobno mjesto, broja zvanica na posmrtnom ručku i dodatnih usluga koje se organizuju.

Prema podacima koje su za „Nezavisne novine“ iznijela pogrebna preduzeća i Gradsko groblje Banjaluka, cijene pojedinih usluga već predstavljaju ozbiljan izdatak za porodice.

## Pogrebna oprema od 500 KM, a kompletna organizacija do 1.600 KM

U Pogrebnim uslugama „Duga“ navode da pogrebna oprema nije značajnije poskupjela, ali da su cijene pojedinih usluga povećane, posebno kada je riječ o preuzimanju i čuvanju tijela u gradskoj mrtvačnici.

Kako pojašnjavaju, ukoliko osoba premine u bolnici, preuzimanje tijela iz gradske mrtvačnice nakon 24 časa košta 530 KM, dok se za svaki naredni dan iznos povećava za 50 KM.

Tako bi, prema njihovom primjeru, preuzimanje nakon 48 časova koštalo 580 KM.

Kada je riječ o pogrebnoj opremi, cijene počinju od oko 500 KM, a konačan iznos zavisi od izbora opreme i dodatnih usluga.

Lokalni prevoz u užem gradskom području ovo preduzeće ne naplaćuje, dok se za udaljenije lokacije cijena obračunava prema kilometraži i počinje od 50 KM.

Porodicama se nudi i kompletna organizacija sahrane, koja podrazumijeva dogovaranje termina, preuzimanje pokojnika, koordinaciju sa grobljem i organizaciju ostalih detalja.

„Ako porodica ima svoje grobno mjesto, kompletna organizacija naših usluga, bez ručka, može koštati oko 1.500 do 1.600 KM. Ukoliko se organizuje i ručak, troškovi zavise od broja ljudi i mogu dostići dodatnih 2.500 do 3.000 KM“, navode iz ovog preduzeća.

## Grobno mjesto 2.100 KM, betonska grobnica skoro 6.000 KM

Poseban izdatak za porodice koje nemaju unaprijed obezbijeđeno mjesto za sahranu predstavlja kupovina grobnog mjesta.

Iz Gradskog groblja Banjaluka za „Nezavisne novine“ naveli su da cijena uređenog grobnog mjesta iznosi 2.100 KM, dok je za betonsku grobnicu za dvije osobe potrebno izdvojiti čak 5.950 KM.

Značajnu stavku predstavlja i posmrtni ručak, koji se tradicionalno organizuje nakon sahrane.

Prema cjenovniku jednog od preduzeća koje pruža ove usluge, ručak košta 23 KM po osobi. To znači da bi porodica za 100 zvanica morala izdvojiti 2.300 KM samo za ovu namjenu.

Kada se tome dodaju troškovi opreme, prevoza, cvijeća, smrtovnica i drugih usluga, ukupan iznos može postati veoma visok.

## Vijenci od 40 KM, a dodatno se plaća i sveštenik

Troškovi se ne završavaju kupovinom opreme i organizacijom sahrane. Porodice moraju računati i na izradu i objavljivanje smrtovnica, prevoz pokojnika, cvijeće i druge prateće usluge.

Cijene pogrebnih vijenaca i cvjetnih aranžmana počinju od 40 KM, dok prevoz na udaljenijim lokacijama može koštati od 50 KM pa naviše.

Dodatni izdatak može predstavljati i izlazak sveštenika na sahranu. Dok pojedini sveštenici nemaju unaprijed određenu cijenu, već porodica daje prilog prema svojim mogućnostima, kod drugih se ova usluga naplaćuje od 100 KM pa naviše.

Konačan trošak zavisi od brojnih okolnosti, a posebno od toga da li porodica već posjeduje grobno mjesto, koliko ljudi prisustvuje posmrtnom ručku i da li je potrebno organizovati prevoz iz drugog grada ili inostranstva.

## Fond PIO isplaćuje 500 KM za pogrebne troškove

Porodice u Republici Srpskoj mogu ostvariti pravo na naknadu pogrebnih troškova nakon smrti korisnika penzije.

Prema navedenim podacima, naknada koju isplaćuje Fond PIO Republike Srpske iznosi 500 KM, a pravo na nju ima član porodice, odnosno lice koje je snosilo troškove sahrane.

Iako ova pomoć može djelimično ublažiti finansijski teret, u poređenju s ukupnim troškovima posljednjeg ispraćaja jasno je da porodice često moraju obezbijediti znatno veći iznos vlastitim sredstvima.