U rijeku Vrbas, svega stotinak metara iznad gradskog vodozahvata, nepoznati vozač kamiona istresao je najmanje 30 starih kamionskih guma, izazvavši ozbiljan ekološki incident i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Ovaj incident se dogodio 8. oktobra, naspram restorana „Klašnik“, a zagađenje su među prvima primijetili radnici tog objekta, piše Glas Srpske.

Banjalučanin Saša Tešić, suvlasnik zemljišta uz rijeku, ispričao je da je vozač kamiona iskoristio nepristupačan teren s nagibom prema rijeci kako bi nesmetano istovario gume, dok radnici u blizini u tom trenutku nisu primijetili šta se dešava. Nekoliko guma je ostalo na obali, ali većina je završila u vodi, neposredno iznad jednog od glavnih izvora pitke vode za grad.

Tešić je odmah obavijestio Vodovod, vodnu inspekciju, komunalnu policiju i Ribolovačko udruženje, ali, kako tvrdi, reakcije su bile spore i neorganizovane.

“Kada nešto gradite, inspekcija vam odmah pokuca na vrata, ali kada se ovako nešto dogodi – sve se prolongira”, rekao je Tešić za Glas Srpske.

Dodaje da su u toku pokušaji da se putem nadzornih kamera sa obližnjih objekata identifikuje počinilac, jer je poznato približno vrijeme i mjesto događaja. Iako kamere restorana ne pokrivaju kritičnu tačku, jedna od kamera marketa u blizini mogla bi pomoći u otkrivanju počinioca. Vodoprivredna inspektorka je, kako kaže, već kontaktirala upravu objekta zbog snimaka.

Tešić ističe da je motiv za ovakvo neodgovorno ponašanje najvjerovatnije izbjegavanje troškova odlaganja otpada, jer, prema riječima jednog vulkanizera, cijena zbrinjavanja jedne automobilske gume iznosi tri KM plus PDV, dok je za kamionske gume ta cifra znatno viša.

“Ne mogu da shvatim da neko može da istrese toliki otpad u rijeku, i to odmah iznad vodozahvata. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i zdravlja građana”, poručio je Tešić, pozvavši nadležne da ozbiljno shvate incident i pronađu odgovorne.

Ovo nije prvi put da se suočava s problemom nesavjesnog odlaganja otpada. Ranije je, kaže, morao da uloži više od 20.000 KM kako bi očistio i ogradio svoju parcelu, jer su mu nesavjesni pojedinci na zemljište dovozili automobile sa otpada i razmontiravali ih bez dozvole.

Tešić ističe da je spreman da učini sve kako bi se počinilac pronašao i odgovarao, te apeluje na institucije da ne dozvole da se ovakvi slučajevi zataškavaju ili odlažu.

“Jedna vreća smeća u rijeci je previše, a ne 30 kamionskih guma”, zaključuje ogorčeno.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom poslijepodneva. Najviše sunčanih intervala biće u Hercegovini, gdje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.

Na jugu i jugozapadu duvaće slaba bura, dok će u ostatku zemlje preovladavati slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će najviša dnevna temperatura iznositi od 15 do 21 stepen, a u južnim krajevima i do 25 °C.

Prema prognozama meteorologa, narednih dana očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunčanih perioda i blagi porast dnevnih temperatura.

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.