Vlada Mađarske obustavila je program podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj koji se odnosio na dodjelu bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije.

Iz fondacije „Progresus“ preko koje je ovaj program realizovan su kazali da je Vlada Mađarske stavila van snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava.

Tako je javni poziv koji je ove godine bio otvoren od 13. marta, a koji je privukao veliko interesovanje poljoprivrednika, propao.

„Fondacija “Progressus” na osnovu zvaničnog dopisa davaoca granta, Vlade Mađarske, obustavlja realizaciju programa BTP-26. Svi koji su konkurisali biće obaviješteni o prekidu javnog poziva“, naveli su oni.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da su farmeri sa žaljenjem prihvatili ovu informaciju.

„Podrška je bila značajna i ozbiljna, a poljoprivrednici su je iskoristili u maksimalnom kapacitetu u prva dva poziva. Očekivali smo da će biti i treći, ali do njega ipak nije došlo. Idemo dalje“, kazao je Marinković.

Inače,  treći po redu javni poziv bio je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima iz Republike Srpske i Brčko distrikta za nabavku nove mehanizacije, opreme i alata iz Mađarske.

Kroz program su se mogla dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 70 odsto ukupnih troškova, uz obavezno učešće od 30 odsto korisnika.

Minimalni iznos odobrene podrške po korisniku bio je 2.500 evra, dok je maksimalni iznos ograničen na 25.000 evra.

Pravo prijave su imala registrovana fizička lica, preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, te zadruge i udruženja, uz uslov da posjeduju zemljište na navedenim teritorijama.

Korisnici su bili u obavezi da nabavljenu mehanizaciju i opremu zadrže u vlasništvu, ne daju u najam i aktivno koriste u svojoj proizvodnji tokom perioda održavanja od tri godine.

Odluka Vlade Mađarske je bila očekivana s obzirom na to da je ovaj program podrške uveden za vrijeme premijera Viktora Orbana koji je u međuvremenu izgubio izbore i vlast.

S obzirom na to da Vlada Republike Srpske u međuvremenu nije uspostavila ni približno blizak odnos sa novom vlašću bilo je jasno da novca po ovom osnovu više neće biti.

Capital

Ustavni sud Republike Srpske uvažio je inicijativu narodnog poslanika i predsjednika OO SDS Foča Ognjena Bodiroge, te donio odluku da Odluka Skupštine opštine Foča o davanju saglasnosti na cijene komunalnih usluga Preduzeća „Vodovod i kanalizacija Izvor“ a. d. Foča nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonima Srpske.

Kako je saopštio Bodiroga, inicijativa koju je podnio 16. decembra 2025. godine rezultatirala je presudom prema kojoj sporna skupštinska odluka nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o komunalnim djelatnostima, Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao ni sa Zakonom o regulisanju cijena.

„Nakon završetka lokalnih izbora 2024. godine, lokalna skupština je donijela odluku o povećanju cijena komunalnih usluga (vode i kanalizacije). Ta skupštinska odluka, koju je izglasala skupštinska većina na čelu sa načelnikom, Odlukom Ustavnog suda Republike Srpske je poništena“, istakao je Bodiroga.

Bodiroga naglašava da ovakav epilog omogućava svim građanima Foče pravni osnov za povraćaj sredstava koja su platili kroz uvećane račune.

„Svi građani Foče imaju pravni osnov da traže povrat novca, odnosno razlike u cijeni komunalnih usluga koja je povećana početkom 2025. godine. Sa druge strane, lokalna skupština po ovom pitanju sada mora da donese novu odluku“, objasnio je poslanik SDS-a.

On je dodao da je ovo još jedan dokaz da lokalna vlast ne radi u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srpske.

„To u ovom slučaju kaže Ustavni sud Republike Srpske, a ovo je poklon građanima Foče od Gradskog odbora SDS-a Foča i mene kao narodnog poslanika. Poručujem građanima: tražite novac koji su vam uzeli!“, zaključio je Bodiroga.

(BN)

Evropska komisija naredne sedmice predstaviće paket proširenja i izvještaje o napretku postignutom u proteklih godinu dana za zemlje koje su u procesu proširenja.

Kako će Komisija ocijeniti zemlje našeg regiona?

Za nas će najzanimljiviji dio biti kako će Komisija ocijeniti zemlje našeg regiona, a prema nekim od izjava koje su evropski zvaničnici davali proteklih sedmica, već sada je sasvim jasno da će najviše pozitivnih ocjena dobiti Crna Gora i Albanija. Određene rezerve su moguće prema Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Iako je realno očekivati da će biti spomenuti izbori u Srbiji, ne treba očekivati detaljniji osvrt u ovom trenutku, jer su, sudeći prema dosadašnjoj praksi, izvještaji već napisani i sada prolaze kroz proces internih konsultacija unutar evropskog aparata, pa je teško očekivati detaljno usaglašen stav i ocjene toga šta ovi izbori znače za Srbiju.

BiH bi ovog puta mogla završiti u pravom zapećku

BiH bi ovog puta mogla završiti u pravom zapećku, jer je teško zagovarati tezu da je u proteklih godinu dana bilo značajnijeg napretka na evropskom putu, s obzirom na to da nijedna od ključnih evropskih obaveza nije ostvarena u potpunosti. Na primjer, predstavnici BiH nisu bili u stanju riješiti ni relativno jednostavno pitanje izbora glavnog pregovarača, a o kompleksnim reformama da se i ne govori. Neće pomoći ni činjenica da ništa nije urađeno na sprovođenju reformi iz Plana rasta, kao ni to da će zemlja vrlo izvjesno izgubiti dodatnih 300 miliona evra, uz već izgubljenih sto miliona od prije nekoliko mjeseci.

Biće zanimljivo pratiti koji će rječnik predstavnici Evropske komisije koristiti kad je u pitanju BiH, hoće li eksplicitno naglasiti da je BiH razočarala, ili će se odlučiti za umjereniji jezik koji bi mogao veći akcent staviti i na neke od pozitivnih koraka, poput završetka procesa ratifikacije finansiranja iz instrumenata pretpristupne pomoći u visini od 140 miliona evra. Podsjećanja radi, novac će biti iskorišten za sprovođenje reformi, poslovnu zajednicu i druge oblasti u zemlji. Iako nije riječ direktno o mjerama za otvaranje pregovora s EU, Komisija se može odlučiti da akcentuje ovaj dio kako bi ohrabrila bh. institucije.

Osim toga, Komisija može značajan akcent staviti na sprovođenje izbora u BiH uz korištenje novih tehnologija, čiju je realizaciju pomogla i EU. Evropska komisija može argumentovati da je to značajan korak u demokratizaciji i jačanju integriteta izbornog procesa i podsjetiti na činjenicu da su izborni rezultati prihvaćeni od strane šire populacije i da nije bilo masovnih tvrdnji, kao što je to bilo u ranijim ciklusima, da je došlo do sistemske izborne prevare.

Jačanje saradnje u oblasti migracija i granica

Komisija bi takođe, ako bude željela staviti naglasak na pozitivne korake, mogla ukazati i na jačanje saradnje u oblasti migracija i granica. Iako se radi o sporazumima koji potiču iz prethodnih perioda, brojni koraci u njihovoj implementaciji sprovedeni su u ovom ciklusu koji će obuhvatiti izvještaj.

Kada je riječ o mjerama, reformama i politikama koje nisu sprovedene, ukoliko se Komisija fokusira na taj aspekt, kad je BiH u pitanju, neće imati težak posao da pokaže koliko je BiH stagnirala.

Ovaj izvještaj bi, međutim, mogao dodatno da akcentuje bezbjednosni aspekt saradnje sa BiH i zapadnim Balkanom, što može na neki način ići u prilog i zemljama poput BiH, koje ne čine dovoljno na evropskom putu, ali bi EU ipak mogla biti motivisana da je ne napusti. Naime, u posljednje vrijeme evropski političari, kao i predstavnici samih zemalja članica, ukazuju na bezbjednosni problem, hibridne prijetnje i izazove za evropsku bezbjednost ako BiH bude prepuštena sama sebi.

Kao što smo nebrojeno puta do sada pisali, rat u Ukrajini i promjena američke politike prema Evropi natjerali su EU da osmisli novi bezbjednosni koncept, koji je nezamisliv bez saradnje zemalja zapadnog Balkana. Ako u izvještaju budemo vidjeli više poglavlja koja se bave ovom problematikom, biće to indikator koliko Evropska komisija bezbjednosnu saradnju sa zemljama zapadnog Balkana smatra neizostavnom.