Connect with us

Društvo

OVO ĆE NAM POSTATI UOBIČAJENO! Pripremite se, oluje tek dolaze

Oluje, suše, grad veličine teniskih loptica – naviknite se i zaštite kola, jer ovo je naša nova realnost koja će trajati. Ana Vuković Vimić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, upozorava da su teški dani, kada je riječ o vremenu, tek pred nama.

Sjećate li se vi gdje ste bili za vrijeme superćelijske oluje koja je prošle godine pogodila Beograd? Dok je bježala sa bebom u kolicima da se skloni u obližnji ulaz sa ulice, profesorka Vimić je bila možda uplašena, ali ne i iznenađena.

– Mi koji se bavimo klimatskim promjenama, prosto smo očekivali da će biti takvih događaja. Superćelijske oluje su jedan ogroman oblak, užasno jak, koji se jako brzo kreće, hrani na svom putu energijom. Ovakve oluje nanose ogromnu štetu zbog jakih udara vjetra. Padovine čak i ne moraju da budu značajne, ali ti udari vjetra su izuzetno opasni. Živimo te promjene i znalo se to prije 100 godina da će se desiti, objašnjava profesorka.

I nije ova oluja prva koja je zadesila Srbiju. Bila je slična 2011, 2015. i sve su sve razornije.

Profesorka upozorava da ljudi moraju da shvate da je danas mnogo opasnije ostati na ulici kada se najavi oluja, nego kad smo bili mali: “Moramo da se sklanjamo i bježimo sa ulica kada dođe crveni alarm i kada dođe takvo vrijeme. Opasna je i smjena toplotnih talasa koji dostižu granice, u urbanim sredinama, rizične za zdravlje, čak i zdravog organizma. To su najveći problemi naših ljeta”.

Važno je da razvijamo sistem upozorenja i najave, da budu svi blagovremeno obaviješteni o promjenama i važno je da se prilagodimo, smatra Ana Vimić: “Znači da ne bude, danas za dva sata sklanjaj se s ulice, nego dva dana ranije najaviti da postoji vjerovatnoća da taj dan, popodne, nećete biti u prilici da obavite ono što ste htjeli pa da se bolje organizujete, da ne bude panično bježanje sa ulica”.

S druge strane, moraju da se prilagode i zakonodavstva, uključe lokalne samouprave u sprovođenje akcionih planova prilagođavanju klimatskim promjenama koji već postoje. Otpločavanje gradova, povećavanje zelenih površina, subvencije za jačanje i prilagođavanje infrastrukture mnogo toga je ispred nas i mora da se radi, da ne bismo sanirali posljedice, nego da bismo preventivno djelovali.

– Znači, nama sad sve ide ekstremnije vrijeme do sredine 21. vijeka. Nakon toga će se možda ublažiti porast, ako globalno se sprovedu akcije uređene Pariskim sporazumom, kaže profesorka Vimić za RTS i dodaje:

– Za nekoliko decenija, recimo 20 godina, ulazimo u jedan kritičan period, gdje ćete u urbanim sredinama imati situaciju da temperature unutar urbanog toplotnog ostrava mogu da dostignu vrijednosti koja je kritična za svaki ljudski organizam.

Svaki stepen porasta temperature je osjetan, jer se beton u gradu dodatno zagrijava i toplotu emituje u već zagrijan vazduh, pa profesorka Vimić vjeruje da će za dvadesetak godina život u gradu biti aktivniji noću:

– Prosto u toku dana, ako se ovako nastavi, nećemo moći normalno da funkcionišemo. Ne možete sačekati semafor ljeti po tim vrućinama. Treba stajati na suncu beskonačno i čekati da se promijeni u zeleno. To je stvarno na određenim lokacijama već katastrofa. Izvjesno je i uvođenje dvokratnog radnog vremena, prilagođavanje i zaštita svih terenskih radnika uslovima rada.

Šta možemo da uradimo?

Postoji nešto što se zove – klimatske parnice. To su tužbe koje grupe građana pokreću protiv svoje države, da nije dovoljno ambiciozna u svojim ciljevima dekarbonizacije ili čak tuže velike kompanije, koje su najveći emiteri u svijetu, da su prouzrokovale promjene koje su njima ugrozile život.

– U Švajcarskoj skoro su dobili parnicu da im je ugrožen život, jer se njihova država ne zalaže dovoljno da ublaži klimatske promjene. Sad mladi po svijetu tuže masovno ne samo svoju državu, nego i kompanije i dobijaju velike odštete.

– Imate i primjer farmera iz Perua, koji živi pored glacijalnog jezera. Glacijalno jezero nastaje otapanjem lednika, glečera i došlo je do ubrzanog topljenja lednika, što znači da njima nivo jezera raste i krene da im plavi i nanosi im štete i predviđa se da će još rasti i nanositi još veće štete. Oni su tužili njemačku kompaniju koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj i koja doprinosi sa 0,45% globalnim emisijama efektu staklene bašte. Advokati su dokazali da oni doprinose sa 0,45%, izračunali štetu i rekli okej, ovi moraju da plate 0,45% te štete. I onda su ovi dobili 20.000 evra.

Profesorka dodaje da je ovo veliki presedan, da pojedinačni iznos nije veliki, ali da bi u zbiru mnogo sličnih pojedinačnih i te kako moglo da utiče na rad velikih zagađivača.

– To je alat u rukama običnog čovjeka, da se udruže i da krenu aktivno, i ja vjerujem da ima i advokatskih kuća koje imaju interes to da rade. Uzmu procenat od presude, pa pojedince ne koštaju ni procesi, ističe profesorka, za RTS.

Profesorka Vimić vjeruje da će u bliskoj budućnosti život biti daleko prijatniji na planinama višim od 700 metara nadmorske visine. Upozorava da su promjene tu, da će biti sve neprijatnije živjeti u gradovima i da svi moramo da se angažujemo da našoj djeci olakšamo život i opstanak.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno