Connect with us

Društvo

OVO ĆE NAM POSTATI UOBIČAJENO! Pripremite se, oluje tek dolaze

Oluje, suše, grad veličine teniskih loptica – naviknite se i zaštite kola, jer ovo je naša nova realnost koja će trajati. Ana Vuković Vimić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, upozorava da su teški dani, kada je riječ o vremenu, tek pred nama.

Sjećate li se vi gdje ste bili za vrijeme superćelijske oluje koja je prošle godine pogodila Beograd? Dok je bježala sa bebom u kolicima da se skloni u obližnji ulaz sa ulice, profesorka Vimić je bila možda uplašena, ali ne i iznenađena.

– Mi koji se bavimo klimatskim promjenama, prosto smo očekivali da će biti takvih događaja. Superćelijske oluje su jedan ogroman oblak, užasno jak, koji se jako brzo kreće, hrani na svom putu energijom. Ovakve oluje nanose ogromnu štetu zbog jakih udara vjetra. Padovine čak i ne moraju da budu značajne, ali ti udari vjetra su izuzetno opasni. Živimo te promjene i znalo se to prije 100 godina da će se desiti, objašnjava profesorka.

I nije ova oluja prva koja je zadesila Srbiju. Bila je slična 2011, 2015. i sve su sve razornije.

Profesorka upozorava da ljudi moraju da shvate da je danas mnogo opasnije ostati na ulici kada se najavi oluja, nego kad smo bili mali: “Moramo da se sklanjamo i bježimo sa ulica kada dođe crveni alarm i kada dođe takvo vrijeme. Opasna je i smjena toplotnih talasa koji dostižu granice, u urbanim sredinama, rizične za zdravlje, čak i zdravog organizma. To su najveći problemi naših ljeta”.

Važno je da razvijamo sistem upozorenja i najave, da budu svi blagovremeno obaviješteni o promjenama i važno je da se prilagodimo, smatra Ana Vimić: “Znači da ne bude, danas za dva sata sklanjaj se s ulice, nego dva dana ranije najaviti da postoji vjerovatnoća da taj dan, popodne, nećete biti u prilici da obavite ono što ste htjeli pa da se bolje organizujete, da ne bude panično bježanje sa ulica”.

S druge strane, moraju da se prilagode i zakonodavstva, uključe lokalne samouprave u sprovođenje akcionih planova prilagođavanju klimatskim promjenama koji već postoje. Otpločavanje gradova, povećavanje zelenih površina, subvencije za jačanje i prilagođavanje infrastrukture mnogo toga je ispred nas i mora da se radi, da ne bismo sanirali posljedice, nego da bismo preventivno djelovali.

– Znači, nama sad sve ide ekstremnije vrijeme do sredine 21. vijeka. Nakon toga će se možda ublažiti porast, ako globalno se sprovedu akcije uređene Pariskim sporazumom, kaže profesorka Vimić za RTS i dodaje:

– Za nekoliko decenija, recimo 20 godina, ulazimo u jedan kritičan period, gdje ćete u urbanim sredinama imati situaciju da temperature unutar urbanog toplotnog ostrava mogu da dostignu vrijednosti koja je kritična za svaki ljudski organizam.

Svaki stepen porasta temperature je osjetan, jer se beton u gradu dodatno zagrijava i toplotu emituje u već zagrijan vazduh, pa profesorka Vimić vjeruje da će za dvadesetak godina život u gradu biti aktivniji noću:

– Prosto u toku dana, ako se ovako nastavi, nećemo moći normalno da funkcionišemo. Ne možete sačekati semafor ljeti po tim vrućinama. Treba stajati na suncu beskonačno i čekati da se promijeni u zeleno. To je stvarno na određenim lokacijama već katastrofa. Izvjesno je i uvođenje dvokratnog radnog vremena, prilagođavanje i zaštita svih terenskih radnika uslovima rada.

Šta možemo da uradimo?

Postoji nešto što se zove – klimatske parnice. To su tužbe koje grupe građana pokreću protiv svoje države, da nije dovoljno ambiciozna u svojim ciljevima dekarbonizacije ili čak tuže velike kompanije, koje su najveći emiteri u svijetu, da su prouzrokovale promjene koje su njima ugrozile život.

– U Švajcarskoj skoro su dobili parnicu da im je ugrožen život, jer se njihova država ne zalaže dovoljno da ublaži klimatske promjene. Sad mladi po svijetu tuže masovno ne samo svoju državu, nego i kompanije i dobijaju velike odštete.

– Imate i primjer farmera iz Perua, koji živi pored glacijalnog jezera. Glacijalno jezero nastaje otapanjem lednika, glečera i došlo je do ubrzanog topljenja lednika, što znači da njima nivo jezera raste i krene da im plavi i nanosi im štete i predviđa se da će još rasti i nanositi još veće štete. Oni su tužili njemačku kompaniju koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj i koja doprinosi sa 0,45% globalnim emisijama efektu staklene bašte. Advokati su dokazali da oni doprinose sa 0,45%, izračunali štetu i rekli okej, ovi moraju da plate 0,45% te štete. I onda su ovi dobili 20.000 evra.

Profesorka dodaje da je ovo veliki presedan, da pojedinačni iznos nije veliki, ali da bi u zbiru mnogo sličnih pojedinačnih i te kako moglo da utiče na rad velikih zagađivača.

– To je alat u rukama običnog čovjeka, da se udruže i da krenu aktivno, i ja vjerujem da ima i advokatskih kuća koje imaju interes to da rade. Uzmu procenat od presude, pa pojedince ne koštaju ni procesi, ističe profesorka, za RTS.

Profesorka Vimić vjeruje da će u bliskoj budućnosti život biti daleko prijatniji na planinama višim od 700 metara nadmorske visine. Upozorava da su promjene tu, da će biti sve neprijatnije živjeti u gradovima i da svi moramo da se angažujemo da našoj djeci olakšamo život i opstanak.

Related Topics:

Društvo

BORBA SA VATROM KOD TREBINJA: Požarna linija dugačka preko dva kilometra

Vatrogasci i helikopter Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, nastaviće jutros gašenje požara u okolini Trebinja.

Sinoć je na planini Leotar vatra bila slabijeg intenziteta, a pod kontrolu je stavljen krak požara prema selu Aljetići, rekao je zamjenik komandira Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje Neđo Ćuk.

Riječ je o izuzetno teškom i nepristupačnom terenu, a požarna linija dugačka je preko dva kilometra.

Helikopter Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske juče je imao više od 50 naleta.

Na terenu je bilo i oko četrdeset vatrogasaca, mještana i pripadnika Civilne zaštite.

(RTRS)

Nastavi čitati

Društvo

SVE POSKUPJELO, siromašnim opštinama u Srpskoj POMOĆ NIJE VEĆA ni za marku

Rukovodstva siromašnih opština u Republici Srpskoj ogorčena su odnosom Vlade RS prema ovim lokalnim zajednicama, jer već godinama dobijaju isti iznos novca kao podršku, a u međuvremenu je, podsjećaju, sve poskupjelo.

Vlada je, podsjetimo, u četvrtak donijela Odluku o isplati finansijskih sredstava ovim lokalnim zajednicama u ukupnom iznosu od 750.000 KM, od ukupno tri miliona koliko im se u četiri tranše dodjeljuje godišnje.

Kada se to rasparča na ukupno 35 nerazvijenih i izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica, one po tranši dobiju između 16.341,50 i 24.821,50 KM.

Stevo Drapić, načelnik opštine Ljubinje, kaže da je u pitanju odluka koja je na snazi odavno i nije mijenjana godinama.

“Mi smo se borili da povećamo taj fond sa tri miliona na pet miliona, pa nisu dozvolili. Ja sam pitao i ministarku finansija i premijera da li stvarno misle da oni tim parama mogu da podignu jednu opštinu iz nerazvijene u razvijenu. To, vjerujte, vrijeđa inteligenciju. Ali, eto, to traje tako godinama, godinama je taj fond tri miliona”, rekao je Drapić za “Nezavisne novine”.

Opštini kojom on rukovodi po tranši pripada 22.371,50 KM, dok Berkovićima sljeduje i manje – svega 19.616,50 maraka. Načelnik Berkovića Bojan Samardžić takođe smatra da je iznos od tri miliona, koji siromašne opštine ukupno dobijaju već godinama na godišnjem nivou, nedovoljan.

“U međuvremenu smo imali povećanja cijena, ali i obaveza kroz razne izmjene zakonskih rješenja, tako da je ovo zaista na minimalnom nivou. To je nedovoljan iznos i potrebna su sistemska rješenja”, rekao je Samardžić u izjavi za “Nezavisne novine”.

I Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, smatra da bi iznos koji se dodjeljuje nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama trebalo da bude povećan.

“Apsolutno treba razmišljati o povećanju tog iznosa, a pogotovo sada, imajući u vidu odluku Ustavnog suda Republike Srpske. Ja mislim da to treba povećati na deset miliona. Kad bi podigli na deset miliona, sve bi riješili. Sve stane u deset miliona”, rekao je Ćosić za “Nezavisne novine”.

Pitanja smo poslali i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ali odgovore nismo dobili. Sredstva od Vlade Republike Srpske dobija ukupno 15 nerazvijenih, te 20 izrazito nerazvijenih opština.

Kada su u pitanju nerazvijene opštine, tu spadaju Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

Na spisku izrazito nerazvijenih su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni i Kupres. U izrazito nerazvijene lokalne zajednice kojima stižu sredstva spadaju i Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

Najviše sredstava po jednoj tranši, 24.821,50 KM, dobija opština Bratunac, a najmanje Istočni Drvar – 16.341,50 KM. Manje od 20.000 maraka po tranši, uz Istočni Drvar, dobijaju i Petrovac, Berkovići, Istočni Stari Grad, Kalinovik, Kupres i Trnovo.

Nastavi čitati

Društvo

HAOTIČNO U ELEKTROENERGETSKOM SEKTORU: Sve više se kupuje ugalj, uvoz struje premašio 300 miliona

Zbog pada proizvodnje uglja u rudnicima, “Elektroprivreda BiH” je prinuđena da kupi 400.000 tona mrkog uglja za oko 70 miliona KM.

Sa druge strane, stručnjaci kažu da je uvoz električne energije za šest mjeseci premašio 300 miliona KM.

Kako pišu federalni mediji, “Elektroprivreda BiH” je krenula u nabavku oko 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane u Kaknju, za šta je predviđeno da se izdvoji oko 70 miliona KM sa PDV-om.

Naime, kako je ranije saopšteno iz “Elektroprivrede BiH”, u posljednjih godinu dana proizvodnja uglja iz rudnika koji posluju u koncernu ovog elektroenergetskog preduzeća je nedovoljna, te su prinuđeni nabavljati velike količine uglja na slobodnom tržištu.

“Pad proizvodnje doveo je preduzeće u tešku situaciju, zbog čega se određen nivo struje mora kupovati za FBiH”, rečeno je nedavno na konferenciji za medije.

Podsjećamo da je “Elektroprivreda BiH” nedavno tražila više cijene električne energije.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je ranije da je njihova obaveza da osiguraju stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i da održavaju stabilnost energetskog sektora.

Kako stvari sada stoje, struja će od 1. septembra u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto, ali će zadnju riječ na ovaj prijedlog dati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).

I “Elektroprivreda RS” je ranije tražila povećanje cijena električne energije, ali je to u startu presjekao Radovan Višković, premijer RS, rekavši da do kraja godine neće biti viših cijena struje.

Ipak, ukoliko dođe do dodatnih problema u elektroenergetskom sektoru u Srpskoj i prekomjernog uvoza te loše hidrologije, pitanje je kako će se ovo javno preduzeće izboriti sa svim tim, te da li će možda jedini način biti da cijena struje bude viša.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kazao je federalnim medijima da je BiH za šest mjeseci ove godine na uvoz struje potrošila 320 miliona KM.

“Uvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine porastao je za četiri puta u odnosu na isti period prošle godine i na taj uvoz utrošeno je 320 miliona KM”, kazao je Bičakčić za Fenu.

Rekao je da je proizvodnja električne energije u proteklih šest mjeseci iznosila 6,6 teravat-sati (TWh), što je tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je potrošnja na mreži prenosa iznosila 5,5 TWh.

“Fizički obim izvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 3,8 TWh, što je za sedam posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Finansijski efekat tog izvoza električne energije je iznosio 470 miliona KM, što je više za 60 procenata u odnosu na isti period 2024. godine”, pojasnio je Bičakčić.

Prema njegovim riječima, fizički obim uvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine je iznosio 2,7 TWh, što je na nivou uvoza u istom periodu prethodne godine.

“Istovremeno fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,1 TWh, što predstavlja smanjenje od 15 procenata, dok je neto izvoz bio 150 miliona KM i manji je za 29 procenata. Iako se nastavlja trend smanjenja, ipak je još zadržan pozitivan bilans neto izvoza, zahvaljujući prije svega privatnim kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije. Razlog ovako loših energetskih efekata je u nedostatku uglja i donekle u lošoj hidrologiji”, zaključio je Bičakčić.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo slijed svega onoga šta se dešava u posljednje vrijeme.

“Nakon pada izvoza električne energije imamo povećan uvoz električne energije. ‘Elektroprivreda BiH’ mora da kupuje ugalj, jer rudnici u njihovom koncernu ne mogu da isporuče sve te količine koje su njima potrebne. Da li je to dobro i zašto se radi? ‘Elektroprivreda BiH’ ne daje odgovore na to, nego ide u nabavku. Došli smo do jednog zida, odnosno ne znamo kuda to sve vodi, a sumnjam da ni u ‘Elektroprivredi BiH’ to ne znaju”, naglasio je Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno