Connect with us

Društvo

OVO ĆE NAM POSTATI UOBIČAJENO! Pripremite se, oluje tek dolaze

Oluje, suše, grad veličine teniskih loptica – naviknite se i zaštite kola, jer ovo je naša nova realnost koja će trajati. Ana Vuković Vimić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, upozorava da su teški dani, kada je riječ o vremenu, tek pred nama.

Sjećate li se vi gdje ste bili za vrijeme superćelijske oluje koja je prošle godine pogodila Beograd? Dok je bježala sa bebom u kolicima da se skloni u obližnji ulaz sa ulice, profesorka Vimić je bila možda uplašena, ali ne i iznenađena.

– Mi koji se bavimo klimatskim promjenama, prosto smo očekivali da će biti takvih događaja. Superćelijske oluje su jedan ogroman oblak, užasno jak, koji se jako brzo kreće, hrani na svom putu energijom. Ovakve oluje nanose ogromnu štetu zbog jakih udara vjetra. Padovine čak i ne moraju da budu značajne, ali ti udari vjetra su izuzetno opasni. Živimo te promjene i znalo se to prije 100 godina da će se desiti, objašnjava profesorka.

I nije ova oluja prva koja je zadesila Srbiju. Bila je slična 2011, 2015. i sve su sve razornije.

Profesorka upozorava da ljudi moraju da shvate da je danas mnogo opasnije ostati na ulici kada se najavi oluja, nego kad smo bili mali: “Moramo da se sklanjamo i bježimo sa ulica kada dođe crveni alarm i kada dođe takvo vrijeme. Opasna je i smjena toplotnih talasa koji dostižu granice, u urbanim sredinama, rizične za zdravlje, čak i zdravog organizma. To su najveći problemi naših ljeta”.

Važno je da razvijamo sistem upozorenja i najave, da budu svi blagovremeno obaviješteni o promjenama i važno je da se prilagodimo, smatra Ana Vimić: “Znači da ne bude, danas za dva sata sklanjaj se s ulice, nego dva dana ranije najaviti da postoji vjerovatnoća da taj dan, popodne, nećete biti u prilici da obavite ono što ste htjeli pa da se bolje organizujete, da ne bude panično bježanje sa ulica”.

S druge strane, moraju da se prilagode i zakonodavstva, uključe lokalne samouprave u sprovođenje akcionih planova prilagođavanju klimatskim promjenama koji već postoje. Otpločavanje gradova, povećavanje zelenih površina, subvencije za jačanje i prilagođavanje infrastrukture mnogo toga je ispred nas i mora da se radi, da ne bismo sanirali posljedice, nego da bismo preventivno djelovali.

– Znači, nama sad sve ide ekstremnije vrijeme do sredine 21. vijeka. Nakon toga će se možda ublažiti porast, ako globalno se sprovedu akcije uređene Pariskim sporazumom, kaže profesorka Vimić za RTS i dodaje:

– Za nekoliko decenija, recimo 20 godina, ulazimo u jedan kritičan period, gdje ćete u urbanim sredinama imati situaciju da temperature unutar urbanog toplotnog ostrava mogu da dostignu vrijednosti koja je kritična za svaki ljudski organizam.

Svaki stepen porasta temperature je osjetan, jer se beton u gradu dodatno zagrijava i toplotu emituje u već zagrijan vazduh, pa profesorka Vimić vjeruje da će za dvadesetak godina život u gradu biti aktivniji noću:

– Prosto u toku dana, ako se ovako nastavi, nećemo moći normalno da funkcionišemo. Ne možete sačekati semafor ljeti po tim vrućinama. Treba stajati na suncu beskonačno i čekati da se promijeni u zeleno. To je stvarno na određenim lokacijama već katastrofa. Izvjesno je i uvođenje dvokratnog radnog vremena, prilagođavanje i zaštita svih terenskih radnika uslovima rada.

Šta možemo da uradimo?

Postoji nešto što se zove – klimatske parnice. To su tužbe koje grupe građana pokreću protiv svoje države, da nije dovoljno ambiciozna u svojim ciljevima dekarbonizacije ili čak tuže velike kompanije, koje su najveći emiteri u svijetu, da su prouzrokovale promjene koje su njima ugrozile život.

– U Švajcarskoj skoro su dobili parnicu da im je ugrožen život, jer se njihova država ne zalaže dovoljno da ublaži klimatske promjene. Sad mladi po svijetu tuže masovno ne samo svoju državu, nego i kompanije i dobijaju velike odštete.

– Imate i primjer farmera iz Perua, koji živi pored glacijalnog jezera. Glacijalno jezero nastaje otapanjem lednika, glečera i došlo je do ubrzanog topljenja lednika, što znači da njima nivo jezera raste i krene da im plavi i nanosi im štete i predviđa se da će još rasti i nanositi još veće štete. Oni su tužili njemačku kompaniju koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj i koja doprinosi sa 0,45% globalnim emisijama efektu staklene bašte. Advokati su dokazali da oni doprinose sa 0,45%, izračunali štetu i rekli okej, ovi moraju da plate 0,45% te štete. I onda su ovi dobili 20.000 evra.

Profesorka dodaje da je ovo veliki presedan, da pojedinačni iznos nije veliki, ali da bi u zbiru mnogo sličnih pojedinačnih i te kako moglo da utiče na rad velikih zagađivača.

– To je alat u rukama običnog čovjeka, da se udruže i da krenu aktivno, i ja vjerujem da ima i advokatskih kuća koje imaju interes to da rade. Uzmu procenat od presude, pa pojedince ne koštaju ni procesi, ističe profesorka, za RTS.

Profesorka Vimić vjeruje da će u bliskoj budućnosti život biti daleko prijatniji na planinama višim od 700 metara nadmorske visine. Upozorava da su promjene tu, da će biti sve neprijatnije živjeti u gradovima i da svi moramo da se angažujemo da našoj djeci olakšamo život i opstanak.

Related Topics:

Društvo

“MANJI BROJ ROĐENIH DANAS ZNAČI MANJE UČENIKA U ŠKOLAMA SUTRA”: Da li će podaci Ujedinjenih nacija konačno upaliti DEMOGRAFSKI ALARM

BiH se suočava sa jednim od najozbiljnijih problema dugoročnog razvoja. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, stopa fertiliteta iznosi svega 1,5 djece po ženi, što je daleko ispod nivoa proste reprodukcije stanovništva od 2,1 i svrstava BiH među države koje se suočavaju sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom broja stanovnika.

Sa stopom fertiliteta od 1,5 djece po ženi BiH se nalazi u društvu zemalja koje već godinama vode borbu sa demografskim padom. Slične ili niže stope bilježe brojne evropske države, ali i ekonomski razvijena društva poput Luksemburga, dok su najizraženiji demografski izazovi zabilježeni u Istočnoj Aziji. Južna Koreja ima stopu od svega 0,75, Hongkong 0,74, a Makao 0,69 djece po ženi.

Prema analizi UN, čak 71 odsto svjetske populacije danas živi u zemljama čija je stopa fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Pod tim pojmom podrazumijeva se prosjek od 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da bi broj stanovnika dugoročno bio održavan bez useljavanja.

BiH nije usamljen slučaj

Na evropskom nivou BiH nije usamljen slučaj. Većina evropskih država decenijama bilježi stopu fertiliteta ispod praga proste reprodukcije. Iako pojedine zemlje, poput Francuske i nekih skandinavskih država, imaju nešto povoljnije pokazatelje zahvaljujući razvijenim porodičnim politikama, ni one više ne dostižu nivo neophodan za prirodnu obnovu stanovništva.

Posebno su pogođene zemlje južne i istočne Evrope, u kojima se niska stopa rađanja često poklapa sa odlaskom mladih u razvijenije države. Zbog toga kontinent ubrzano stari, raste broj starijih od 65 godina, dok se istovremeno smanjuje broj radno sposobnih stanovnika.

Mnoge evropske vlade pokušavaju da odgovore na ovaj izazov finansijskim podsticajima za porodice, većim ulaganjima u predškolsko vaspitanje, dužim roditeljskim odsustvima i olakšicama za zaposlene roditelje. Ipak, rezultati su ograničeni i nijedna evropska država nije uspjela trajno da vrati stopu fertiliteta na nivo proste reprodukcije.

Dok Evropa, Istočna Azija i dio Latinske Amerike bilježe pad nataliteta, najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi i dijelovima Južne Azije.

Najviše stope fertiliteta zabilježene su u Čadu (5,94 djeteta po ženi), Somaliji (5,91) i DR Kongu (5,90). Prema projekcijama UN, upravo će ovaj dio svijeta nositi najveći teret budućeg rasta globalne populacije do kraja vijeka.

Istovremeno, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, takođe su ušle u fazu niskog fertiliteta. U Indiji on iznosi 1,94 djeteta po ženi, dok je u Kini pao na svega 1,02, što je jedna od najnižih stopa među velikim svjetskim ekonomijama.

Struka konstantno upozorava

Demograf Stevo Pašalić jedan je od stručnjaka koji već godinama upozorava na pomenute negativne trendove. Prema njegovim riječima, demografski trendovi spadaju među najteže procese za preokretanje, jer njihove posljedice postaju vidljive tek nakon više godina.

– Manji broj rođenih danas znači manje učenika u školama sutra, manje radnika na tržištu rada za dvadeset godina i veći pritisak na penzione i zdravstvene fondove u budućnosti – istakao je Pašalić.

Za BiH je, kako smatra, izazov utoliko veći jer se negativan prirodni priraštaj poklapa sa dugogodišnjim odlaskom stanovništva.

Bez ozbiljnijih mjera podrške porodicama zadržavanja mladih i stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova, biće sve teže zaustaviti pad broja stanovnika – poručio je Pašalić, dodajući da nizak fertilitet više nije jedini problem, već dio šireg procesa depopulacije, koji uključuje starenje stanovništva, pad broja stanovnika i migracije.

Evropa sve starija

Prema najnovijim demografskim podacima Evrostata i Ujedinjenih nacija, Evropa ubrzano ulazi u fazu dubokog starenja stanovništva. Udio populacije starije od 65 godina u Evropskoj uniji dostigao je oko 22 odsto, piše Glas Srpske.

Prema ovim projekcijama, BiH bi do 2050. godine mogla pasti na oko 2,2 do 2,6 miliona stanovnika. Istovremeno udio stanovništva starijeg od 65 godina mogao bi preći 30 odsto, što znači da bi gotovo svaki treći stanovnik bio penzioner.

Nastavi čitati

Društvo

KO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum

Jedini Šeranićev pomoćnik u oblasti zdravlja – doktor medicine Milan Latinović, razriješen je dužnosti početkom mjeseca, nakon što je stekao uslov za penziju. Ministarstvo je tako, sem ministra Šeranića, ostalo bez ijednog doktora medicine. Pitali smo premijera Savu Minića, da li je upoznat s ovim problemom.

-Ne, nisam upoznat, evo provjeriću to danas-kaže Minić.

Ni pomoćnik ministra u oblasti socijalne zaštite Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Kako ministarstvo može da donosi odluke i predlaže zakone, ako, osim ministra, nema stručnjaka iz ove oblasti pita narodni poslanik Maja Dragojević Stojić.

-Imamo situaciju da bukvalno samo jedan doktor se pita za sve vezano za medicinu, za samu našu struku i ono što je nama vrlo bitno, da samo on praktično odlučuje, bez savjetnika i bez bilo koga. Ono što je najveći problem, prvo to je nemoguće da se jedan čovjek sve pita, drugo to je jedan od razloga zbog čega je naše zdravstvo generalno u ovakvom stanju u kakvom je i zbog čega mi stalno apelujemo da imamo probleme kada je zdravstveni sistem u pitanju

Imali smo skoro Prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i vidjeli smo da je to povučeno nakon velikog pritiska javnosti-ističe Dragojević Stojić

Narodni poslanik Ognjen Bodiroga ističe da je Republika Srpska pretvorena u zemlju poslušnika i da su na vodeće funkcije postavljeni nestručni ljudi.

-Najbolje poslove i na mjestima ministara i na direktorskim funkcijama, vrše oni koji dobro slušaju, a ti koji dobro slušaju, to im je najveća i jedina mjerodavna kvalifikacija pri zaposlenju iz razloga što imate čitavu plejadu kupljenih diploma, privatnih diploma, koji rade odgovorne funkcije, pa tako imate situaciju da je diorektor Šuma Kaurin nekada bio vozač, pa imate primjer da je direktor bolnice u Trebinju bio auto-limar, naravno oni su kasnije zavržili fakultete, neki su i doktorirali-kaže Bodiroga

Pored ovoga, ni u Republičkoj zdravstvenoj inspekciji nema nijednog inspektora sa zvanjem doktora medicine. Glavna zdravstvena inspektorica Milica Matijević završila je Tehnološki fakultet.

BN

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE PROMJENA VREMENA: Sunce, sparina pa pljuskovi i grmljavina!

U Republici Srpskoj i BiH danas (3. juna) očekuje se promjenljivo i nestabilno vrijeme. Tokom prijepodneva biće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, dok će u poslijepodnevnim časovima doći do razvoja oblačnosti koja će mjestimično usloviti pljuskove sa grmljavinom.

Lokalno su moguće i jače vremenske nepogode praćene pojačanim vjetrom, obilnijim padavinama, pa čak i pojavom grada. Najveća vjerovatnoća za nestabilnosti očekuje se u centralnim, zapadnim i sjevernim krajevima.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 13 do 18 stepeni, na jugu do 20°C, dok će najviša dnevna temperatura biti između 26 i 32 stepena Celzijusa.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova, a tokom pljuskova prolazno pojačan.

Građanima se savjetuje oprez u poslijepodnevnim časovima zbog mogućih grmljavinskih procesa i naglih promjena vremena.

Nastavi čitati

Aktuelno