Connect with us

Društvo

OVO ĆE NAM POSTATI UOBIČAJENO! Pripremite se, oluje tek dolaze

Oluje, suše, grad veličine teniskih loptica – naviknite se i zaštite kola, jer ovo je naša nova realnost koja će trajati. Ana Vuković Vimić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, upozorava da su teški dani, kada je riječ o vremenu, tek pred nama.

Sjećate li se vi gdje ste bili za vrijeme superćelijske oluje koja je prošle godine pogodila Beograd? Dok je bježala sa bebom u kolicima da se skloni u obližnji ulaz sa ulice, profesorka Vimić je bila možda uplašena, ali ne i iznenađena.

– Mi koji se bavimo klimatskim promjenama, prosto smo očekivali da će biti takvih događaja. Superćelijske oluje su jedan ogroman oblak, užasno jak, koji se jako brzo kreće, hrani na svom putu energijom. Ovakve oluje nanose ogromnu štetu zbog jakih udara vjetra. Padovine čak i ne moraju da budu značajne, ali ti udari vjetra su izuzetno opasni. Živimo te promjene i znalo se to prije 100 godina da će se desiti, objašnjava profesorka.

I nije ova oluja prva koja je zadesila Srbiju. Bila je slična 2011, 2015. i sve su sve razornije.

Profesorka upozorava da ljudi moraju da shvate da je danas mnogo opasnije ostati na ulici kada se najavi oluja, nego kad smo bili mali: “Moramo da se sklanjamo i bježimo sa ulica kada dođe crveni alarm i kada dođe takvo vrijeme. Opasna je i smjena toplotnih talasa koji dostižu granice, u urbanim sredinama, rizične za zdravlje, čak i zdravog organizma. To su najveći problemi naših ljeta”.

Važno je da razvijamo sistem upozorenja i najave, da budu svi blagovremeno obaviješteni o promjenama i važno je da se prilagodimo, smatra Ana Vimić: “Znači da ne bude, danas za dva sata sklanjaj se s ulice, nego dva dana ranije najaviti da postoji vjerovatnoća da taj dan, popodne, nećete biti u prilici da obavite ono što ste htjeli pa da se bolje organizujete, da ne bude panično bježanje sa ulica”.

S druge strane, moraju da se prilagode i zakonodavstva, uključe lokalne samouprave u sprovođenje akcionih planova prilagođavanju klimatskim promjenama koji već postoje. Otpločavanje gradova, povećavanje zelenih površina, subvencije za jačanje i prilagođavanje infrastrukture mnogo toga je ispred nas i mora da se radi, da ne bismo sanirali posljedice, nego da bismo preventivno djelovali.

– Znači, nama sad sve ide ekstremnije vrijeme do sredine 21. vijeka. Nakon toga će se možda ublažiti porast, ako globalno se sprovedu akcije uređene Pariskim sporazumom, kaže profesorka Vimić za RTS i dodaje:

– Za nekoliko decenija, recimo 20 godina, ulazimo u jedan kritičan period, gdje ćete u urbanim sredinama imati situaciju da temperature unutar urbanog toplotnog ostrava mogu da dostignu vrijednosti koja je kritična za svaki ljudski organizam.

Svaki stepen porasta temperature je osjetan, jer se beton u gradu dodatno zagrijava i toplotu emituje u već zagrijan vazduh, pa profesorka Vimić vjeruje da će za dvadesetak godina život u gradu biti aktivniji noću:

– Prosto u toku dana, ako se ovako nastavi, nećemo moći normalno da funkcionišemo. Ne možete sačekati semafor ljeti po tim vrućinama. Treba stajati na suncu beskonačno i čekati da se promijeni u zeleno. To je stvarno na određenim lokacijama već katastrofa. Izvjesno je i uvođenje dvokratnog radnog vremena, prilagođavanje i zaštita svih terenskih radnika uslovima rada.

Šta možemo da uradimo?

Postoji nešto što se zove – klimatske parnice. To su tužbe koje grupe građana pokreću protiv svoje države, da nije dovoljno ambiciozna u svojim ciljevima dekarbonizacije ili čak tuže velike kompanije, koje su najveći emiteri u svijetu, da su prouzrokovale promjene koje su njima ugrozile život.

– U Švajcarskoj skoro su dobili parnicu da im je ugrožen život, jer se njihova država ne zalaže dovoljno da ublaži klimatske promjene. Sad mladi po svijetu tuže masovno ne samo svoju državu, nego i kompanije i dobijaju velike odštete.

– Imate i primjer farmera iz Perua, koji živi pored glacijalnog jezera. Glacijalno jezero nastaje otapanjem lednika, glečera i došlo je do ubrzanog topljenja lednika, što znači da njima nivo jezera raste i krene da im plavi i nanosi im štete i predviđa se da će još rasti i nanositi još veće štete. Oni su tužili njemačku kompaniju koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj i koja doprinosi sa 0,45% globalnim emisijama efektu staklene bašte. Advokati su dokazali da oni doprinose sa 0,45%, izračunali štetu i rekli okej, ovi moraju da plate 0,45% te štete. I onda su ovi dobili 20.000 evra.

Profesorka dodaje da je ovo veliki presedan, da pojedinačni iznos nije veliki, ali da bi u zbiru mnogo sličnih pojedinačnih i te kako moglo da utiče na rad velikih zagađivača.

– To je alat u rukama običnog čovjeka, da se udruže i da krenu aktivno, i ja vjerujem da ima i advokatskih kuća koje imaju interes to da rade. Uzmu procenat od presude, pa pojedince ne koštaju ni procesi, ističe profesorka, za RTS.

Profesorka Vimić vjeruje da će u bliskoj budućnosti život biti daleko prijatniji na planinama višim od 700 metara nadmorske visine. Upozorava da su promjene tu, da će biti sve neprijatnije živjeti u gradovima i da svi moramo da se angažujemo da našoj djeci olakšamo život i opstanak.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, temperatura do 28 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti svježe i uglavnom sunčano, na krajnjem zapadu i u Hercegovini preovladavaće oblačnije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće ugodno toplo, uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost, dok se u Hercegovini očekuje veći razvoj oblačnosti, iz koje će se lokalno javiti prolazna kiša ili pljusak.

Duvaće slab vjetar istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od devet do 14, na jugu do 17, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 23 do 28, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Han Pijesak 16, Sokolac 17, Šipovo, Srebrenica i Čemerno i Jajce 18, Drvar, Bihać i Sanski Most 19, Bugojno i Prijedor 20, Višegrad, Prijedor, Rudo i Livno 21, Srbac, Zvornik, Sarajevo i Zenica 22, Doboj i Tuzla 23, Banjaluka, Novi Grad i Foča 24, Bileća 25, Bijeljina 26, Trebinje 27, te Mostar 28 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

OD EU NEMA NIŠTA! Dvije i po godine kasnije, BiH je nefunkcionalnija nego ikad!

Nakon što je formiran aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, činilo se da je BiH upalila sve motore za što brže približavanje EU, dok danas imamo sve – samo ne napredak.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u januaru 2023. godine, izglasan je novi Savjet ministara, sa Borjanom Krišto na čelu, a mjeseci koji su uslijedili ulivali su veliki optimizam. Danas, dvije i po godine kasnije, imamo potpuno drugačiju političku klimu, koja je naš evropski put prekrila maglom.

“Kada je tek formirano Vijeće ministara, imali smo tu retoriku da, ako se već ne slažu oko ostalih stvari, po pitanju evropskog puta su manje-više sve političke stranke na istim političkim pozicijama i da BiH treba krenuti ka evropskim integracijama”, ocjenjuje Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva.

U jednom trenutku se, dodaje, zaista činilo da bi Savjet ministara BiH, nakon više godina zastoja i blokada, mogao konačno otvoriti ovaj proces i početi usvajati evropske zakone, te sprovoditi reforme. Međutim…

“Onda se po dobro poznatoj matrici u BiH desio sukob između političkih aktera u vezi sa nekim drugim pitanjima, što je sada kulminiralo presudom Miloradu Dodiku i odlukom Centralne izborne komisije (CIK). Zatim je zbog tih drugih pitanja fokus potpuno preusmjeren sa evropskih integracija, a počeli su se prepucavati o državnom uređenju, nadležnostima i tako dalje. A država tapka u mjestu”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

I novinar iz Banjaluke Dejan Šajinović podsjeća da je na početku mandata vladao optimizam da će ovaj saziv biti drugačiji od prethodnih i da će sprovesti sve reforme na evropskom putu.

“Vidjeli smo više evropskih zvaničnika koji su dolazili u Sarajevo i hvalili vlasti za ono što su obećali da će sprovesti. Međutim, na kraju se pokazalo da se ništa značajno nije desilo. BiH iz ovog mandata izlazi nefunkcionalnija nego što je u njega ušla, a čak se ne zna ni ko je dio većine, a ko je u opoziciji”, ističe Šajinović.

Prema njegovim riječima, BiH je imala veliku šansu jer su se međunarodne okolnosti posložile na način da je u Briselu postojala iskrena želja da se pomogne evropskim integracijama zapadnog Balkana i BiH.

“Nažalost, mi tu šansu nismo iskoristili, i teško je da će se ovakva prilika ponovo otvoriti”, smatra Šajinović.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, podsjeća da je BiH u decembru 2022. dobila status kandidata.

“To je bilo priznanje staroj vlasti i novoj vjetar u leđa. I to je funkcionisalo ispočetka, do februara prošle godine, kada iz nekih razloga nisu postignuti dogovori ni o Sudu ni o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. U međuvremenu se politička klima promijenila, a odnosi među političkim partnerima se zakomplikovali, te time i naš evropski put. Koliko mogu vidjeti, ne očekuje niko ništa do novih izbora. Još mnogo je posla ostalo do ispunjavanja 14 prioriteta. Nažalost, to je naša realnost, korak naprijed, dva nazad”, ocijenio je Denis Hadžović za “Nezavisne novine”.

Pored političke klime u BiH, promijenila se, treba naglasiti, i klima među stanovništvom. Interesovanje građana za ulazak BiH u EU je nikad manje.

U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Najnovije istraživanje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto, te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije, pišu Nezavisne novine.

 

Nastavi čitati

Društvo

NEVJEROVATAN POTEZ VLASNIKA! Plantaža aronije otvorena svima – niko ne želi ni sebi džaba da bere!

Kapija plantaže aronije u naselju Počulica kod Viteza otvorena je za besplatnu berbu. Vlasnik, Azrudin Đananović, desetak godina uzgajao je i prerađivao aroniju, no odlučio je odustati od komercijalnog plasmana.

Kako plodovi ne bi propali na grmovima – pozvao je građane građane da sebi uberu svježe i zdrave aronije, koje mogu ponijeti kući.

“Nije važno odakle su, samo neka narod dođe i bere. Nemam radnu snagu, niti sam zdravstveno u mogućnosti da sam berem. Riječ je o plantaži od četiri duluma”, rekao nam je Đananović.

Zbog drugih obaveza, kako dodaje, još nije odlučio šta će sa plantažom. Ove godine u nju nije ulagao, ali je aronija rodila.

“Još ima plodova, skoro niko nije brao, neće niko ni džaba. Vidio sam prije dva dana da je bilo nekoliko posjetilaca, uglavnom kapiju ostavljam otvorenu”, poručio je za Agroklub.ba

Nastavi čitati

Aktuelno