Connect with us

Svijet

PROSJEČNA ZARADA SKORO 5.000 EVRA: U ovoj državi važi koncept “pošteni rad za poštenu platu”

U posljednjih nekoliko decenija, Norveška je postala privlačno mjesto za radnike iz raznih dijelova svijeta, uključujući i Balkan. Trenutno se procjenjuje da u Norveškoj živi oko 10.000 Srba, većinom u Oslu i Bergenu.

Norveško tržište rada pruža mnoge prednosti u poređenju sa drugim zemljama. Prije svega, dobro plaćeni poslovi čine Norvešku vrlo privlačnom destinacijom. Pored toga, norveška ekonomija je stabilna i stalno raste, što stvara mnoge prilike za zapošljavanje u različitim sektorima, kao što su naftna industrija, IT sektor, zdravstvo, obrazovanje i građevinska industrija.

Ono što takođe privlači ljude je kvalitet života koji nudi. Zemlja se ponosi visokim standardima obrazovanja, besplatnim zdravstvenim sistemom i obimnim socijalnim davanjima, čineći je idealnim mjestom za stvaranje sigurne i udobne budućnosti. Pored toga, Norvežani su poznati po svojoj gostoljubivosti i spremnosti da pomognu strancima da se integrišu u njihovo društvo.

Plate u Norveškoj po zanimanjima
Plate u Norveškoj spadaju među najviše u svijetu, što je jedan od ključnih faktora koji privlače radnike iz drugih zemalja. Ovde, koncept “poštenog rada za poštenu platu” dobija puno značenje. To se ogleda u relativno maloj razlici između najnižih i najviših plata, što doprinosi smanjenju društvenih nejednakosti.

Nisu u EU, ali kao da jesu
Norveška je mala nacija u sjevernoj Evropi na zapadnoj strani Skandinavskog poluostrva koja je i estetski zapanjujuća i ekonomski napredna. Rusija, Finska i Švedska čine njene granice na istoku i jugoistoku. Ovaj region ima ogromne koncentracije rezervi prirodnih resursa, uključujući ribu, gas i naftu, što sve podiže životni standard i promoviše nacionalni prosperitet.

Sa oko 5,5 miliona stanovnika, Norveška ima nisku stopu nezaposlenosti od 3–4%. Ovo je veoma sigurna nacija sa odličnom zdravstvenom zaštitom, odličnom infrastrukturom i besplatnim visokim obrazovanjem.

Iako nisu u EU, na mnogo načina sarađuju sa evropskim blokom.

Prosječne plate u Norveškoj
Prema aktuelnim podacima, prosječna mjesečna plata u Norveškoj je 4.853 evra. Kada su u pitanju sektori, za neku vrstu rudarskog posla u Norveškoj možete da zaradite oko 7.000 evra. Za finansijske i osiguravajuće pozicije zaradićete oko 6.700 evra, dok za poslove javne uprave i odbrane u prosjeku možete da zaradite 4.900 evra.

A koliko možete da zaradite kao zanatlija, medicinar ili IT stručnjak? Raspon plata po zanimanjima u Norveškoj varira, ali je i dalje visok za naše standarde. Inače, Kurir je o tome pisao krajem prošle godine, a iako postoji šansa da su ove godine one nešto izmenjene usled turbulencija na ekonomskom tržištu, mogu se posmatrati kao približne cifre.

Plate zanatlija
U Norveškoj, plate zanatlija variraju u zavisnosti od iskustva, oblasti u kojoj rade i lokacije.

Zidar – Od 3.000 do 4.200 evra

Stolar – Od 2.400 do 3.500 evra

Moler – Od 2.300 do 3.200 evra

Kranista – Od 2.600 do 3.600 evra

Električar – Od 2.500 do 3.500 evra

Čistač – Od 2.100 do 2.700 evra

Taksista – Od 2.400 do 3.000 evra

Kasir – Od 2.100 do 2.500 evra

Plate medicinskih radnika
Norveška ima dobro razvijen zdravstveni sistem i visoke standarde u oblasti zdravstvene zaštite, što rezultira visokim platama za medicinske stručnjake. Važno je napomenuti da rad u norveškom zdravstvenom sistemu često pruža i druge beneficije poput plaćenih slobodnih dana, besplatnih kurseva za usavršavanje i odlične mogućnosti za napredovanje u karijeri.

Anesteziolog – Od 5.000 do 6.200 evra

Medicinska sestra – Od 3.700 do 4.200 evra

Zubar – Od 6.000 do 8.000 evra

Psihoterapeut – Od 3.200 do 4.000 evra

Farmaceut – Od 3.800 do 5.200 evra

Nutricionista – Od 2.700 do 3.300 evra

Plate u IT sektoru
IT sektor u Norveškoj nudi odlične mogućnosti za profesionalni razvoj i visoke plate, što ga čini atraktivnim izborom za IT stručnjake iz svih dijelova svijeta. Međutim, treba uzeti u obzir to da plate u IT sektoru mogu mnogo varirati u zavisnosti od iskustva, senioriteta, oblasti i same kompanije.

Webmaster – Od 4.000 do 5.200 evra

Web dizajner – Od 3.800 do 4.800 evra

Scrum master – Od 7.300 do 10.000 evra

SAP specijalista – Od 6.000 do 7.200 evra

Backend developer – Od 6.000 do 7.800 evra

IT konsultant – Od 6.000 do 8.000 evra

IT tester – Od 3.200 do 5.000 evra

PHP programer – Od 3.800 do 5.000 evra

Minimalna plata u Norveškoj
Prije svega, važno je napomenuti da za razliku od balkanskih zemalja, u Norveškoj ne postoji zakonom definisana minimalna plata. Ipak, analizom plata u različitim sektorima, možemo zaključiti da je za većinu poslova minimalna plata između 2.400 i 2.600 evra. Ovde se radi o bruto plati, a nakon plaćanja poreza i doprinosa, radnik u Norveškoj kući odnese minimalno oko 1.700 evra mjesečno.

A kakvi su troškovi?
Kada su u pitanju troškovi života, za potrebe četvoročlane porodice bi vam potrebno oko 4.000 evra mjesečno, bez kirije, prema podacima sajta koji prate globalne troškove Numbeo. Za samca je bez iznajmljivanja stana na mjesečnom nivou potrebno oko 1.200 evra.

Kada je u pitanju rentanje stana u ovoj zemlji, ono će vas za jednosoban stan u centru grada koštati oko 1.100, dok je van grada ta cijena i manja. Za veći stan, trosoban na primer, u centru grada, budite spremni da izdvojite oko 1.700 evra.

Cijena za kupovinu stana u centru, po podacima Numbea, po kvadratu iznosi oko 5.700 evra, a van centra ta cijena je oko 4.000 evra.

Troškovi života u Norveškoj su u proseku za 98,5 odsto veći nego u Srbiji, pokazali su podaci.

Kako se tretiraju strani radnici?
Ono što se ističe na sajtu Europe jobs, Norveška tretira prilično dobro strane radnike. Plate i uslovi rada su potpuno isti kao i za norveške radnike, navodi se. Za pozicije koje zahtjevaju diplome za zapošljavanje, plate moraju da ispunjavaju određeni standard:

Magistarska diploma: Najmanje 41.410 evra godišnje.

Diploma osnovnih studija: Najmanje 38.650 evra godišnje.

Što se tiče dozvola za rad za strane radnike, iako Norveška nije u Evropskoj uniji, pravila i zakoni važe kao da jeste. Posao u Norveškoj možete dobiti ako ste neko ko nema EU papire, a dobijate ga isključivo onaj za koji ste se i školovali i procenat radnog angažovanja ne smije biti manji od 80 odsto, piše Kurir.

Dobra stvar u Norveškoj je što vi radnu dozvolu dobijate na osnovu poslovne ponude. Dakle, ako imate poslovnu ponudu, radna dozvola vam je zagarantovana. Ona košta nekoliko stotina evra i čeka se nekoliko mjeseci. Takođe, bitna stvar je učenje jezika, prije nego što uopšte aplicirate za poslove.

Svijet

RUSIJA NUDI RJEŠENJE ZA IRANSKI URANIJUM! Evo šta je predloženo

Rosatom je spreman da pomogne u uklanjanju obogaćenog uranijuma iz Irana, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

“Svi pažljivo pratimo napredak pregovora između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i izjave američkog predsjednika, posebno u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Upravo je izjava Donalda Trampa da je ‘Iran trebalo da dobije nuklearno oružje u roku od dvije sedmice’ poslužila kao glavni razlog za pokretanje velike vojne operacije”, rekao je Lihačov, prenosi RIA novosti.

Prema riječima Lihačova, uklanjanje iranskog obogaćenog uranijuma ostaje ključno i osjetljivo pitanje tokom pregovora.

“U svakom slučaju, pozdravićemo sve sporazume između strana u sukobu koji će dovesti do okončanja oružanog sukoba i dugoročnog mira”, dodao je šef Rosatoma.

Lihačov je dodao da je, pored veoma složenih tehničkih aspekata, ključni aspekt budućih sporazuma povjerenje.

“I ovdje, samo Rusija ima pozitivno iskustvo u interakciji sa Iranom. 2015. godine, na zahtjev Irana, već smo uklonili obogaćeni uranijum iz Islamske Republike. Spremni smo da pomognemo po ovom pitanju”, kazao je Lihačov, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je u petak planove da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa Iranom, iz Irana iznesu obogaćeni uranijum, i da ga prebace u SAD.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei izjavio je da ne postoji odluka o iznošenju obogaćenog uranijuma iz Irana u Sjedinjene Države, ili neku drugu zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI MISTERIOZNI NESTANAK! Čovjeku koji zna sve nuklearne tajne gubi se trag

Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.

Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.

Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.

Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.

„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.

Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.

Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.

U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.

Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).

„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.

Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:

„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“

NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).

Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.

Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.

Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.

Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.

„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.

(Večernji)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Mađarska nije spremna da povuče VETO NA ZAJAM KIJEVU”

Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.

On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.

“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno