Connect with us

Društvo

GRAĐANI KUPUJU PLACEVE PA GRADE VIKENDICE: Zemlja uz rijeke najpoželjnija

Spas od gradske vreline i gužve građani dubljeg džepa posljednjih nekoliko godina traže u vikendicama mimo grada. Kupovina placeva, a potom izgradnja vikendice češća je opcija od kupovine već izgrađenih kuća, koje dostižu cijenu od nekoliko stotina hiljada maraka.

Prvi talas veće kupovine nekretnina, prema riječima naših sagovornika, bio je u vrijeme pandemije virusa korona, a prodaja vikendica i placeva je i sada solidna.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, ističe da su, osim pandemije, na povećano interesovanje uticale i povećane cijene kvadrata u gradu.

“Potražnja za kupovinom vikendica je dosta solidna u odnosu na period prije oko pet godina. Značajno je veća. Razlog je i povećan broj kratkoročnih najmova vikendica za proslave, pa se ljudi odlučuju za kupovinu vikendica kao investicijske nekretnine. Dakle, kupe je da bi je komercijalizovali, odnosno izdavali”, objašnjava Milanović za “Nezavisne novine”.

Kao najatraktivnije lokacije na području Banjaluke navodi mjesta uz Vrbas poput Karanovca i Krupe, a takođe interesovanja ima i za placeve uz Vrbanju prema Čelincu.

“Takođe, atraktivni dijelovi za vikendice su i Slatina, Krčmarice, Trešnjik i Šibovi”, kaže on.

Kada je riječ o cijenama, kako ističe, teško je procijeniti vrijednost takve nekretnine jer je to, za razliku od zgrade, individualno.

“Može biti od 30.000 ili 40.000 KM, ako je neka manja nekretnina i na nekoj strmoj strani, do vrhunsko uređenih vikendica čija cijena dostiže i nekoliko stotina hiljada KM, sa bazenima i gdje su veliki placevi”, navodi Milanović za “Nezavisne novine”.

Interesovanje među kupcima postoji i za kupovinu placeva na kojima zatim sami prave vikendice po svojoj mjeri i želji. Cijene placeva se kreću od pet maraka po kvadratu, pa idu i do 10 puta više.

“U Krupi placevi dosežu i preko 50 KM po kvadratu. Može biti mala udaljenost između dva placa, ali ako je pored vode, ako je ravan, ako ima infrastrukturu, odnosno priključke, onda vrijedi više, a može biti samo 200-300 metara razlike u udaljenosti, a da vrijedi manje”, ističe on za “Nezavisne novine”.

Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kazao je za “Nezavisne novine” da je kupovina vikendica bila u ekspanziji u vrijeme pandemije virusa korona.

“Sada je potražnja za vikendicama već polako u opadanju. Uglavnom ljudi više kupuju placeve za izgradnju, a ne kompletne vikendice, jer žele da izgrade po svojim željama i potrebama”, kazao je Gruban i dodao da su najpoželjniji placevi uz rijeku Sanu.

Iz Agencije za nekretnine “Fakom” Banjaluka istakli su da ljudi više potražuju da kupe placeve nego što se odlučuju za kupovinu vikendica.

“Cijena gotove vikendice je dosta viša pa se veliki broj ljudi odlučuju da sam sebi napravi kuću”, kazali su iz “Fakoma”.

Iz Agencije “Nekretnine Trebinje” istakli su da je malo interesovanje za kupovinu placeva za izgradnju vikendica u najjužnijem gradu Srpske.

“Cijena je poprilično visoka, a veliki su i troškovi uređenja građevinskog zemljišta”, naveli su oni i dodali da potražnje ima za izgrađenim vikendicama, ali da nije previše velika.

Društvo

PRED NAMA SU PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

U Republici Srpskoj neradni dani biće 18. april, kada pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, kao i 20. i 21. april, kada se slavi Vaskrs i Vaskršnji ponedjeljak, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

Iz Ministarstva je navedeno da su ovo neradni dani za vjernike pravoslavne vjeroispovijesti u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske.

– Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane – naveli su iz Ministarstva.

Kada je riječ o neradnim danima povodom Međunarodnog praznika rada, to su 1. i 2. maj, dok se 9. maja obilježava republički praznik – Dan pobjede nad fašizmom.

U dane praznika ne rade republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Načelnici opština, odnosno gradonačelnici će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinica lokalne samouprave dužni da rade i u dane republičkog praznika i u kojem obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

Društvo

“LOV” NA SEZONSKE RADNIKE PRI KRAJU! Plate na Jadranu idu u nebo

Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone.

Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kako kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.

“Izabrao sam ugostiteljstvo, jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u našoj državi i činjenicu da je ovdje teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam pokušati vani, makar na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj maja, a planiram ostati do početka oktobra ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem – da će uslovi biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti”, ispričao je Salispahić za Oslobođenje.

Zima u BiH, ljeto na Jadranu
Sličnih priča je na hiljade, neki već godinama zimu provode u Bosni i Hercegovini, dok ljeti rade na Jadranu. Komšijama je potraga za radnom snagom još jedan teg u izazovnoj sezoni koja samo što nije počela, a lov je pri kraju. Sezonci pakuju kofere.

U tome što komšijama nedostaje radnika ovi domaći vide priliku za zaradu. I to dobru. Oglasa je na sve strane. Mami ih se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama. Recepcionari, konobari, kuvari, sobarice i čistačice od zarade, ako im se posrećilo i od bakšiša, mogu živjeti dobar dio godine, a da ništa ne rade. Svi oni na svojim leđima trebaju iznijeti i ovu turističku sezonu, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori.

Prema onome što se čuje, uslovi rada na Jadranu su nikad bolji. To će svakako iskoristiti radnici iz BiH. Za stalne radnike spremne su povišice, a i srednjoškolci pitaju za posao. Ipak, oprez ne škodi. Dešava se i da poslodavci ne ispoštuju dogovor, dodaju posla ili prebace na neki drugi slabije plaćen, obećani smještaj bude loš, a dogovorena plata ne bude ista za sve mjesece rada.

Za konobare gotovo da nema plate ispod 1.200 evra, barmeni mogu da zarade između 1.100 i 1.600 evra mjesečno, a recepcioneri od 1.000 evra pa naviše. Velika je potražnja za kuharima čije se plate kreću od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više.

U hotelijerstvu vlada velika potražnja za sobarima i sobaricama, gdje zarada ide i do 1.400 evra mjesečno.

“Ove godine se kao i prethodnih očekuje veliki odliv radne snage. Uglavnom, ljudi odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru da rade u ugostiteljstvu i u trgovini. Ova godina je možda čak najinteresantnija za naše radnike, s obzirom na povećanje plata, a i tražio se veći broj ljudi. Najtraženiji su konobari i kuvari. Svi idu tamo gdje misle da im je bolje, gdje imaju veće plate. U Hrvatskoj su plate za osmočasovno radno vrijeme više za 100, pa i 150 posto nego ovdje kod nas, u Crnoj Gori za oko 100 posto… Ljudi i ne razmišljaju, jednostavno odlaze, pogotovo što je uveden taj status stalnog sezonskog radnika. Time se rezerviše radnik koji radi sezonu, a u periodu u kojem ne radi ima određene benefite”, rekao je Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS-a, za Oslobođenje.

Ističe da domaći ugostitelji ne mogu trčati trku sa komšijama.

“Nema šanse. Te plate koje se tamo daju radnicima naši poslodavci ne mogu da obezbijede”, izričit je Savanović.

Elitni turizam
Dubrovnik otima radnike Trebinju. Istina, tokom cijele godine, ne samo tokom sezone. S obzirom na to da je Dubrovnik svega tridesetak kilometara udaljen od Trebinja, više hiljada Trebinjaca posljednjih nekoliko godina živi i radi u Dubrovniku, dok neki vozare svako jutro.

“Pregovori za sezonski rad su završeni. Kod nas je specifična situacija zato što smo blizu i dosta ljudi u Dubrovniku radi cijelu godinu. Uvečer se, uglavnom, vraćaju kući. Svakako, pojačani su ti odlasci u sezoni, to je već sve izdogovarano. Domaći poslodavci ne mogu trčati tu trku s poslodavcima iz Dubrovnika, ali ne mogu čak ni oni u Hrvatskoj. U Dubrovnik dolaze raditi ljudi iz Slavonije. Elitni je turizam u Dubrovniku, cijene su visoke, pa ljudi mogu više i zaraditi. Međutim, nije jednostavno putovati svaki dan, nosi i to određene probleme, pa ne odluče svi da odu, zavisi i u kojoj su fazi života, imaju li porodicu ili ne. Ne znači da će otići svako ko može”, ispričao je Veselin Savić, direktor Privredne komore Trebinja. Oslobođenje

Nastavi čitati

Društvo

SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)

Umut, pas koji je brutalno ranjen vatrenim oružjem u mjestu Svodna između Novog Grada i Prijedora, trenutno je pod terapijom i u stabilnom stanju.

Danas će, kako je objavljeno na stranici organizacije za pomoć životinjama. biti podvrgnut operaciji saniranja teških rana i oštećenog tkiva. Istovremeno, uspostavljen je kontakt sa specijalizovanom klinikom za facijalnu hirurgiju u Torinu, gdje bi Umut, u narednoj fazi liječenja, trebalo da bude operisan i podvrgnut rekonstruktivnoj intervenciji donje vilice (mandibulectomia).


Iz Udruženja „Spas – Udomljavanje životinja Prijedor“ poručuju da su sve pripreme za današnju operaciju završene, a najvažnije – Umut se i dalje bori i pokazuje nevjerovatnu snagu.
U međuvremenu, iz MUP-a Novi Grad potvrđeno je da je danas pokrenuta istraga o ovom slučaju. Policija je, prema navodima iz udruženja, pristupila situaciji ozbiljno i profesionalno, te se očekuje da će odgovorna osoba biti identifikovana i privedena pravdi.

Podsjetimo, prema objavama sa stranice „Spas – Udomljavanje životinja“, nepoznata osoba je u Svodni pucala iz puške i raznijela donju vilicu psu, ostavivši ga da leži u krvi, guši se i raspada od bola i straha. Zahvaljujući brzoj reakciji volontera i veterinarske pomoći, Umut je preživio prve kritične trenutke.
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
Linker
Akcija prikupljanja pomoći za njegovo liječenje i dalje traje. Iz udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da, ukoliko su u mogućnosti, doniraju za Umutovu dugotrajnu borbu i oporavak.

Donacije se mogu uplatiti na:

• TRN: 5620078162259249 (NLB banka)

• Devizni račun – IBAN: BA395620078162263323
• SWIFT: RAZBBA22 (NLB banka)
PayPal: udruzenjespas.prijedor@gmail.com

• Način uplate: Za Umuta / For Umut

„Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava Umuta ka ozdravljenju i novom životu. Hvala vam što ste uz nas“, poručuju iz udruženja.

Ova potresna priča o zlostavljanju životinje ne prestaje da šokira javnost, ali istovremeno pokazuje i koliko zajedništvo i saosjećanje mogu biti snažni. Za Umuta, još postoji nada.

Nastavi čitati

Aktuelno