Iako brojne institucije na nivou BiH postoje godinama, još nema pune kontrole nad svakodnevnim poslovima, a to je potvrđeno i u najnovijim analizama revizora u kojima je nadležnima dato nekoliko stotina preporuka, među kojima je najviše onih dobro poznatih.

Kancelarija za reviziju institucija BiH je sprovela finansijsku reviziju izvještaja o izvršenju budžeta za 2024. godinu i ponovo iskazala mišljenje sa rezervom i na finansijski i dio koji se odnosi na poštovanje propisa i drugih akata.

Ključni razlozi za to leže, kao i ranije, u nerealno iskazanim pozicijama stalnih sredstava i kratkoročnih potraživanja u bilansu stanja, a i ovaj put su nadležni upozoreni na probijanje zakonskih rokova koji se odnose na kreiranje jednog od najvažnijih dokumenata, odnosno budžeta.

– Kancelarija je kroz obavljenu reviziju dodatno skrenula pažnju i na nezadovoljavajući sistem naplate, evidentiranja i kontrole prihoda te usaglašavanja prihoda evidentiranih u Glavnoj knjizi trezora s podacima iz pomoćnih evidencija kod institucija BiH, kao i na potencijalne obaveze po osnovu sudskih sporova, arbitražnih i drugih postupaka – istaknuto je u godišnjem izvještaju koji sadrži 23 preporuke upućene Ministarstvu finansija i trezora BiH, od kojih su četiri nove, a 19 je ponovljeno.

Institucije na nivou BiH potrošile su lani više od milijardu za tekuće izdatke, a najviše novca je, kao i ranije, dato na ime plata i naknada. Prema podacima do kojih su došli revizori, posljednjeg dana 2024. zaposlenih na tom nivou bilo je 21.557, a za bruto plate i naknade je tokom godine otišlo 770,27 miliona.

Jedna od glavnih zamjerki revizora bili su propusti upravo nad primjenom Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Članom tog zakona je, kako je navedeno u izvještaju, propisano da nadzor nad primjenom tog akta vrši ministarstvo, te da se u slučaju spora u vezi s primjenom odredaba u dijelu koji se odnosi na obračun i isplatu ličnih primanja primjenjuje postojeće rješenje do završetka upravnog postupka kod nadležnog organa Savjeta ministara BiH.

– Navedena odredba je propisana osnovnim tekstom Zakona iz 2008. godine, ali još nisu definisane jasne i precizne procedure sprovođenja nadzora od strane ministarstva, niti je definisano koji organ Savjeta ministara je nadležan za vođenje upravnog postupka, te se stoga ne sprovodi nadzor nad primjenom Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Stalno smo ukazivali na neophodnost definisanja procedura za sprovođenje nadzora. Ovo pitanje je od posebnog značaja jer rashodi za plate i naknade plata te naknade troškova zaposlenih čine između 70 i 80 odsto ukupnih rashoda na godišnjem nivou – piše u izvještaju revizora.

Posebna pažnja je skrenuta i na postupanja u okviru reprezentacije koja se primarno odnosi na hranu i piće. Godišnji ceh za te namjene je iznosio 2,38 miliona i manji je za oko 0,2 miliona. Međutim, nije sve kako bi trebalo da bude.

– Važećim Pravilnikom Savjeta ministara o korišćenju sredstava za reprezentaciju nije regulisano pitanje nabavke i davanja poklona i protokolarnih troškova. I ovaj put je ustanovljeno da je nastavljena praksa nabavke poklona u institucijama BiH – piše u izvještaju uz opasku da je novi prijedlog sačinjen, ali i vraćen na doradu u maju ove godine.

Revizorima je bilo sporno i to što su institucijama odobravana sredstva na osnovu pisanih zahtjeva bez adekvatnog dokumentovanja potreba. Navode da je tako Upravi za indirektno oporezivanje, i pored činjenice da imaju odobren višegodišnji projekat za nabavku i opremanje objekta za Glavnu kancelariju i Regionalni centar Banjaluka, na poziciji nabavke građevina i nabavke opreme odobreno 34 miliona za te namjene.

Mišljenje sa rezervom lani je dobilo deset institucija čija zajednička potrošnja premašuje 740 miliona KM, odnosno više od polovine ukupnog budžeta za 2024. godinu.

Na adrese 74 institucije otišlo je 577 preporuka, od čega 238 ponovljenih.

– Značajan broj preporuka, oko 41 odsto, se ponavlja više godina – podvukli su revizori.

Ministarstvo finansija i trezora BiH u ostavljenom roku nije dostavilo komentare na nacrt izvještaja o reviziji izvršenja budžeta.

Kasne i odgovori
Uvidom u dostavljene preglede zahtjeva za davanje saglasnosti i mišljenja koji su stigli Sektoru za budžet i Sektoru za trezorsko poslovanje uočena su u velikom broju slučajeva kašnjenja u davanju odgovora institucijama BiH po zaprimljenim zahtjevima.

Utvrđena su kašnjenja od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a tiču se stava u vezi sa, između ostalog, programima rada, pravilnicima, odlukama.

– To nije prihvatljivo – kategorični su revizori.
Glas

U Gradskom odboru SNSD-a Banjaluka bukti pravi rat. Organizacioni sekretar stranke Igor Dodik javno je preko mreže “X” prozvao Vladu Đajića, nakon što je otkriveno da je upravo Đajić naredio lijepljenje plakata po školama kojima se djeca pozivaju na žurke neprimjerenog sadržaja.

– Nije prihvatljivo da se stranački resursi koriste za lijepljenje plakata ili najave estradnih zabava po školama, niti da se takvi događaji priređuju u prostorijama SNSD-a – poručio je Igor Dodik, očigledno misleći na akcije Đajića i njegovog tima.

Đajićevo rukovodstvo banjalučkog SNSD-a već je odavno prepoznatljivo po srozavanju ne više ni ugleda, nego i samog dostojanstva svakog čovjeka, a posljednji primjeri su i kotlićijade na kojima se redovno pojavljuju zvijezde poput Rade Manojlović i Baja Malog Knindže, o čemu se danima bruji u javnosti.

Sve to dodatno potvrđuje da je SNSD u Banjaluci pred potpunim raspadom – podijeljen između frakcija, ličnih interesa i estradnog cirkusa u režiji Vlade Đajića.

Banjaluka24

SNSD će prema svemu sudeći izaći na prijevremene izbore za predsjednika RS, ali je pitanje oko kojeg se lomi stranka – ko će biti kandidat.

Nakon što je Milorad Dodik pravosnažno presuđen i nakon što je ostao bez mandata predsjednika Republike Srpske, njegov režim odbijao je i pomisao na prijevremene izbore. Situacija se ipak promijenila, pa smo juče slušali Nenada Stevandića kako bi NSRS mogla promijeniti svoje odluke jer se plaše ‘raznih zamki i kosovskog scenarija’.

Ono oko čega se vode rovovske bitke unutar SNSD-a jeste ime kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Prema informacijama koje cure iz ove jako zatvorene stranke, formirala su se dva glavna tabora.

Milorad Dodik želi kao kandidata svog sina Igora Dodika. On je jedina osoba kojoj vjeruje i za koju zna da ga do kraja pratiti i slušati u rukovođenju svim procesima.

Međutim, ovom nasljednom načinu vladanja protivi se većina SNSD-a, a kao glavni favoriti druge struje iskristalisala se Željka Cvijanović.

Cvijanović godinama slijepo prati politiku Milorada Dodika i ima autoritet unutar stranke. Međutim, Dodik se plaši da bi ukoliko ona bude kandidat i bude izabrana za predsjednicu Republike Srpske da bi vrlo brzo preuzela i stranku te potpuno marginalizovala Dodika.

Pored toga, sve je jasnije da je Cvijanović i američki pik, pa i nove Trampove administracije koja najlakši put za rješenje ‘krize Dodik’ vidi u tome da ona zauzme njegovo mjesto.

Upravo to i najviše brine Dodika jer se nadao da će nova američka administracija da mu skine okove sankcija i omogući politički uzlet na novim američkim krilima.

Rasplet ove SNSD-ove unutarstranačke drame čekaju i u opoziciji iz Republike Srpske, jer od toga koga će SNSD predložiti zavisiće i izbor njihovog kandidata.