U akciji POSKOK-a na Palama uhapšen Darko Čajić, vozač Nenada Nešića. Privedeni i Selma Bogučanin i Edib Džedžibeg kod kojeg je nađeno 110 kg droge.

Hapšenje Ibrahima Handanovića, zaposlenika Kazneno-popravnog zavoda Zenica i pratioca direktora ovog zavoda Rusmira Isaka, otvorilo je istražiteljima trag prema kriminalnoj grupi Muharema Smajlovića zvanog Ćelo iz Zenice, piše Istraga.ba.

Upravo je ova grupa jedna od meta velike akcije koju od jutros sprovodi Posebno odjeljenje Federalnog tužilaštva FBiH (POSKOK), uz asistenciju pripadnika više policijskih agencija na području Zeničko-dobojskog, Sarajevskog i Srednjobosanskog kantona, kao i na teritoriji Republike Srpske.

Handanović, koji je priveden prošlog mjeseca u Zenici nakon policijske potjere tokom koje je odbacio drogu, radio je za Smajlovićevu grupu koja se dovodi u vezu sa organizovanim krijumčarenjem i distribucijom narkotika.

Prema saznanjima portala “Istraga”, u današnjoj akciji na Palama uhapšen je Darko Čajić, vozač Nenada Nešića, predsjednika DNS-a i bivšeg ministra bezbjednosti BiH. Čajić je bivši radnik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i zet Stefana Samardžije, koji je ranije hapšen u okviru istraga o ubistvima banjalučkog biznismena Damira Ostojića Šijana i sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića.

Nakon što je u julu dao otkaz u DKPT-u, Čajić je zaposlen u Civilnoj zaštiti Republike Srpske, a na terenu je Nešićev stalni pratilac i vozač.

Zapljena više od stotinu kilograma droge i nova hapšenja
Među privedenima je i Selma Bogučanin, supruga Amela Bogučanina, koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog pucnjave na Vracama od 7. juna u kojoj je ubijen Branislav Janjić, a ranjeni Bogučanin i Sergej Furtula.

U današnjoj akciji uhapšen je i Edib Džedžibeg, koji je sa Bogučaninom privođen 2022. godine u akciji „Hornet“ zbog preprodaje droge nabavljane preko škaljarskog klana.

Prilikom jutrošnjeg pretresa kod Džedžibega je pronađeno oko 80 kilograma skanka i 30 kilograma spida. Narkotici su dopremani sa područja Pala, odakle su preko Sarajeva transportovani dalje prema Zenici, gdje je teritoriju pod kontrolom držao Muharem Smajlović Ćelo, navodi isti izvor.

Iz POSKOK-a je saopšteno da se akcija realizuje po naredbama Posebnog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH, a u njoj učestvuju Federalna uprava policije, MUP Zeničko-dobojskog kantona, Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH i Kantonalno tužilaštvo ZDK. Aktivnostima je obuhvaćeno više desetina lica, u toku su pretresi stambenih i drugih objekata, privremeno se oduzimaju vozila i dokazni materijal, a do sada je zvanično potvrđeno hapšenje 11 osoba.

U Bosni i Hercegovini “operišu” brojne kriminalne bande, a najunosniji “biznis” im je šverc droge i oružja.

To proističe iz Informacije o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, iz kojeg se može zaključiti i da je za kriminalce atraktivna i nezakonita prodaja akciznih proizvoda, ali i krijumčarenje ljudi.

Šta proističe iz dokaza?

“Sadržaji prikupljenih dokaza u različitim predmetima organizovanog kriminala i dalje upućuju na zaključak da na teritoriji BiH i dalje egzistira veći broj kriminalnih grupa u različitim oblicima organizacije. Prikupljeni dokazi su omogućili jasno definisanje modusa operandi u djelovanju kriminalnih grupa, pa je i u 2025. godini primjetno da se postojeće kriminalne organizacije, pored prometa drogama i trgovine oružjem, radi pribavljanja koristi, bave i organizovanim oblicima neovlaštenog prometa akciznih proizvoda i krijumčarenja ljudi”, ističe se u ovom dokumentu.

Naglašeno je da proaktivne istrage u predmetima organizovanog kriminala ukazuju na nepromijenjen način djelovanja kriminalnih grupa, nerijetko u jednakim sastavima već procesuiranih kriminalaca.

Na koga se kliminalci oslanjaju?

“Takođe je primjetno da se, u okviru kriminalnog djelovanja, organizovane kriminalne grupe koje egzistiraju na teritoriji BiH nužno oslanjaju na najbliže saradnike ili pripadnike drugih kriminalnih organizacija koje djeluju u susjednim zemljama regije, ali i šire, što ukazuje na stalnu potrebu međunarodne saradnje i pružanja međunarodne pravne pomoći”, naglašeno je u informaciji.

Rezultati sprovedenih finansijskih istraga u predmetima organizovanog kriminala, kako je naglašeno, ukazali su na nesrazmjer imovine osumnjičenih odnosno optuženih lica u odnosu na ostvarene legalne prihode.

“Protivpravna imovina stečena krivičnim djelima organizovanih kriminalnih grupa predmet je pranja novca u različitim vidovima organizovanog ili pojedinačnog prikrivanja stvarnog porijekla. Protivpravno pribavljeni novac u modusu operandi djelovanja uložen je kroz različite vidove privredne djelatnosti, kupovinu nekretnina i predmeta od vrijednosti, a potom i kroz preprodaju tako uloženog kapitala”, istaknuto je u informaciji.

Gdje završava oružje?

U jednom predmetu u kojem su korišteni dokazi iz aplikacije Sky, kako je naglašeno, podignuta je optužnica protiv pet lica koja ih tereti da su od decembra 2019. godine do kraja 2021. godine, na teritoriji BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Nizozemske i Slovenije prometovala drogu, ali i švercovala oružje iz BiH u Nizozemsku.

“Sumnja se da su dio novca uložili u kupovinu nekretnina, tako da je nakon sprovedene finansijske istrage predloženo trajno oduzimanje te imovine”, naglašeno je u Informaciji o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, kaže da ćemo identične probleme imati i u narednim godinama, ako se kriminalci u međuvremenu još više ne prebace i na sajber kriminal.

“Kriminal se prilagođava najvećem profitu. Ono što je pozitivno i što je naglašeno u izvještaju Evropske komisije jeste da je BiH napravila određene iskorake u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno zapljenama narkotika i oružja. Vidjeli smo da je prisutno i pranje para koje potiču iz tih aktivnosti. Dakle, imamo pomake, ali zasigurno će se kriminal prilagođavati onome u čemu su države najnespremnije. A BiH još nema kvalitetnu odbranu u domenu sajber kriminala”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

Dječak koji je nestao dok se igrao, djevojka koja se nikada nije vratila iz škole, mladić kojem se trag izgubio nakon izlaska iz bolnice. Ovo su samo neki od misterioznih nestanaka u Bosni i Hercegovini koji ni nakon brojnih potraga nisu razjašnjeni. Iza njih su ostale porodice koje godinama, pa i decenijama, čekaju odgovore.

Jedan od najpoznatijih slučajeva je nestanak dvogodišnjeg Darka Stančevića iz Mostara, kojem se 21. decembra 1982. godine izgubio svaki trag. Dječak se igrao u blizini kuće u naselju Rudnik, a njegova baka, koja ga je čuvala, nakratko ga je ostavila samog. Kada se vratila, Darka više nije bilo.

U Neretvi je pronađen njegov crveni tricikl, ali ne i dječak. Decenijama kasnije pojavile su se informacije da je možda odveden u Italiju, gdje ga je navodno usvojila jedna porodica. Međutim, takve tvrdnje nikada nisu potvrđene.

Slična misterija prati nestanak šesnaestogodišnje Inge Perković iz sela Potok kod Livna. U oktobru 2006. godine krenula je u školu po knjižicu, ali se kući nikada nije vratila.

Policija je provjeravala brojne dojave, uključujući i tvrdnje da je djevojka oteta. Nijedna nije dovela do njenog pronalaska. Za Ingom je raspisana i Interpolova žuta potjernica, a njena sudbina ostala je nepoznata.

Među nerazjašnjenim slučajevima je i nestanak šesnaestogodišnjeg Dragoljuba Misimovića iz Gradiške 2015. godine. Mladić je napustio školu, dok su njegova jakna i torba ostale u učionici.

Njegov telefon još je kratko bio aktivan, a potom se izgubio svaki trag. Porodica je godinama pokušavala saznati šta se dogodilo, a za informacije koje bi dovele do njegovog pronalaska nuđena je i novčana nagrada.

Alen Bukva imao je svega tri i po godine kada je 2012. nestao u Međeđi kod Višegrada. Igrao se ispred porodične kuće, bez odjeće i obuće, kada mu se izgubio svaki trag.

Uprkos potragama, dječak nije pronađen. Njegova majka Emina godinama je izražavala uvjerenje da je Alen otet i da je još živ, iako za takvu pretpostavku nije pronađena potvrda.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je nestanak Tanje Varajić, koja je u julu 2023. godine nestala u Doboju. Djevojka, koja ima kanadsko državljanstvo, tokom noći je preko terase napustila stan svoje bake.

Sigurnosne kamere snimile su je kako se udaljava niz ulicu, odjevena u bijelu majicu i sivu trenerku, i to potpuno bosa. Bio je to posljednji poznati snimak djevojke. Uprkos brojnim dojavama da je viđena u različitim gradovima BiH, nijedna nije dovela do njenog pronalaska.

Jedan od novijih slučajeva koji je potresao javnost jeste nestanak Adnana Alibabića, poznatijeg kao Fećko, iz Gornjih Srbljana kod Bihaća. On je 24. juna 2025. godine u ranim jutarnjim satima napustio Kantonalnu bolnicu u Bihaću i od tada mu se gubi svaki trag.

Uprkos potragama policije, Gorske službe spašavanja, porodice i građana, nije pronađen. Njegov otac Alvir Alibabić u augustu ove godine za „Avaz“ je govorio o agoniji kroz koju porodica prolazi.

– Tragamo, tražimo, pitamo, ali bezuspješno. Teško je, preteško. Neizvjesnost je velika – kazao je tada Alibabić.

Dodao je da je policija potvrdila da je predmet i dalje otvoren, ali da nema konkretnih informacija o sudbini njegovog sina.

Dok vrijeme prolazi, iza ovih nestanaka ostaju neodgovorena pitanja. Za porodice koje još tragaju, svaki novi dan donosi istu neizvjesnost, ali i nadu da bi jedan poziv, svjedočenje ili novi trag konačno mogao otkriti istinu.

Osim ovih slučajeva, u BiH su zabilježeni i brojni drugi nestanci, koji nisu povezani s ratnim dešavanjima, a čije sudbine, prema posljednjim dostupnim informacijama, nisu razjašnjene. Među njima su Bojan Koprena, Senad Jusić, Jozef Kogutek, Miroslav Milanović, Ivan Vegar, Salko Neretljaković, Damjan Oroz, Žarko Pećić, Ljilja Gligorević, Radojka Vasić, Dalibor Soračević, Drenka Miletić, Strahinja Medan, Džemal Krajinović i Ružica Nedinić. Iza svakog od ovih imena ostala je priča, a iza mnogih i porodice koje još čekaju odgovore, prenosi Avaz.