Connect with us

Politika

PRAVOSUDNA METLA ČISTI REGION, U BIH MIRNO MORE: Dok u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori padaju moćnici, domaće „krupne ribe” su nedodirljive

Nakon Hrvatske i Crne Gore, gdje su lisice na rukama visokih političkih i biznis funkcionera postale redovna pojava, pravosudni rezovi zahvatili su i Srbiju. Za to vrijeme, Bosna i Hercegovina ostaje usamljeno ostrvo na Balkanu gdje su krupne ribe i dalje van domašaja istražnih organa, a zemlja tone među četiri najkorumpiranije države u Evropi.

Ovih dana javnost u regionu svjedoči udaru pravosuđa u Beogradu, gdje je iza rešetaka završio vlasnik Alta banke Davor Macura, ali i ključni policijski rukovodioci — načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.

Kako komšije „čiste redove”: Od ministara do čelnika javnih preduzeća
Ovakve akcije nisu izuzetak, već postaju pravilo u susjedstvu:

Crna Gora: Tokom februara privedeni su bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.

Hrvatska: USKOK ne posustaje — uhapšen je bivši gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, načelniku opštine Nova Kapela Ivanu Šmitu određen je istražni zatvor zbog sumnje u primanje mita, dok je podignuta optužnica i protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave „Hrvatskih cesta”.

Za razliku od susjeda, spektakularne akcije hapšenja nosilaca najviših funkcija u Bosni i Hercegovini praktično su endemska rijetkost.

Poražavajuća statistika: Prijave rastu, istrage se gase
Podaci nevladinog sektora razotkrivaju razmjere institucionalne paralize. Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu BiH, upozorava da pravosuđe u BiH sistemski ignoriše koruptivna djela.

„Institucije ne procesuiraju prijave do kraja: 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, a skoro 30 odsto se obustavi nakon pokretanja. Broj istraga za korupciju je 2016. godine iznosio 618, dok je 2025. pao na svega 359. Kada je riječ o visokoj korupciji, prošle godine pokrenuto je tek 28 istraga”, ističe Ožegović.

Dodatni problem predstavlja kaznena politika sudova:

Čak 43,4 odsto osuđujućih presuda svodi se na uslovne kazne;

U ukupnoj strukturi presuda za korupciju, tek svaka deseta odnosi se na funkcionere na visokom nivou.

Time se, ocjenjuje Ožegović, u društvu stvara opasna klima nekažnjivosti i šalje poruka da se korupcija isplati.

Zid bez političke volje
Novinar Dejan Šajinović naglašava da pritisak Evropske unije ne može nadomjestiti nedostatak stvarne političke volje na domaćem terenu.

„EU vas može pritisnuti da usvojite zakone, ali ne može ništa učiniti ako nosioci funkcija ne žele da ih primjenjuju. Potrebna je famozna politička volja koja bira ljude od integriteta. Tu ne pomaže Brisel, već domaća javnost koja mora dati mandat onima koji žele promjene, kao što je to bio slučaj u Srbiji. Dok se to ne desi u BiH, napretka nema”, jasan je Šajinović.

Predmeti iz fioka i put iz pritvora u poslaničke klupe
Iako Tužilaštvo BiH u izvještajima za 2025. godinu navodi slučajeve visoke korupcije, riječ je o postupcima koji godinama tapkaju u mjestu:

Bivši direktor Granične policije BiH Zoran Galić nalazi se u bjekstvu;

Bivši predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OBA-e Osman Mehmedagić Osmica suočeni su s optužnicama, ali bez pravosnažnih ishoda;

Bivši ministar bezbjednosti Nenad Nešić, osumnjičen za višemilionske zloupotrebe, brani se sa slobode.

Apsurd domaćeg sistema najbolje oslikava upravo činjenica da akteri nezavršenih korupcijskih afera nastavljaju političku karijeru — Nešić je na opštim izborima u oktobru 2026. osvojio mandat i uskoro sjeda u poslaničke klupe Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Related Topics:

Politika

ŠEMA ZA PREUZIMANJE DRVNE INDUSTRIJE! Načelnik Vlasenice (SNSD) preuzeo imovinu od 1,6 miliona KM, a u kešu dao tek pola miliona!

– Imovina nekadašnje „Drvne industrije Vlasenica“ prodata je preduzeću „ECOPLAST“ d.o.o. Vlasenica, čiji je vlasnik načelnik ove opštine Miroslav Mićo Kraljević (SNSD), za 1,62 miliona KM, pri čemu je u novcu uplaćeno 527.188 KM, dok je preostalih 1,09 miliona KM uračunato na osnovu ranijih potraživanja tog preduzeća.

Prema rješenju suda od 27. oktobra 2026. godine, „ECOPLAST“ je proglašen kupcem nekretnina na drugom ročištu za javno nadmetanje održanom 31. jula ove godine.

Predmet prodaje bili su zemljište i objekti nekadašnjeg fabričkog kompleksa, koji obuhvataju lakirnicu, pakeraj, magacine, fabrički krug, upravnu zgradu sa prodajnim prostorom i ekonomsko dvorište.

Procijenjena vrijednost imovine iznosila je 4,87 miliona KM, pa je postignuta cijena od 1.624.202,96 KM iznosila tačno trećinu procijenjene vrijednosti, što je u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku Republike Srpske koji dozvoljava takav popust na drugom ročištu.

Sudskim rješenjem naložene su predaja nekretnina u posjed novom kupcu i promjena prava vlasništva u zemljišnim knjigama sa dosadašnjeg vlasnika na „ECOPLAST“.

Drvna industrija Vlasenica decenijama je bila jedan od nosilaca privrednog razvoja ove opštine. Vlada Republike Srpske je 2008. godine kupila tadašnju Fabriku stilskog namještaja „10. avgust“ za 3,2 miliona KM i formirala „Drvnu industriju Vlasenica“, uz obećanja o obnovi proizvodnje i zapošljavanju 150 radnika.

Međutim, preduzeće je ubrzo zapalo u teške finansijske probleme i otpuštanje radnika, a prodajom kompleksa konačno je promijenilo vlasnika.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ O ZAHTJEVU PREVOZNIKA! Grad već daje milione, poskupljenje će najvećim dijelom pasti na naš teret!

Grad daje subvencije u iznosu od oko osam miliona KM na mjesečnom nivou za prevoz, poručuje odbornik Dragan Milanović, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-u.
– Penzioneri, đaci, porodice sa četvero i više djece, korisnici domova. Grad već preuzima zanačajan dio troškova prevoza. Od 2022. nemamo povećanje cijena karata. Mi ne možemo tjerati prevoznike da rade sa gubitkom, jer tada ćemo imati preskakanje linija, neredovne vožnje i biće svi nezadovoljni – poručio je Milanović, nakon što su prevoznici uputili zahtjev za povećanjem cijena u gradskom prevozu.

-Radnčke karte,Zakon o radu kaže da je poslodavac dužan da radniku isplati nakknadu prevoz, ako neko krši zakon, nije na Gradu da to ispravlja.Poskupljenje kako sada stvari stoje će najvećim dijelom pasti na Grad. To je jedina nadležnost i građani treba da znaju da je nadležnost data ranije puno privatnicima, i Skupština grada može samo dati saglasnost ili ne za drugačije cijene javnog prevoza-navodi Milanović i dodaje:

-Treba podsjetiti i to da gorivo u cijeni javnog prevoza učestvuje sa 40 posto, tu su i troškovi radne snage od 40 posto i ostai troškovi

Nastavi čitati

Politika

SUNOVRAT „ELEKTRO DOBOJA“! Dobit pala za nevjerovatnih 91 odsto, a još zaposlili i nove radnike!

Elektrodistributivnim preduzećima “Elektro Doboj” i “Elektro Bijeljina” čak ni povećanje cijena mrežarine nije pomoglo da poprave poslovne rezultate na kraju trećeg kvartala ove, u odnosu na isti period prošle godine.

Naprotiv,  preduzeće “Elektro Doboj” je smanjilo dobit za više od 91 odsto te su na kraju trećeg kvartala ove godine bili u plusu 519.311 KM, dok su u istom periodu prošle godine ostvarili profit od oko šest miliona maraka.

Ove godine su im porasli ukupni prihodi i to sa 42,4 mliona KM na 49,2 miliona maraka, ali su im još više rasli rashodi.

Oni su tako ove godine ostvarili ukupne rashode od 48,7 miliona maraka, dok su prošle godine iznosili 36,3 miliona KM.

Povećao im se i broj radnika sa prošlogodišnjih 366, na ovogodišnjih 376 zaposlenih.

Dobit, iako ne tako značajno, smanjilo je i preduzeće “Elektro Bijeljina” i ona je na kraju trećeg kvartala ove iznosila 151.785 KM, a u istom periodu prošle godine 169.002 maraka.

“Elektro Bijeljina” je značajno povećala prihode i to sa 45,3 miliona KM koliko su imali prošle godine na 54,8 miliona maraka koliko su ostvarili u posmatranom periodu ove godine.

S druge strane, u istom smjeru su im išli i rashodi te su tako na kraju trećeg kvartala ove godine rashodovali čak 54,7 miliona KM, a prošle godine 45,1 milion maraka.

Broj radnika se nije mijenjao te su tako i ove i prošle godine imali 798 zaposlenih.

„Elektro Pale“ i „Elektrokrajina“ ostvarili najbolji rezultat

S druge strane, preduzeće “Elektro Pale” je značajno popravilo poslovni rezultat te su tako dobit na kraju trećeg kvartala prošle godine koja je iznosila 616.205 KM povećali na oko tri miliona maraka.

Oni su ukupne prihode sa prošlogodišnjih 26,8 miliona KM, povećali na kraju trećeg kvartala ove godine na oko 33 miliona maraka.

Povećali su i rashode i to sa 26,1 milion maraka na oko 30 miliona KM.

Broj radnika im se nije značajnije mijenjao, odnosno prošle godine su zapošljavali 392, a ove godine 393 radnika.

Značajan pomak ostvarila je i “Elektrohercegovina” iz Trebinja koja je ove godine, na kraju trećeg kvartala bila u plusu 826.110 KM, dok su u istom periodu prošle godine imali gubitak u iznosu od oko milion maraka.

Njima su prihodi rasli sa 16,5 miliona KM prošle na 20,2 miliona maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Rasli su im i rashodi i to sa 17,5 miliona maraka koliko su iznosili u ovom periodu lani na 19,3 miliona ove godine.

Broj zaposlenih nije se značajno mijenjao.

Ubjedljivo najbolji rezultat ostvarila je “Elektrokrajina Banjaluka” koja je povećala dobit i to sa 5,6 miliona KM koliko su imali na kraju trećeg kvartala prošle godine, na 9,1 milion maraka ove godine.

Prihodi “Elektrokrajine” su porasli sa prošlogodišnjih 117,7 miliona maraka na ovogodišnjih 137,3 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, oni su im lani bili 112,1 milion maraka, a na kraju trećeg kvartala ove godine 128,1 milion KM.

Broj radnika su, za razliku od svih ostalih elektrodistributivnih preduzeća u RS, smanjili i to sa prošlogodišnjih 1.405 na ovogodišnjih 1.382 zaposlena.

Podsjetimo, mrežarina je u Republici Srpskoj početkom ove godine poskupjela za 20 odsto.

Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da su računi za struju u Republici Srpskoj od februara ove godine veći za deset odsto u odnosu na prošlu godinu.

CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno