Connect with us

Politika

ŠTA SE TRAŽI OD BIH: Detalji Nacrta reformske agende koja je preduslov za dobijanje evropskih para

Nacrt reformska agenda, dokument čije usvajanje i implementacija je preduslov da BiH dođe do novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, nije usvojen nakon dugotrajnih pregovora.

Pregovori su trajali dan i po, a uključivali su brojne (probijene) rokove te pozive “u posljednjoj minuti” kako bi se dokument usaglasio.

Na kraju pregovora, presudio je odgovor načelnika četiri kantona u Federaciji BiH (Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjo-bosanskog i Unsko-sanskog), gdje su istakli da daju “uslovnu saglasnost” za dokument u ovoj formi.

Taj odgovor je u Savjetu ministara BiH, odnosno Radnoj grupi koja je proces vodila, interpretiran kao glas “protiv” i u Brisel je poslan konačni odgovor da vlasti u našoj zemlji nisu uspjele usaglasiti Reformsku agendu.

Klix.ba je imao uvid u konačni prijedlog Reformske agende koji nije uspio proći, a radi se o opširnom dokumentu na oko 160 stranica.

U njemu se govori o brojnim stvarima, mjerama i reformama koje je naša zemlja morala da preduzme kako bi ostvarila isplatu novca iz Plana rasta.

Šta je izbačeno iz dokumenta?
Prije svega, vrijedi istaći da je tačna informacija da dvije mjere na kraju nisu usaglašene u potpunosti. Kako je vidljivo u samom dokumentu, izbrisani su dijelovi vezani za Ustavni sud BiH, odnosno popunjavanje suda sudijama iz Republike Srpske i implementaciju svih odluka ovog pravosudnog tijela na cijeloj teritoriji BiH.

Na dokumentu se takođe može vidjeti i pojašnjenje, gdje piše kako „na Radnom tijelu ova mjera nije usaglašena” te da je zbog toga obrisana. Isti komentar je vidljiv na mjeri vezanoj za ukidanje veta u Savjetu za državnu pomoć, koji je takođe u potpunosti izbačen. Ovo je, između ostalog, bila jedna od kritika koju je SDA, stranka iz koje dolaze premijeri četiri kantona koja nisu dali saglasnost, istakla u svojoj reakciji.

Međutim, usaglašeno je 110 mjera u ovom dokumentu za koje su saglasnost dali svi članovi Radnog tijela, a mogu se sumirati u 13 dijelova s podtačkama.

Prvi dio odnosi se na uvođenje 5G interneta u cijeloj BiH. U dokumentu se može vidjeti Strategija i akcioni plan za uvođenje širokopojasnog interneta, kao i usvajanje EU legislative o širokopojasnom internetu, te se predviđa Zakon o bezbjednosti širokopojasnog interneta i 5G infrastrukture u BiH.

Naredni dio Reformske agende, koja nije usaglašena, odnosi se na digitalizaciju javne uprave.

Dokumentom se predviđa usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika u skladu sa EU legislativom. Na ovim stvarima se, kroz aktivnosti Ministarstva komunikacija i transporta, već radi, ali bi se dala dodatna podrška kroz ovaj dokument.

U ovom kontekstu se spominje i sajber bezbjednost, gdje se od vlasti traži veći angažman na sigurnosti naše zemlje od hakerskih napada, kroz usvajanje programa koje koristi i EU.

Poseban fokus na ekonomske reforme
Ekonomija se u ovom dokumentu najviše spominje, a i ona je podijeljena u više dijelova. Tako se u dijelu o reformi tržišta spominju tačke poput nove regulative o električnoj energiji i plinu, ali i korigovanje cijene električne energije “u skladu s tržišnom”.

Kako piše u samom dokumentu, zadatak vlasti bi bio da “provedu studiju” o tome koja bi trebalo biti realna i tržišna cijena električne energije, te usklade svoje cijene prema rezultatima. EU posebno naglašava da cijene treba određivati “ponuda i potražnja, a ne intervencije javnih institucija”.

Interesantno je da se u dokumentu spominje i izgradnja Južne interkonekcije, gasovoda koji je postao tačka sukoba između koalicionih partnera iz FBiH.

Za rudarstvo se predviđaju opsežne reforme, koje su sumirane u dvije tačke. Tako se od vlasti traži formiranje mape puta tranzicije rudarskih regija, te školovanje oko 20 odsto rudara i zapošljavanje oko 40 odsto rudara u BiH u drugim ekonomskim sektorima. Vrijedi istaći da su vlasti RS tražile da se procenti smanje na 5, odnosno 10 odsto, ali da je to odbijeno.

Na ovo se nadovezuje “zeleni”, odnosno ekološki dio. Dokumentom je predviđena jedna vrsta zelene tranzicije, kroz renoviranje javnih zgrada, te druge reforme u ovoj oblasti, poput naplaćivanja grijanja prema prostoriji.

Jedan od najopsežnijih sektora kojim se Reformska agenda bavi je poslovno okruženje u BiH. Od vlasti se traži registar javnih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, smanjenje duga javnih preduzeća za 30 odsto kroz pravljenje opsežnih izvještaja na godišnjoj bazi kojim bi se identificirali dijelovi poslovanja gdje se može uštedjeti, te uvođenje javno-privatnog partnerstva na barem jednom aerodromu u BiH (predlaže se Međunarodni aerodrom Sarajevo).

Ostale mjere u sektoru poslovnog okruženja u BiH uključuju smanjenje gužvi na graničnim prijelazima za 10 posto, elektronska registracija preduzeća u cijeloj državi, te međusobno priznanje dozvola i certifikata između entiteta.

Reformska agenda se takođe ozbiljno bavila obrazovanjem. Najzanimljivija mjera je uvođenje Wi-Fi mreže za 200 škola godišnje, od kojih je za neke već bio predviđen novac u ovom dokumentu. Pored toga se spominje praktični rad za veliki broj srednjoškolaca, proširenje predškolskih institucija, ulaganje u profesionalni razvoj profesora i povećanje zaposlenosti učenika stručnih škola po završetku školovanja.

Naglasak na pravosudne reforme koje su “u zastoju”
Jedan dio koji je imao posebne komentare iz RS, uključujući i brisanje odredbi za Ustavni sud BiH, bavi se sudstvom. Među ključnim tačkama su osnivanja Odjela za integritet unutar VSTS, te Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Oba pitanja su u fokusu državne koalicije već nekoliko mjeseci.

Odjel za integritet je zasad u “zastoju”, te su vlasti usvojile zakon kojim se uspostavljanje ovog odjela predviđa za februar 2025. godine, dok će sva imenovanja na pravosudne funkcije biti odobrena i podložna provjerama nakon što se odjel uspostavi.

Kao što je već poznato, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je “zakočeno” zbog lokacije. Iz RS traže da sjedište bude u Banjaluci, dok su iz Trojke i HDZ kao alternativna rješenja nudili Sokolac i Istočno Sarajevo. Do konsenzusa, ipak, još nisu uspjeli doći.

Pred vlasti u BiH bi, takođe, postavljen i cilj od 10 odsto smanjenja civilnih tužbi do 2026. godine, kako bi se riješio veliki zastoj u procesuiranju ovih slučajeva.

Poseban fokus stavljen je i na borbu protiv korupcije, koja se ogleda kroz tri koraka: usvajanje državnog zakona o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, koncesijama i javno-privatnom partnerstvu sa EU te povećanje broja istraga u slučajevima korupcije, uključujući one na najvišem nivou.

Iz EU su, kroz dokument, istakli da ovi koraci moraju biti usklađeni s zakonima ove organizacije, a posebno je rečeno da je usvajanje Zakona o sukobu interesa bio tek “prvi korak u opsežnom legalnom procesu” po ovom pitanju. EU je ovdje istakla i koji bi ti naredni koraci trebalo da budu, a uključuju i parlamentarnu komisiju na državnom nivou koja bi se bavila ovim pitanjem.

U segmentu borbe protiv organizovanog kriminala, iz EU su od vlasti tražili uspostavljanje mehanizma za praćenje i oduzimanje imovine stečene nelegalnim aktivnostima, te povećanje broja financijskih istraga. Kao prirodni nastavak drugog koraka, traži se i veći broj optužnica i presuda, a iz EU kritikuju rad pravosudnih organa po ovom pitanju zbog činjenice da je broj istraga, optužnica i presuda doživio pad u posljednjih nekoliko godina.

Sigurnost novinara i kritike vlastima u RS-u
U posljednjem dijelu ovog opsežnog dokumenta, od vlasti se traže značajne reforme po pitanju osnovnih prava. U ovom segmentu EU traži ozbiljne reakcije vlasti u Srpskoj, uključujući povlačenje zakona o kleveti.

Što se tiče poruka koje se tiču BiH, traži se bolja zaštita za novinare kroz “izgradnju bezbjedne atmosfere za rad medijskih radnika”, kao i rješavanje pitanja finansiranja BHRT, odnosno javnog servisa. Tu se od traži dogovor o rješavanju duga BHRT, novi zakon o javnom servisu, te reforme entitetskih zakona kako bi oni bili usaglašeni s novom državnom legislativom koja tek treba da se raspravi i usvoji, prema ovom planu.

Kako je za Klix.ba rekla Borjana Krišto, predsjedavajuća Radnog tijela za Reformsku agendu i Savjeta ministara BiH, bez obzira na to što nije usvojen dokument, reforme navedene u samoj agendi će biti usvajane u individualnim ministarstvima na svim nivoima vlasti.

Primjeri za to su zakoni u VSTS, Apelacionom odjeljenju Suda BiH te digitalizaciji, na kojima se radilo i prije Reformske agende.

Related Topics:

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Politika

“DERU NAS DO KOSTI!” Mital traži 400 miliona od BiH – NOVA ARBITRAŽNA BOMBA nad građanima!

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

“Narodu mrvice, njima sporovi teški milione!”STANIŠIĆ O ZATAŠKAVANJU ARBITRAŽA SNSD-a

– SNSD-ova vlast se pravi luda i zataškava milionske troškove arbitraža, zbog čega narod Republike Srpske i cijele BiH snosi ceh dugogodišnjeg nemara, korupcije i nesposobnosti.
Ovo je rekao Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP, dodajući da smo svjedoci da Republici Srpskoj i BiH prijeti novi finansijski udar – arbitraža indijskog „Mitala“ u iznosu od 700 miliona KM.

„Kamo sreće da je to usamljen slučaj. Već imamo obavezu prema slovenačkom Vijaduktu koja prelazi 80 miliona maraka, a po nekim procjenama može dostići i 108 miliona. Potencijalna odšteta Hrvatskoj elektroprivredi za Gacko ide do 200 miliona maraka. Tu je i najavljeni spor za vjetropark Trusina od preko 200 miliona. Ukupno – preko dvije milijarde maraka arbitražnog rizika. To je pola godišnjeg budžeta Republike Srpske“, rekao je Stanišić.

On je rekao da vlast i dalje zadužuje građane, a da nam njihove loše odluke stižu na naplatu, ali doslovno.

„Moja porodica ima svoje preduzeće, svaki dinar trošimo promišljeno. Nemamo pravo na grešku, jer svaka pogrešna odluka može da ugrozi plate radnika, račune, opstanak. Tako i država treba da se vodi – kao domaćinska kuća. A ne kao mračna pećina iz koje razbojnici samo izvlače“, rekao je Stanišić.

Stanišić je rekao da smo, umjesto što moramo da plaćamo njihove političke promašaje, mogli da izgradimo 600 novih škola, 240 modernih bolnica, 30.000 stanova za mlade, kupimo 6.000 sanitetskih vozila, napravimo hiljadu kilometara novih puteva, dodijelimo godišnje stipendije svim studentima.

„Narod ne dobija ništa — ni puteve, ni bolnice, ni škole — ali zato plaća tuđe ugovore, loše odluke i političko zataškavanje. Potrebna nam je domaćinska vlast koja zna da upravlja, koja ima moralnu i finansijsku odgovornost i koja štiti svaki dinar narodnog novca“, rekao je Stanišić.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno