Connect with us

Politika

ŠTA SE TRAŽI OD BIH: Detalji Nacrta reformske agende koja je preduslov za dobijanje evropskih para

Nacrt reformska agenda, dokument čije usvajanje i implementacija je preduslov da BiH dođe do novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, nije usvojen nakon dugotrajnih pregovora.

Pregovori su trajali dan i po, a uključivali su brojne (probijene) rokove te pozive “u posljednjoj minuti” kako bi se dokument usaglasio.

Na kraju pregovora, presudio je odgovor načelnika četiri kantona u Federaciji BiH (Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjo-bosanskog i Unsko-sanskog), gdje su istakli da daju “uslovnu saglasnost” za dokument u ovoj formi.

Taj odgovor je u Savjetu ministara BiH, odnosno Radnoj grupi koja je proces vodila, interpretiran kao glas “protiv” i u Brisel je poslan konačni odgovor da vlasti u našoj zemlji nisu uspjele usaglasiti Reformsku agendu.

Klix.ba je imao uvid u konačni prijedlog Reformske agende koji nije uspio proći, a radi se o opširnom dokumentu na oko 160 stranica.

U njemu se govori o brojnim stvarima, mjerama i reformama koje je naša zemlja morala da preduzme kako bi ostvarila isplatu novca iz Plana rasta.

Šta je izbačeno iz dokumenta?
Prije svega, vrijedi istaći da je tačna informacija da dvije mjere na kraju nisu usaglašene u potpunosti. Kako je vidljivo u samom dokumentu, izbrisani su dijelovi vezani za Ustavni sud BiH, odnosno popunjavanje suda sudijama iz Republike Srpske i implementaciju svih odluka ovog pravosudnog tijela na cijeloj teritoriji BiH.

Na dokumentu se takođe može vidjeti i pojašnjenje, gdje piše kako „na Radnom tijelu ova mjera nije usaglašena” te da je zbog toga obrisana. Isti komentar je vidljiv na mjeri vezanoj za ukidanje veta u Savjetu za državnu pomoć, koji je takođe u potpunosti izbačen. Ovo je, između ostalog, bila jedna od kritika koju je SDA, stranka iz koje dolaze premijeri četiri kantona koja nisu dali saglasnost, istakla u svojoj reakciji.

Međutim, usaglašeno je 110 mjera u ovom dokumentu za koje su saglasnost dali svi članovi Radnog tijela, a mogu se sumirati u 13 dijelova s podtačkama.

Prvi dio odnosi se na uvođenje 5G interneta u cijeloj BiH. U dokumentu se može vidjeti Strategija i akcioni plan za uvođenje širokopojasnog interneta, kao i usvajanje EU legislative o širokopojasnom internetu, te se predviđa Zakon o bezbjednosti širokopojasnog interneta i 5G infrastrukture u BiH.

Naredni dio Reformske agende, koja nije usaglašena, odnosi se na digitalizaciju javne uprave.

Dokumentom se predviđa usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika u skladu sa EU legislativom. Na ovim stvarima se, kroz aktivnosti Ministarstva komunikacija i transporta, već radi, ali bi se dala dodatna podrška kroz ovaj dokument.

U ovom kontekstu se spominje i sajber bezbjednost, gdje se od vlasti traži veći angažman na sigurnosti naše zemlje od hakerskih napada, kroz usvajanje programa koje koristi i EU.

Poseban fokus na ekonomske reforme
Ekonomija se u ovom dokumentu najviše spominje, a i ona je podijeljena u više dijelova. Tako se u dijelu o reformi tržišta spominju tačke poput nove regulative o električnoj energiji i plinu, ali i korigovanje cijene električne energije “u skladu s tržišnom”.

Kako piše u samom dokumentu, zadatak vlasti bi bio da “provedu studiju” o tome koja bi trebalo biti realna i tržišna cijena električne energije, te usklade svoje cijene prema rezultatima. EU posebno naglašava da cijene treba određivati “ponuda i potražnja, a ne intervencije javnih institucija”.

Interesantno je da se u dokumentu spominje i izgradnja Južne interkonekcije, gasovoda koji je postao tačka sukoba između koalicionih partnera iz FBiH.

Za rudarstvo se predviđaju opsežne reforme, koje su sumirane u dvije tačke. Tako se od vlasti traži formiranje mape puta tranzicije rudarskih regija, te školovanje oko 20 odsto rudara i zapošljavanje oko 40 odsto rudara u BiH u drugim ekonomskim sektorima. Vrijedi istaći da su vlasti RS tražile da se procenti smanje na 5, odnosno 10 odsto, ali da je to odbijeno.

Na ovo se nadovezuje “zeleni”, odnosno ekološki dio. Dokumentom je predviđena jedna vrsta zelene tranzicije, kroz renoviranje javnih zgrada, te druge reforme u ovoj oblasti, poput naplaćivanja grijanja prema prostoriji.

Jedan od najopsežnijih sektora kojim se Reformska agenda bavi je poslovno okruženje u BiH. Od vlasti se traži registar javnih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, smanjenje duga javnih preduzeća za 30 odsto kroz pravljenje opsežnih izvještaja na godišnjoj bazi kojim bi se identificirali dijelovi poslovanja gdje se može uštedjeti, te uvođenje javno-privatnog partnerstva na barem jednom aerodromu u BiH (predlaže se Međunarodni aerodrom Sarajevo).

Ostale mjere u sektoru poslovnog okruženja u BiH uključuju smanjenje gužvi na graničnim prijelazima za 10 posto, elektronska registracija preduzeća u cijeloj državi, te međusobno priznanje dozvola i certifikata između entiteta.

Reformska agenda se takođe ozbiljno bavila obrazovanjem. Najzanimljivija mjera je uvođenje Wi-Fi mreže za 200 škola godišnje, od kojih je za neke već bio predviđen novac u ovom dokumentu. Pored toga se spominje praktični rad za veliki broj srednjoškolaca, proširenje predškolskih institucija, ulaganje u profesionalni razvoj profesora i povećanje zaposlenosti učenika stručnih škola po završetku školovanja.

Naglasak na pravosudne reforme koje su “u zastoju”
Jedan dio koji je imao posebne komentare iz RS, uključujući i brisanje odredbi za Ustavni sud BiH, bavi se sudstvom. Među ključnim tačkama su osnivanja Odjela za integritet unutar VSTS, te Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Oba pitanja su u fokusu državne koalicije već nekoliko mjeseci.

Odjel za integritet je zasad u “zastoju”, te su vlasti usvojile zakon kojim se uspostavljanje ovog odjela predviđa za februar 2025. godine, dok će sva imenovanja na pravosudne funkcije biti odobrena i podložna provjerama nakon što se odjel uspostavi.

Kao što je već poznato, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je “zakočeno” zbog lokacije. Iz RS traže da sjedište bude u Banjaluci, dok su iz Trojke i HDZ kao alternativna rješenja nudili Sokolac i Istočno Sarajevo. Do konsenzusa, ipak, još nisu uspjeli doći.

Pred vlasti u BiH bi, takođe, postavljen i cilj od 10 odsto smanjenja civilnih tužbi do 2026. godine, kako bi se riješio veliki zastoj u procesuiranju ovih slučajeva.

Poseban fokus stavljen je i na borbu protiv korupcije, koja se ogleda kroz tri koraka: usvajanje državnog zakona o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, koncesijama i javno-privatnom partnerstvu sa EU te povećanje broja istraga u slučajevima korupcije, uključujući one na najvišem nivou.

Iz EU su, kroz dokument, istakli da ovi koraci moraju biti usklađeni s zakonima ove organizacije, a posebno je rečeno da je usvajanje Zakona o sukobu interesa bio tek “prvi korak u opsežnom legalnom procesu” po ovom pitanju. EU je ovdje istakla i koji bi ti naredni koraci trebalo da budu, a uključuju i parlamentarnu komisiju na državnom nivou koja bi se bavila ovim pitanjem.

U segmentu borbe protiv organizovanog kriminala, iz EU su od vlasti tražili uspostavljanje mehanizma za praćenje i oduzimanje imovine stečene nelegalnim aktivnostima, te povećanje broja financijskih istraga. Kao prirodni nastavak drugog koraka, traži se i veći broj optužnica i presuda, a iz EU kritikuju rad pravosudnih organa po ovom pitanju zbog činjenice da je broj istraga, optužnica i presuda doživio pad u posljednjih nekoliko godina.

Sigurnost novinara i kritike vlastima u RS-u
U posljednjem dijelu ovog opsežnog dokumenta, od vlasti se traže značajne reforme po pitanju osnovnih prava. U ovom segmentu EU traži ozbiljne reakcije vlasti u Srpskoj, uključujući povlačenje zakona o kleveti.

Što se tiče poruka koje se tiču BiH, traži se bolja zaštita za novinare kroz “izgradnju bezbjedne atmosfere za rad medijskih radnika”, kao i rješavanje pitanja finansiranja BHRT, odnosno javnog servisa. Tu se od traži dogovor o rješavanju duga BHRT, novi zakon o javnom servisu, te reforme entitetskih zakona kako bi oni bili usaglašeni s novom državnom legislativom koja tek treba da se raspravi i usvoji, prema ovom planu.

Kako je za Klix.ba rekla Borjana Krišto, predsjedavajuća Radnog tijela za Reformsku agendu i Savjeta ministara BiH, bez obzira na to što nije usvojen dokument, reforme navedene u samoj agendi će biti usvajane u individualnim ministarstvima na svim nivoima vlasti.

Primjeri za to su zakoni u VSTS, Apelacionom odjeljenju Suda BiH te digitalizaciji, na kojima se radilo i prije Reformske agende.

Politika

Još jedan biser iz “Šuma RS”: Uložili 900.000 KM u fabriku za preradu GLJIVA, koja nikad NIJE PRORADILA

Na podugačkom platnom spisku u Javnom preuzeću “Šume RS”, već godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskog voća i ljekovitog bilja. Oni ne beru ništa, pa je sektor u kojem rade stalno u minusu. Ali to nije sve. godine otvorile fabrika za preradu šumskih plodova, u koju je, prema pisanju medija, uloženo oko 900.000 KM. Ali ta fabrika nikad nije proradila, pa silne sušare, destilator i ostala skupocjena oprema trunu i skupljaju prašinu.

A sve je počelo idilično, kada se u septembru 2022. u Baljevom Polju kod Foče okupila šumarska elita, da svečano otvori pogon za preradu šumskih plodova, kao radnu jedinicu Šumskog gazdinstva Maglić.

– Hala je opremljena modernim aparatima – sušarom, destilatorom, hladnjačom i drugom skupocjenom opremom, koja će omogućiti preradu gljiva i šumskog voća, destilaciju iglica od crnogorične šume i ljekovitog bilja i dobijanje eteričnih ulja, a kako je planirano proizvodi će se plasirati na evropsko tržište – objavili su tada lokalni mediji.

Ali, sve je ostalo na velikim riječima. Pogon nikad nije proradio, nikad ni jedan vrganj nije ušao u sušaru, da ne spominjemo destilaciju borovih iglica i eterična ulja za evropsko tržište. – Prvo se čekao tehnički prijem, a kad je to obavljeno, počela je kriza u “Šumama RS” i klima se promijenila, sve je krenulo naopako i pogon nikad nije proradio – kaže izvor Srpskainfo iz preduzeća “Šume RS”.

Kriza i “promjena klime” počeli su, po svemu sudeći, 3 godine ranije, kada je u nizu loših poteza menadžmenta, osvanula i ona o osnivanju Sektora za ostale šumske proizvode, koji je organizacioni dio Direkcije preduzeća “Šume RS”.

U tom sektoru su udomljeni “berači” koji, kako tvrde upućeni, sjede po kancelarijama.Direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin nije mogao objasniti čime se tačno bave ovi radnici, niti u kojim se marketima mogu kupiti gljive i šumsko voće koje oni uberu. – Ne znam, stvarno, morao bih pitati saradnike, ali vjerujem da je za tim proizvodima tolika potražnja, da oni ni ne stignu do marketa – rekao je Kaurin.

Kako je ranije pisala Srpskainfo, po planu proizvodnje, 800 “berača” bi trebalo da godišnje zarade 86.000 KM, što je manje od 7.200 KM mjesečno. Ovaj je iznos jedva dovoljan da se isplati bruto plata direktorki sektora i da se izmire troškovi njenog smještaja u Banjaluci.

Direktorka Sektora ostali šumski plodovi je Radmila Šaran, kadar SNSD iz Bratunca. Pošto radi u Banjaluci, u Direkciji “Šuma RS”, preduzeće snosi troškove njenog smještaja. Prema navodima izvora Srpskainfo Radmila Šaran je bliska lobiju najmoćnijih drvoprerađivača u Republici Srpskoj.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

PSS GARANTUJE da će sačuvati sve nadležnosti Srpske

Gradonačelnik Banjaluke i Predsjednik Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju sportsko-rekreativnog parka u Banjaluci, osvrnuo se na brojna pitanja od značaja za evropski put, a reagovao je i na, kako kaže, provokacije koje stižu iz Austrije na račun novoosnovanog pokreta.
– Evropski put BiH trnovit je i pun prepreka. Te prepreke stvaraju oni kojima je u cilju da institucije ne rade, tvrdi Stanivuković.

On dodaje da Pokret sigurna Srpska garantuje da će se sačuvati svaka institucija i nadležnost Srpske.

“Evropski put treba da idete, imate agednu, imate plan reformi, imate zakone koji su dobri. Ono što nije dobro, to ćemo da odbacimo, nećemo da uzmemo što nije dobro. Ali ako usvojimo taj plan reformi, imamo pregovarača, oslobađamo preko milijardu evra projekata, kome je to loše, milijardu evra da ide u Republiku Srpsku, milijardu u Federaciju, dve milijarde projekata i to je odlično. Kome to ne odgovara i zašto nismo za to”. kazao je Stanivuković, dodajući:

“Od Evrope uzmite ono što je dobro, ono što ne valja nemojte. Neodgovorna je politika ljudi koji su na čelu Republike Srpske, da pet dana idu evropskim putem, sedam dana ne idu i na kraju nazadujete i stagnirate. I na kraju nas kao narod predstavljaju kao divljake, jer su primitivni i psuju, svakog ambasadora su opsovali. Trebate biti mudri, voditi diplomatiju i mi smo za to”.

Prema njegovim riječima, Pokret sigurna Srpska garantuje da će se sačuvati svaka institucija i nadležnost Republike Srpske.

Na pitanje novinara otkud austrijskom NATO lobisti Ginteru Felingeru kačket s imenom Pokreta sigurna Srpska, Stanivuković je odgovorio da je to samo još jedna u nizu provokacija od strane SNSD-a.

“Ovaj Felinger se slikao sa Davidom Bilbijom,biznismenom iz Beča i članom SNSD-a, koji promoviše knjige Milorada Dodika, evo način kako je moglo do svega toga da dođe. I onda dođe Igor Dodik pametnjaković, u suštini mali Milin, koji nema ni jednu političku bitku. Evo da vidimo, ja ga pozivam na naredne izbore da vidimo, pošto mu se tajo ne može kandidovati, nek se on kandiduje pa da vidimo za neku poziciju, bilo koju. Da li će to biti za predsjednika, člana, gradonačelnika, da liste nosimo, pa da vidimo ko će se više ponosati. Evo čak iako SNSD ima snažniju infrastrukturu, garantujem da neće imati ni jedan posto.

Smije li na neku TV debatu, smije li bilo šta, koja je njegova titula, da li je ikad bio na izborima, on organizacioni sekretar… Organizacioni sekretar da se takmiči sa gradonačelnikom, ma dajte molim vas. To su barabe, znači znaju da su podvalili i onda takvu vrstu priča pokušavaju da plasiraju“, kazao je Stanivuković.

Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke komentarisao je i krivične prijave zbog, kako se navodi, izmjena regulacionih planova, dok još uvijek nije usvojen urbanistički plan.

“Svaka krivična je jedno djelo, koje sam ostavio svom gradu, nema djela koje smo uradili, a da nije praćeno jednom ili više krivičnih. Nema tu nikakvog osnova, dok se ne usvoji urbanistički plan, skupština usvaja regulacione planove, na bazi regulacionih planova se radi, vi ne možete mimo propisa izdati građevinsku dozvolu i evo to je jedna dobra politička priča i nek služi kome hoće. Što se tiče urbanističkog plana, mi žurimo, mi želimo da to bude, međutim veoma je teška procedura, svako ima pravo na žalbu, na svaku žalbu morate odgovoriti, to je kompleksno“, kazao je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke otvorio je u ovom gradu najveći sportsko-rekreativni kompleks, sa brojnim sportskim terenima, igralištem za djecu i parkom.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

ŠTA JE SVE DODIK PRODAO I PREDAO da bi mu se skinule američke sankcije?

Ustavni sud BiH u utorak će odlučivati o apalaciji Milorada Dodika protiv presude Suda BiH kojom je proglašen krivim za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita i osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i šest godina zabrane političkig djelovanja. U međuvremenu Dodik, ali i njegovi bliskih saradnici, tadašnji premijer Radovan Višković i predsjednik narodne Skupštine Nenad Stevandić, osumnjičeni su za novo krivično djelo-Rušenje ustavnog poretka BiH. Šta je sa tim procesom? Da li je i to dio ,,dilova” koje Milorad Dodik ovih dana dogovara? Šta je sve Milorad Dodik prodao i predao da bi mu se skinule američke sankcije? Da li ta prodaja i predaja podrazumijeva samo sankcije ili je možda postignut i neki ,,dil” sa pravosuđem? Da li on, Radovan Višković i Nenad Srevandić još uvijek imaju obavezu da se svakog ponedeljka javljaju u najbližu policijski stanicu?

Milorad Dodik se pred Sudom BiH, nakon raspisane potjernice, dobrovoljno pojavio 4. jula u večernjim časovima. Pristao da se, ako mu se ukine potjernjica, redovnoi javlja u policijsku stanicu u Laktašima. Nekoliko dana kasnije isto su učinili i Radovan Višković i Nenad Stevandić.

Nakon mjeseci junačenja i tvrdnji kako ne priznaju Sud BiH i kako se nikada neće odazvati njihovim pozivima naši junaci ipak su, što bi se reklo u narodu ,,klepili ušima” i pristali na sve što im je časni sud naredio. Nejasno je samo kakav je sada status osumnjičenih jer su nedavno u Narodnij skupštini povučeni Zakoni zbog kojih su osumnjičeni za kršenje ustavnog poretka BiH.

Tužilaštvo ćuti, ali bivši sudija Suda BiH Branko Perić smatra da je u tom procesu posignuta neka vrsta nagodbe.

,,To je očigledno.Činjenica da ga je neko doveo u Sud BiH poslije radnog vremena da napravi neki sporazum, da mu se ukine pritvor, dokaz je da neka vlast iz sjenke upravlja i pravosudnim procesima”, tvrdi Perić.

I opozicija sumnja da je u pitanju neka nagodba.

Milorad Dodik je, kaže PDP-ov Branislav Borenović, spreman da proda sve i svakoga da bi izvukao korist za sebe i svoju porodicu.

,,Ne bi me iznenadili da je trgovao i oko tog sudskog procesa. Vidimo da je danas sve moguće”, kaže Borenović i dodaje da je sada jasno da je Milorad Dodik najveće zlo srpskog naroda u novijoj istoriji spreman da sve založi za svoj lični interes.

O optužbi za rušenje ustavnog poretka niko više ne priča, kaže SDS-ov Mladen Bosić , i dodaje da je to ionako od početka bilo ispolitizovano.

,,Nisam siguran da je uopšte trebalo krenuti u ove razne optužbe po političkoj osnovi protiv Dodika. Trebalo je pokrenuti proces za njegov ogroman kriminal, za šta postoji više nego dovoljno dokaza. Ti procesi mogli su donijeti neke kvalitetne promjene u Republici Srpskoj”, smatra Bosić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno