Connect with us

Svijet

DIREKTOR FBI: Sumnjam da je Tramp pogođen metkom

Direktor FBI, Kristofer Vrej, izrazio je sumnju da je Donald Tramp pogođen metkom tokom neuspjelog atentata na političkom skupu u Pensilvaniji.

“Svako poštovanje bivšem predsjedniku Trampu, ali pitanje je da li je metak ili geler pogodio njegovo uvo. Sada ne znam da li je taj metak, osim što ga je pogodio, mogao da sleti negde drugdje”, rekao je Rej, prenosi “Daily mail”.

Vrej se takođe osvrnuo na bezbjednosne propuste koji su omogućili napadaču, koji je identifikovan kao Tomas Metju Kruks, da otvori vatru. U tom incidentu, 20-godišnji Kruks je ubio vatrogasca Korija Komperatorea (50) i ranio još dvije osobe, uključujući i samog Trampa.

“Kad sam sišao s pozornice, meci su mi prolazili iznad glave i čuo sam ih, onako zip, zip”, izjavio je kandidat za američkog predsjednika, koji je kasnije viđen sa zavojem preko uha.

78-godišnji Tramp takođe se posvađao sa svojom Tajnom službom jer su oni mislili da je “gotov kad je pao” jer su “vidjeli puno krvi” nakon što mu je metak okrznuo uho. Tada se posvađao sa svojim agentima jer im je rekao da “ne želi nosila i da će ustati”.

Takođe je dodao da ga je od metka spaslo to što je u posljednjem trenutku okrenuo glavu kako bi pogledao u ekran.

“Trebalo je da budem mrtav. Najnevjerovatnije je to što sam se baš u tom trenutku okrenuo i taman dovoljno koliko treba. To je bila ili sreća ili je Bog upleo svoje prste”, izjavio je Tramp.

Vrej je, pak, tokom svog svjedočenja izjavio da je Kruks ranije istraživao atentat na bivšeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija. Nedjelju dana prije napada na Trampa, Kruks je na laptopu, za koji FBI kaže da je povezan s njim, pretraživao Lija Harvija Osvalda – navodnog ubicu Kenedija u Dalasu 1963. godine.

“Analiza laptopa koji istraga povezuje s napadačem otkrila je da je 6. jula pretraživao na Guglu ‘koliko je daleko Osvald bio od Kenedija’,” rekao je Vrej u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.

“To je isti dan kada se, čini se, registrovao za skup u Batleru”, kazao je, dodavši da je osumnjičeni Tomas Kruks tada postao “veoma usredsređen na predsjednika Trampa i njegov predizborni skup”.

FBI istražuje ovu pucnjavu kao čin domaćeg terorizma, a takođe se istražuje koji je bio Kruksov motiv.

“Ne znamo motiv. To je očigledno jedno od ključnih pitanja u našoj istrazi i bilo nam je vrlo frustrirajuće što nam brojni zaključci do kojih smo došli tokom istrage nisu dali značajne tragove o njegovom motivu”, rekao je Vrej, prenosi “Daily mail”.

Na saslušanju je Vrej odgovarao na razna pitanja, kao dio rutinskog nadzora FBI-ja i Ministarstva pravosuđa, a Trampu se nije svidjelo kad je na pitanje o mentalnom zdravlju aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena odgovorio da lično nije primjetio bilo kakav kognitivni pad na sastancima s njim. Zbog toga je Tramp odmah pozvao Vreja da podnese ostavku.

“Gledao sam današnje saslušanje u Kongresu kada je Kristoferu Vreju postavljeno pitanje da li je primjetio bilo kakvu kognitivnu degeneraciju tokom svojih brojnih razgovora sa Džoom Bajdenom”, napisao je Tramp na “Truth Socialu”, društvenoj platformi koju je on i osnovao.

“Vrej bi trebao smjesta da podnese ostavku u FBI-u i prestane da bude slatkorječiv prema Kongresu svaki put, jer svako može da vidi da Džo Bajden ni kognitivno ni fizički nije dobro. A ako to ne vidiš, sigurno ne možeš da vodiš FBI – osim ako ne želiš ilegalno da vodiš raciju na Mar-a-Lago. Vrej mora da da ostavku, i to sada, zbog laganja Kongresu”, napisao je Tramp.

Inače, FBI nije bio uključen u osiguravanje bezbjednosti održanog skupa i stoga je izbjegao isti nivo nadzora usmjeren na Tajnu službu zbog propusta koji su prethodili događaju.

Kimberli Čitl podnijela je ostavku na mjesto šefice američke Tajne službe nakon što su to tražili članovi obje velike stranke zbog neuspjeha da se spriječi pokušaj ubistva, prenosi “b92”.

Svijet

POPLAVE ODNOSILE LJUDE KAO IGRAČKE! 67 mrtvih u Teksasu, djeca nestala iz ljetnjeg kampa, helikopteri nadlijeću rijeku!

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Teksas porastao je do sad na najmanje 67, uključujući 21 dijete, dok potraga za djevojčicama nestalim iz ljetnog kampa ulazi u treći dan.

Kako prenosi Reuter, Larry Leitha, šerif okruga Kerr u brdovitom području Texas Hill Country, epicentru poplava, rekao je da je broj žrtava u tom okrugu dostigao 59, uključujući 21 dijete. Leitha je naveo da se 11 djevojčica i jedna vaspitačica i dalje vode kao nestale iz ljetnog kampa u blizini rijeke Guadalupe, koja je izlila iz korita nakon što je područje centralnog Teksasa pogodila obilna kiša u petak, na američki praznik Dana nezavisnosti.

Zvaničnik iz okruga Travis potvrdio je da su tamo od posljedica poplava poginule četiri osobe, a još 13 se vodi kao nestalo, dok je u okrugu Kendall prijavljena još jedna smrt. Kancelarija šerifa okruga Burnet izvijestila je o dvije žrtve, dok je u gradu San Angelo, okrug Tom Green, žena pronađena mrtva u svom automobilu pod vodom, rekao je načelnik policije.

Leitha je dodao da u okrugu Kerr još uvijek nije identifikovano 18 odraslih i četvero djece, ali nije precizirao da li su tih 22 osoba uračunate u ukupan broj od 59 poginulih u tom okrugu.

Zvaničnici su u subotu saopštili da je više od 850 ljudi spašeno, uključujući i one koji su se držali za drveće, nakon što je nagla oluja donijela do 38 centimetara kiše na tom području, oko 140 kilometara sjeverozapadno od San Antonija. Još uvijek nije jasno koliko se ljudi vodi kao nestalo.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na poplave i savjete za centralni Teksas, koja su trebala trajati do 16:15 po lokalnom vremenu (21:15 GMT), dok kiša i dalje pada, što bi moglo dodatno otežati napore spašavanja.

Savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) aktivirana je u nedjelju i šalje resurse spasiocima u Teksasu, nakon što je predsjednik Donald Trump izdao proglašenje o velikoj katastrofi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje sigurnosti.

Američka obalska straža angažovala je helikoptere i avione kako bi pomogla u potrazi i spašavanju, dodaje se u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Nastavi čitati

Politika

BRIKS U JAKOJ PORUCI SA SAMITA Pozvali na hitan prekid vatre u Gazi i osudili vojne napade na Iran!

Lideri zemalja BRIKS-a usvojili su završnu deklaraciju Samita u Rio de Žaneiru.

Osnovne stavke deklaracije:

U deklaraciji je izražena nada da će trenutni napori u vezi sa Ukrajinom dovesti do održivog mirovnog rešenja.

Učesnici samita u deklaraciji osuđuju vojne napade na Iran, koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

U završnoj deklaraciji takođe se osuđuju nedavni napadi na željezničke pruge i mostove u Kurskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti.

U deklaraciji se naglašava da je Pojas Gaze sastavni dio okupirane palestinske teritorije.

Lideri BRIKS-a pozvali su pregovarače za Gazu da postignu hitan i bezuslovan prekid vatre u enklavi.

Države-članice BRIKS-a složile su se da ojačaju političku i vojnu saradnju u okviru proširenog članstva organizacije.

Zemlje BRIKS-a osuđuju jednostrane ekonomske sankcije koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj, zdravstvenu zaštitu i prehrambenu bezbijednost, pogađaju ljude u ranjivim situacijama, produbljuju digitalni jaz i pogoršavaju ekološke probleme.

Zemlje-članice udruženja pozdravljaju ukidanje jednostranih ograničenja prema Siriji i nadaju se da će to podržati napore za oživljavanje sirijske ekonomije i pokretanje faze rekonstrukcije koja pomaže razvoju i stabilnosti. Takođe su potvrdili posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozvali Izrael da bez odlaganja povuče svoju vojsku sa sirijske teritorije.

BRIKS poziva Savjet bezbjednosti UN da se pozabavi pitanjem nuklearne bezbjednosti u vojnim sukobima.

Lideri BRIKS-a zabrinuti su zbog rastućih rizika od nuklearnog sukoba i ponovo potvrđuju potrebu za jačanjem sistema kontrole nuklearnog naoružanja, intenziviranjem sistema razoružanja, neširenjem oružja i održavanjem njegovog integriteta i efikasnosti radi postizanja globalne stabilnosti i međunarodnog mira i bezbjednosti.

Zemlje BRIKS-a spremne su da sarađuju sa UN u oblasti očuvanja mira i sprečavanja oružanih sukoba.

Zemlje-članice BRIKS-a istakle su značaj razvoja berze žitarica ovog udruženja i uključivanja u nju ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i sirovina.

Države-članice pozvale su na hitnu reformu bretonvudskih institucija, koje uključuju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi one postale fleksibilnije, efikasnije, kredibilnije, inkluzivnije, svrsishodnije, nepristrasnije, odgovornije i reprezentativnije, kako bi se ojačala njihova legitimnost.

Lideri su pozvali sve zemlje da u najskorije vreme ratifikuju Konvenciju UN protiv sajber-kriminala.

Indija će biti domaćin Samita BRIKS-a 2026. godine.

Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula. Rusku delegaciju predvodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

BRIKS je međudržavno udruženje koju su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil; Јužna Afrika se pridružila 2011. godine. Od 2024. godine, pridružili su im se Egipat, UAE, Etiopija, Iran, a od januara 2025. godine i Indonezija.

Status zemlje-partnera imaju Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Ove godine BRIKS-om predsjedava Brazil.

Nastavi čitati

Aktuelno