Connect with us

Svijet

KAO U 2. SVJETSKOM RATU: Tramp traži da auto-industrija proizvodi oružje

Pentagon, odnosno Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država, obratilo se vodećim američkim proizvođačima automobila i industrijskim kompanijama sa ciljem da se poveća proizvodnja oružja i vojne opreme, u potezu koji podsjeća na praksu iz Drugog svjetskog rata, kada je civilna industrija bila masovno mobilisana za potrebe vojske.

Pentagon traži podršku industrije

Prema pisanju „Wall Street Journala“, na koje se pozivaju svjetske agencije, visoki zvaničnici Ministarstva odbrane već su održali razgovore sa rukovodstvom nekoliko velikih kompanija, uključujući američke proizvođače automobila General Motors, na čijem je čelu izvršna direktorica Mary Barra (Meri Bara), i Ford, kojim upravlja Jim Farley (Džim Farli).

Razgovori su obuhvatili mogućnosti proizvodnje oružja i druge vojne opreme, odnosno potencijalno preusmjeravanje dijela industrijskih kapaciteta ka odbrambenom sektoru.

Širi plan Trumpove administracije

Ovi preliminarni i široko postavljeni razgovori započeti su još prije izbijanja rata u Iranu, ali su u međuvremenu dobili na značaju. Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa (Tramp) želi da proizvođači automobila i druge američke kompanije preuzmu veću ulogu u proizvodnji oružja, navodi WSJ.

Zvaničnici Pentagona poručili su da bi američki proizvođači mogli biti potrebni kao podrška tradicionalnim dobavljačima iz odbrambene industrije, te su ispitivali da li kompanije mogu brzo da se prilagode i pređu na vojnu proizvodnju.

Uključene velike kompanije

Među kompanijama koje su učestvovale u razgovorima nalaze se i američka vazduhoplovna kompanija GE Aerospace, kao i Oshkosh, američki proizvođač specijalizovanih vozila i mašina.

Reuters navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi ove informacije, dok General Motors, Ford, GE Aerospace i Oshkosh nisu odmah odgovorili na upite za komentar van radnog vremena.

Pentagon: cilj je brza ekspanzija kapaciteta

U saopštenju dostavljenom Reutersu, jedan zvaničnik Pentagona istakao je da je Ministarstvo odbrane „posvećeno brzom proširenju odbrambene industrijske baze iskorištavanjem svih dostupnih komercijalnih rješenja i tehnologija kako bi se osiguralo da naši borci zadrže odlučujuću prednost“.

Pritisak zbog rata i iscrpljenih zaliha

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su američke zalihe oružja značajno smanjene. Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, kao i tokom izraelskih vojnih operacija u Gazi, Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara vrijedne vojne opreme, uključujući artiljerijske sisteme, municiju i protivtenkovske rakete.

Dodatni pritisak stvara i aktuelni rat protiv Irana, kao i nedavni američki vojni udari, zbog kojih Pentagon intenzivno radi na obnavljanju i povećanju zaliha.

Sastanci na najvišem nivou

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump se još u martu sastao sa direktorima sedam velikih odbrambenih kompanija. Tema sastanka bila je ubrzanje proizvodnje i obnova vojnih kapaciteta, u trenutku kada Pentagon nastoji da nadoknadi potrošene resurse.

Rekordni vojni budžet

U tom kontekstu, Trump je ovog mjeseca zatražio ogromno povećanje vojnog budžeta – za dodatnih 500 milijardi dolara, čime bi ukupna potrošnja dostigla čak 1,5 biliona dolara.

Ako se ovi planovi realizuju, američka industrija bi mogla ponovo ući u fazu masovne mobilizacije za potrebe vojske, slično kao tokom najvećih globalnih sukoba u prošlosti, kada su fabrike automobila i civilne opreme bile ključni stub vojne proizvodnje.

Svijet

SVIJET GLEDA U MOSKVU: Danas Parada pobjede povodom 81 godine od pobjede

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se danas u Moskvi gdje će biti održana Parada pobjede

Parada u Moskvi je podsjećanje na Veliki otadžbinski rat i ogromnu žrtvu koju je sovjetski narod podnio tokom Drugog svjetskog rata.

Ove godine, na obilježavanju 81 godine od pobjede, učenici vojnih škola, kadeti i kolona vozila sa vojnom tehnikom neće učestvovati u paradi zbog aktuelne situacije.

Iz ruskog Ministarstva odbrane je navedeno da će u Paradi pobjede učestvovati pripadnici vojnih univerziteta svih rodova i vidova oružanih snaga Rusije.

Iznad Crvenog trga u Moskvi preletiće avioni akrobatskih grupa, a na kraju će lovci tipa “Su 25” obojiti nebo iznad Moskve u boje ruske zastave.

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat u Evropi.

Za Ruse ovo je jedan od najvažnijih istorijskih datuma, jer u Rusiji nema porodice čiji član nije poginuo u ratu.

Pobjedu nad fašizmom ruska vojska i ruski narod su platili ogromnim žrtvama. Stradalo je oko 27 miliona ljudi, a milioni su ostali invalidi.

Prva Parada pobjede na Crvenom trgu u Moskvi u čast pobjede SSSR-a nad nacističkom NJemačkom u Drugom svjetskom ratu održana je 24. juna 1945. godine.

Nastavi čitati

Svijet

PRINC “MONSTRUM” PRISTAO DA SVJEDOČI! Slučaj napada na Endrjua pred sudom

Bivši britanski princ Endru Mauntbaten Vindzor, mlađi brat britanskog kralja Čarlsa III, svjedočiće u julu pred sudom u Engleskoj na suđenju muškarcu koji je optužen za prijeteće i uvredljivo ponašanje prema bivšem princu, saopštio je sud u Londonu. Suđenje je zakazano za 29. jul, a očekuje se da će Endru svedočiti, pri čemu je tužilaštvo zatražilo da to učini putem video veze.

Optuženi Aleks Dženkins (39) negirao je pred sudom u Vestminsteru optužbe za prijeteće ponašanje sa namjerom izazivanja straha od nasilja prema Endruu, prenio je Rojters.

Britanska policija je prethodno saopštila da je reagovala na prijavu o muškarcu koji se ponašao zastrašujuće u selu u Norfolku, u blizini kraljevskog imanja Sandringem, gdje Mauntbaten Vindzor trenutno živi.

Sud je Dženkinsu odobrio odbranu sa slobode uz zabranu kontakta sa Mauntbaten Vindzorom, ulaska u Norfolk i pristupa kraljevskim rezidencijama, uključujući Sandringem, Balmoral, Bakingemsku palatu, Hajgrouv i zamak Vindzor. Dženkins je negirao i drugu optužbu za prijeteće i uvrijedljivo ponašanje prema drugom muškarcu, dok je priznao krivicu za odbijanje da policiji da uzorak krvi nakon hapšenja.

Za obe optužbe za prijetnje predviđena je maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora.

Endru Mauntbaten Vindzor preselio se u Sandringem nakon što je u februaru napustio rezidenciju u Vindzoru, poslije novih navoda o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

On je ranije negirao bilo kakvu nezakonitu aktivnost i izjavio da žali zbog prijateljstva sa Epstajnom.

Nastavi čitati

Svijet

MOKVA ZAPRIJETILA KIJEVU “Ovo su mete za osvetnički udar” (VIDEO)

Na ruskoj državnoj televiziji Rusija 1 objavljen je popis potencijalnih ciljeva za “osvetnički udar” na Kijev u slučaju da dođe do “ometanja parade” povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja.

Popis obuhvata ključne institucije ukrajinske države, ali i brojna strana ambasade smještena u samom centru prijestonice.

Volodimir Zelenski
Podsjećamo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

Ruska televizija je u prilogu grafički prikazala lokacije koje Moskva smatra legitimnim metama za odmazdu.

“U slučaju provokacije, pod udar će doći cijela vladina četvrt i Vrhovna rada (ukrajinski parlament), od Marijinskog parka do Kabineta ministara u ulici Hruševskog. Ovdje je Vrhovni savjet Ukrajine. U blizini su ambasade Letonije i Japana, nešto dalje u Vladimirskoj 33 zgrada SBU-a i tu je odmah i ambasada Jermenije”, navela je spikerka u programu uživo.

Zašto su pomenute strane ambasade u Kijevu?

U nastavku priloga naglašeno je da bi na udaru mogli završiti i zapadni diplomati.

“Diplomate iz Londona smještene su u Desjatinskoj ulici u najgušće naseljenoj Ševčenkovskoj četvrti ukrajinske prijestonice. Ovdje se nalaze ambasade i predstavništva više od 50 zemalja svijeta. Među njima su Njemačka i Sjedinjene Američke Države. U centru grada, u Jaroslavovom valu i u blizini, nalaze se ambasade Italije, Kanade, Poljske, a u Rejtarškoj ulici ambasada Francuske”, poručila je spikerka.

Kakvu je prijetnju Zelenskom uputio Knirik?

Konstantin Knirik, šef prokremaljskog propagandnog portala News Front, u nastavku priloga je precizirao ciljeve i uputio direktnu prijetnju ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenski.

“Objekat za uništavanje za nas je ulica Bankova, uključujući i sovjetske zgrade koje koristi Zelenski, kao i bunker u kojem se skriva. Čak i ako on ne bude tamo, očigledno je da će, ako naš udar bude uspješan i efikasan, svima biti jasno da smo ga sposobni da dohvatimo u bilo kom drugom bunkeru u bilo kom trenutku. Posredna potvrda činjenice da u Ukrajini ozbiljno shvataju naša upozorenja je to što je u zapadnoj Ukrajini zabilježen višestruki, nagli porast cijena dnevnog najma stanova”, izjavio je Knirik, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno