Connect with us

Politika

REFORME ZAOBILAZE BIH, ništa od 70 miliona evra, upitna i milijarda

Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se sprovodile, po svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona evra, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu evra, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Inače, Plan rasta je mehanizam EU koji putem reformi Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan treba da približi Evropskoj uniji. Da bi sredstva od milijardu evra bila operativna, BiH je trebalo da usvoji reformsku agendu, tačnije da zajedno sa EU precizira šta je to što će se raditi sa tim novcem, međutim, u roku koji je bio predviđen to nije uspjela. Dogovor su “srušili” kantonalni premijeri (srednjobosanski, tuzlanski, zeničko-dobojski i unsko-sanski) koji dolaze iz SDA, tvrdeći da im je dato malo vremena, te da su bošnjačke stranke popustile SNSD-u i HDZ-u.

Podrška kantonalnim premijerima stigla je i iz centrale, pa je tako Kolegijum te stranke rekao da se iz dokumenta “ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH”.

“Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, saopštili su iz SDA, dodajući da je neprihvatljivo i to što se iz cijelog dokumenta briše termin “državni”.

Očekivano, ovakav stav kantonalnih premijera naišao je na negodovanje ostalih bošnjačkih partija, a rasprava je otišla do u detalje, pa su tako iz Naše stranke rekli da u SDA lažu jer se “država” u dokumentu pominje 1.213 puta, a 303 puta “državni nivo”.

“Jedna stranka koja ima četiri premijera je sve blokirala, a premijeri iz SDA su odlučili da suspenduju evropski put. Plan rasta je mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi i sve što je u Planu rasta nas čeka kada otvorimo pregovore”, rekao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Prethodno, danima unazad trajali su razgovori o dokumentu koji treba poslati u Brisel, odnosno reformi koju treba raditi. Prvobitno, bošnjačke političke stranke i njihovi predstavnici optuživali su stranke iz Republike Srpske, prije svih SNSD da ne želi da se postigne dogovor, međutim, nakon nekoliko dana pregovora Republika Srpska dala je saglasnost na dokument koji su na kraju “srušili” premijeri iz SDA.

Tačka razdora u reformskoj agendi, između ostalog, bilo je i to što se njome tražilo ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, zatim popunjavanje sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, odnosno taj dio poslat je sa napomenom da nije bilo dogovora. Jedan od razloga zbog kojih SDA nije pristala na dokument bilo je upravo “izbacivanje” Ustavnog suda BiH iz njega. Tačnije, kantonalni premijeri dali su “uslovnu saglasnost” na dokument, ali su iz Savjeta ministara BiH naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv”, i taj uslovni glas na kraju su ocijenili kao protiv.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da su uporna laganja i etiketiranja Republike Srpske da nanosi štetu BiH, institucijama i građanima pala u vodu i da se pokazalo da su te izjave bile netačne.

“Prilikom neusvajanja Nacrta reformske agende, dokazano i pokazano je da Republika Srpska i njene institucije nisu remetilački faktor u BiH, kako se želi uporno predstaviti od onih kojih su protiv Republike Srpske i njenih institucija”, kazao je Višković.

Nakon što su kantonalni premijeri “srušili” reformsku agendu, to je izazvalo politička prepucavanja u Federaciji BiH, pa je tako Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, pozvao SDA da prođu tačku po tačku agende, ali mu je ubrzo stigao odgovor Bakira Izetbegovića, predsjednika stranke, “da ne može raspravljati sa osobom koja ima sumnjivo stečenu diplomu”. U svom odgovoru Izetbegović je Konakovića i njegove koalicione partnere “optužio” da su sve isporučili Dodiku (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske), istovremeno navodeći da će on (Konaković) morati objasniti svoju ulogu “u SKY aplikaciji i vezama sa narko-kartelom”.

S druge strane, sam Konaković rekao je da je SDA skinula odgovornost sa leđa SNSD-a i Dodika jer je srušila tako važan dokument.

“Ne govorimo samo o prvoj tranši od 70 miliona evra, već o milijardu evra građana BiH, ali i integraciji našeg u veliko evropsko tržište”, rekao je Konaković.

Delegacija EU: Velika vjerovatnoća da BiH neće dobiti prvu ratu
Nakon što Bosna i Hercegovina nije uspjela da usaglasi tekst reformske agende, oglasili su se i iz Delegacije EU, odakle su saopštili da je velika vjerovatnoća da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu bezuslovnu ratu pretfinansiranja od sedam odsto.

“Podstičemo domaće vlasti da bez daljih odlaganja dostave svoju reformsku agendu kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja, po potrebi, pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla”, saopšteno je iz Delegacije EU.

U saopštenju se dodaje i da se prva tranša iz Plana rasta može isplatiti tek nakon što se reformska agenda dostavi i formalno međusobno usaglasi između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine.

Podsjetili su i da je Plan rasta EU podržan finansijskim instrumentom, odnosno Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan u vrijednosti od šest milijardi evra u grantovima i kreditima za cijeli region.

Šta piše u Nacrtu reformske agende?
U reformskoj agendi, koja na kraju nije poslata u Brisel, kako prenose pojedini mediji, navedene su brojne reforme koje bi se sprovodile u narednom periodu, a koje bi se finansirale sa milijardu evra novca iz Evropske unije.

Dio je posvećen uvođenju 5G interneta u cijeloj BiH, zatim digitalizaciju javne uprave, ali i usvajanje Zakona o elektronskom identitetu, te uvođenje digitalnog novčanika. Sajber bezbjednost takođe je dio reformi na kojima bi se radilo, ali najviše reformi odnosilo se na ekonomiju. U dijelu o reformi tržišta spominju se tačke poput regulative o električnoj energiji i plinu, zatim korigovanje cijene električne energije “u skladu sa tržišnom”, što bi u prevodu moglo biti poskupljenje.

Jedan dio govori i o izgradnji “Južne interkonekcije”, a ozbiljne reforme sprovodile bi se i u oblasti rudarstva, kao što je ta da se 20 odsto rudara prekvalifikuje, a njih čak 40 odsto zaposli u drugim sektorima. Ekološki dio je takođe sektor u kojem bi se sprovodile reforme, i to od renoviranja javnih zgrada do naplaćivanja grijanja. Među najopsežnijim sektorima je poslovno okruženje. Iz Brisela je zatraženo da se napravi registar javih preduzeća koji bi bio dostupan javnosti, zatim da se za 30 odsto smanje izdvajanja za javna preduzeća, a zanimljivo je da se traži da se na barem jednom aerodromu uvede javno-privatno partnerstvo, a za to je predložen onaj u Sarajevu. Smanjenje gužvi na graničnim prelazima, elektronska registracija preduzeća, međusobno priznavanje dozvola i sertifikata među entitetima, isto su dio koji bi se reformisao. Reformskom agendom nije zaobiđeno ni obrazovanje, pa se tako navodi uvođenje wi-fi mreže u najmanje 200 škola godišnje, zatim praktičan rad srednjoškolaca i proširenje obuhvata djece u vrtićima.

VSTS, osnivanje Višeg suda, smanjenje civilnih tužbi, usvajanje zakona na nivou BiH o zaštiti zviždača, usaglašavanje legislative o javnim nabavkama, te povećanje istraga u slučajevima korupcije takođe su dio reformi koje su planirane da se sprovedu.

Sve ove reforme morale bi biti usklađene sa zakonima Evropske unije.

Related Topics:

Politika

ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.

Nastavi čitati

Politika

KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti

Pravosuđe ne samo na nivou Bosne i Hercegovine nego i u Republici Srpskoj odavno prihvata i u svojim presudama primjenjuje sve što OHR naredi kao zakon ili neki drugi pravni propis, iako član 3.3b) Ustava BiH zabranjuje da iko drugi u BiH donosi zakone osim nadležnih državnih i entitetskih institucija BiH.

Tako je i sa pravosnažnom osuđujućom krivičnom presudom Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika. I ne samo sa njom, već i sa brojnim drugim presudama ovdašnjih sudova.

Tako postavljen naopaki sistem sada znači da Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske iako mu je 12.6.2025. prestala ta funkcija po navedenoj presudi Suda BiH, čini krivično djelo lažnog predstavljanja, propisano članom 313. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Naime, to krivično djelo čini svako lice koje se u namjeri da sebi pribavi korist (recimo platu predsjednika Republike Srpske) lažno predstavlja kao službeno lice, ili ako izvrši radnju (recimo radnju predlaganja novog premijera Republike Srpske) koju je ovlašteno da izvrši samo određeno službeno lice, što u slučaju predlaganja novog premijera može da učini samo lice koje je predsjednik Republike Srpske.

Dakle, pošto je Milorad Dodik 12.6.2025. prestao biti predsjednik Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je sa tim datumom zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, to znači da sve ovo što sada čini Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske, predstavlja izvršenje krivičnog djela lažnog predstavljanja.

Za to djelo krivično gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj.

Isto tako se po službenoj dužnosti preduzima krivično gonjenje i za krivično djelo kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti, propisano članom 342. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem to djelo čini svako lice koje drugome (u ovom slučaju Dodiku) omogući (npr. davanjem službenih prostorija u Palati Republike i dr.) da obavlja dužnost (u ovom slučaju dužnost predsjednika Republike) iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

I za ovo djelo krivično gonjenje nadležni javni tužilac u Republici Srpskoj mora preduzeti po službenoj dužnosti, tako da je u u svakom od navedenih slučajeva ovdašnji javni tužilac na potezu.

Piše: Dr Milan Blagojević

Nastavi čitati

Politika

NOVE TENZIJE! Tužilaštvo BiH traži podatke o RIK-u i REFERENDUMU

Tužilaštvo BiH poslalo je dopis Komisiji za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske u kojem se traži dostavljanje informacija o tome da li se i šta konkretno preduzelo u vezi s Odlukom o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud BiH dostavio je Tužilaštvu BiH Rješenje broj U-12/24 od 10. jula 2025. godine kojim se utvrđuje da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija, kao predsjednik komisije, postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, kojom je Izborni zakon Republike Srpske stavljen van snage u cjelosti i prestao da važi od dana objave u Službenom glasniku Republike Srpske broj 61/24”,  navodi se u dopisu Tužilaštva BiH.

Inače vlast u Republici Srpskoj planira da organizuju referendum povodom nedavne pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kao i odluci CIK BiH o oduzimanju mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Iliji Tamindžiji, kao predsjedavajućem, kao i ostalim članovima Komisije za izbor i imenovanje NS RS prijeti krivična odgovornost ukoliko se ogluše na odluku Ustavnog suda BiH, ističe se u dopisu Tužilaštva BiH.

“Članom 239. Krivičnog zakona BiH propisano je krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, a koje propisuje da je službena osoba u instituciji BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primjeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH, Doma za ljudska prava BiH, Evropskog suda za ljudska prava ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, sa zaprijećenom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se između ostalog.

Iz Tužilaštva BiH je zatraženo da im se dostavi akt sa sadašnjim imenima članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno