Connect with us

Svijet

NIJEMCE NIKO NIŠTA NI NE PITA: Lavrov o raspoređivanju američkih raketa u drugim zemljama

Američki planovi za raspoređivanje raketa srednjeg dometa u NJemačkoj nisu povezani sa specijalnom vojnom operacijom Rusije u Ukrajini, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Niko ništa nije pitao njemačkog kancelara Olafa Šolca o raketama srednjeg i kraćeg dometa, čije se raspoređivanje sada planira u NJemačkoj, niti da li su Nijemci za takvo nešto. Kada se vijest pojavila u javnosti, Šolc je izašao i samo rekao da pozdravlja američku odluku o raspoređivanju projektila”, izjavio je Lavrov.

Šef ruske diplomatije rekao je na konferenciji za medije nakon sastanka Rusije i Asocijacije zemalja Jugoistočne Azije /ASEAN/ u Laosu da Šolc nije ni krio činjenicu da je odluka o raspoređivanju projektila zapravo američka.

On je napomenuo da specijalna operacija Rusije u Ukrajini nema nikakve veze sa raspoređivanjem, jer su ti planovi i ranije postojali i sada su na snazi.

Lavrov je rekao da ga je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji obavijestio o svojim razgovorima sa šefom ukrajinske diplomatije Dmitrijem Kulebom, kao i da stav Kine ostaje nepromijenjen, a da je središte njihove pažnje usmjereno na glavne uzroke sukoba u toj zemlji.

“Kineski stav je veoma jasno formulisan u njihovim dokumentima, može biti razgovora o nekoj vrsti konferencije, višestranog događaja ako su parametri i uslovi okupljanja prihvatljivi svim stranama. To je direktno odbijanje rada zasnovanog isključivo na mirovnoj formuli ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog, koji je bezizlazan, utopijski, iluzoran i nemoguć za materijalizovanje”, dodao je Lavrov.

Kuleba je posjetio Kinu od 23. do 26. jula i tokom razgovora sa Vangom u Pekingu on je izjavio da je Ukrajina spremna na pregovore sa Rusijom, te da razgovori moraju biti racionalni i praktični s ciljem postizanja pravednog i trajnog mira.

Loading...

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno