Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Njemačka planira da uvede program dobrovoljne šestomjesečne vojne službe, rekli su neimenovani izvori upoznati sa planom, dok Berlin pokušava da obuči više rezervista i ojača nacionalnu odbranu zbog bezbjednosnih zabrinutosti u vezi sa Rusijom.

U okviru programa, tražili bi se dobrovoljci za obuku u jednostavnim zadacima kao što su stražarske dužnosti, ali bi se mogla razmotriti vojna regrutacija za regrutovanje više ljudi ako se procijeni da je popunjavanje prenisko.

Budući da su evropske države koje su u NATO-u pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da više ulažu u sopstvenu bezbjednost od ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, ministar odbrane Boris Pistorijus želi da poveća broj vojnika u službi sa 180.000 na 260.000.

Njemačka se nada da bi program dobrovoljne šestomjesečne službe pomogao da se udvostruči broj obučenih rezervista sa trenutnog nivoa od oko 100.000 i da bi neki od dobrovoljaca nastavili karijeru u aktivnoj službi.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da su pripreme za novi program vojne službe u punom jeku.

“Cilj ostaje da zakon o novoj vojnoj službi stupi na snagu u januaru. Naše akcije su usmjerene na to”, rekao je neimenovani portparol Ministarstva, dodajući da će detalji biti otkriveni kada zakon stigne do parlamenta.

Učesnici planiranog njemačkog programa imaće priliku da produže obuku kako bi dobili vozačku dozvolu za upravljanje kamionom ili se obučavali za vozača tenka.

Planiraju se i nove improvizovane kasarne kako bi regruti mogli da se obučavaju bliže kući.

Neimenovani izvori navode da Pistorijus želi da zakon bude usvojen do kraja sljedećeg mjeseca, a prvi regruti bi počeli sa obukom od maja 2026. godine.

Ostaju otvorena pitanja o planu, uključujući i to ko bi bio regrutovan za obaveznu službu ako vlada ne ispuni svoje ciljeve regrutovanja.

Put za novi Trampov poreski zakon američkog predsjednika Donalda Trampa sada je otvoren.

Nakon što je Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak odobrio paket poreskih olakšica, američku ekonomiju očekuje injekcija od 4,5 biliona dolara u narednih deset godina, većinom finansirana novim zaduživanjem. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez gurnuće Sjedinjene Američke Države u dosad neviđen nivo državnog duga.

Dok se u Evropi, na primjer u Njemačkoj, sedmicama raspravljalo o smanjenju poreza na struju vrijednom pet milijardi evra godišnje, u SAD-u se donosi zakon koji će državni budžet koštati čak 450 milijardi dolara svake godine.

Profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard, Kenneth Rogoff, objašnjava koliko je ovaj „veliki, predivni zakon“, kako ga naziva sam Tramp, opasan ne samo za SAD, već i za cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

„U Vašingtonu i dalje vlada uvjerenje da živimo u zemlji nultih kamatnih stopa, gdje je dug svojevrsni ‘besplatni ručak’ (eng. free lunch)“, ističe Rogoff.

Ta je pretpostavka, međutim, daleko od stvarnosti. Prema podacima agencije Fitch, troškovi kamata već sada predstavljaju drugu najveću budžetsku stavku SAD-a, sa iznosom od 1,1 bilion dolara godišnje, što je više čak i od izdataka za odbranu. Upravo zato je plan o daljem zaduživanju ovisan o niskim kamatnim stopama. Rogoff upozorava da su mnogi vodeći američki ekonomisti priznali kako su precijenili ideju o dugoročno niskim kamatama, „ali čini se da se većina članova Kongresa i predsjednik Tramp i dalje drže te zablude“.

Ironično, nakon što je Tramp budžetske deficite bivšeg predsjednika Džoa Bajdena postavio kao jednu od glavnih tema svoje kampanje za izbore 2024. godine, sada ga planira nadmašiti.

„S deficitima od šest do sedam posto ukupnog BDP-a do kraja svog mandata, Tramp će vjerovatno premašiti Bajdena“, predviđa Rogoff.

Novi zakon podiže zakonsku granicu zaduživanja za pet biliona dolara kako bi se spriječila insolventnost SAD-a već ovog ljeta. Godišnje zaduživanje Amerikanaca već je dostiglo 6,4 posto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek evrozone. Planirano je i oslobađanje dodatnih milijardi za vojsku i zaštitu granica. Ti troškovi trebali bi se djelimično finansirati rezovima u socijalnim davanjima.

Uprkos tome, stručnjaci predviđaju da će deficit u sljedećih deset godina porasti za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ukupan iznos američkih državnih obveznica (što je takođe dug države) nedavno je dosegao gigantskih 30 biliona dolara.

Ako Trampova politika izazove dodatno nepovjerenje međunarodnih investitora prema SAD-u i tržište obveznica uđe u turbulencije (gdje svi žele prodati, a cijene padaju), raste opasnost od izbijanja nove međunarodne finansijske krize, zaključuje Rogoff.

Slično razmišlja i njemačka ekonomistkinja, profesorica Veronika Grimm. Ona smatra da bi se ovaj problem mogao preliti i na Evropu.

„Mnoge razvijene ekonomije nalaze se u istoj dilemi: izdaci za odbranu moraju rasti, a da bi se ostalo konkurentno, porezi za preduzeća moraju biti na atraktivnom nivou.“ Istovremeno, rezanje socijalnih davanja naišlo bi na ogroman otpor javnosti.

Činjenica da teret kamata značajno premašuje izdatke za odbranu, loš je znak za stabilnost cjelokupnog Sistema, prenosi Poslovni.hr.