Connect with us

Region

SVE JE MOGUĆE! Iz Banjaluke u Zagreb za sat i po, ali tek od proljeća 2025.

Brza cesta, koja bi auto-put Banjaluka – Gradiška trebalo da poveže s auto-putem Zagreb – Beograd neće biti otvorena za saobraćaj prije proljeća 2025, iako će biti završena prije kraja ove godine.

Naime, iz odgovora koje smo dobili u “Hrvatskim cestama”, investitoru izgradnje brze ceste od granice sa BiH do petlje Okučani, i Ministarstva finansija Hrvatske, investitoru izgradnje graničnog prelaza sa hrvatske strane, jasno je da je proljeće naredne godine najraniji mogući termin, s tim da nisu isključena ni dodatna kašnjenja.

Podsjećanja radi, rokovi su nekoliko puta pomjerani, uglavnom zbog administrativnih razloga s hrvatske strane, ali i problema s lošim vremenskim prilikama koje su “Integral inženjeringu”, izvođaču radova na brzoj cesti, u nekoliko navrata otežali radove.

Problem sa hrvatske strane predstavlja činjenica da se brza cesta ne može pustiti u saobraćaj dok se ne izgradi granični prelaz.

BiH je u nekoliko navrata nudila Hrvatskoj da se iskoristi postojeći granični prelaz sa bh. strane kao zajednički prelaz, čime bi se stvorili uslovi da se cesta otvori ranije, ali Hrvatska tu ideju nije prihvatila, dijelom vjerovatno i iz razloga što je ulaskom u Šengen postrožen režim na granici, što bi dodatno zakomplikovalo administraciju.

Ministarstvo finansija Hrvatske je u aprilu ove godine počelo izgradnju prelaza, iako se brza cesta gradi još od 2019. godine, a prvi dio ceste, od granice do Novog Varoša, odnosno postojeće magistralne ceste od graničnog prelaza Gradiška do petlje u Okučanima, gotovo je završen.

Iz Ministarstva finansija Hrvatske “Nezavisnim” su poslali šturi odgovor i tvrde da svi radovi s njihove strane idu prema planu.

“Radovi na izgradnji novog graničnog prijelaza na koridoru brze ceste Okučani – granica Bosne i Hercegovine, izvode se u skladu sa ugovornom dinamikom radova i planiranim završetkom u drugom kvartalu 2025. godine, a puštanje u funkciju ovisi o završetku pristupnih prometnica koje su u nadležnosti “Hrvatskih cesta” d.o.o”, objasnili su.

U Hrvatskim cestama za “Nezavisne” kažu da će radovi na prvoj dionici ceste biti završeni u novembru ove godine. Ali, kao što smo rekli, zbog kašnjenja Ministarstva finansija Hrvatske, cesta neće biti u funkciji dok se ne izgradi prelaz, što potvrđuju i u “Hrvatskim cestama”.

“Paralelno s izgradnjom brze ceste gradi se i granični prijelaz kod Stare Gradiške, kojem je naručitelj Ministarstvo financija RH. S obzirom na to da određene radove u trasi brze ceste zbog tehnoloških razloga neće biti moguće završiti prije završetka graničnog prijelaza, za očekivati je da će II faza brze ceste biti završena i puštena u promet od čvora Novi Varoš zajedno s graničnim prijelazom”, kažu oni.

Zanimljivo je da u “Hrvatskim cestama”, praktično, tvrde da će radovi biti završeni kada Ministarstvo finansija završi granični prelaz, a u Ministarstvu finansija da će biti završeni kada “Hrvatske ceste” završe pristupni put.

Iz odgovora se može iščitati da će Hrvatske ceste sačekati da Ministarstvo finansija završi granični prelaz, kako bi oni onda mogli završiti pristupne puteve.

Inače, kako tvrde u Hrvatskim cestama, završeno je dvije trećine svih radova, što obuhvata izgradnju kompletnog nasipa, pola tamponskog sloja, trećinu cementne stabilizacije i petinu zadnjeg sloja asfalta.

Radovi na izradi III faze brze ceste, kako kažu, započeli su 18. juna 2024. godine, a u toku su radovi na uklanjanju šume i izgradnji pristupnih puteva.

“U tijeku su i radovi na poboljšanju temeljnog tla izradom šljunčanih drenova na putnom prijelazu Voloder. Trenutačna dinamika radova je zadovoljavajuća i za očekivati je da će biti ispoštovani predviđeni rokovi”, kažu oni.

Pregled radova
Faza I – međudržavni most preko Save,

Ugovor: 19.887.671,75 €

Početak radova: 16. oktobar 2019.

Završetak radova: 20. juni 2022.

Ishođena upotrebna dozvola

Faza II – od čvora Novi Varoš do mosta Sava, dužine 4,07 km

Ugovor: 40.141.016,40 €

Početak radova: 15. februar 2022.

Predviđeni završetak radova: 2. novembar 2024.

Faza III – od naplate Okučani na A3 do čvora Novi Varoš – 3,72 km

Ugovor: 13.659.924,60 €

Početak radova: 18. juni 2024.

Predviđeni završetak radova: 17. juni 2026.

Uncategorized

PRAVDA NAKON DECENIJA ŠUTNJE! Hrvatska izgubila spor zbog nestalih beba iz porodilišta devedesetih

Hrvatske vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz porodilišta u Slavoniji tokom 1990, 1993. i 1994. godine, pa je Hrvatska zbog toga na Evropskom sudu za ljudska prava kažnjena zbog kršenja prava na porodični život tri majke.

Svakoj od njih, država će morati da plati i 2.000 evra odštete, te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. Pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupala ih je zagrebački advokat Antonija Galić Kondža, prenosi N1.

U porodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. No, žene nikada nisu vidjele tijela svoje dječice, niti im je objašnjeno što se zaista dogodilo. Zato su posumnjale da su novorođenčad oteta i data na nezakonito usvajanje.

Iako su prije par godina podnijele prijave i tražile od nadležnog državnog tužilaštva u Vukovaru da provede istragu, nakon nekoliko mjeseci sve je odbačeno uz obrazloženje da je nastupila zastara. Majke se nisu predavale, te su sada i dokazale da hrvatski istražioci nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu njihove djece.

Detalji tužbe protiv Hrvatske

U tužbi su opisale kako su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebice i uzeti ih u naručje, da bi im naknadno radnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad gdje su navodno umrle, dok je dijete koje je bilo rođeno 1994, prema tvrdnjama osoblja, preminulo u bolnici u Vukovaru.

Godinama kasnije, tačnije 2019. dvije mame vidjele su dokumentarac “Nestale bebe” koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji. Pomislile su da je možda ista sudbina, odnosno nezakonito usvajanje, snašla i njihove bebe. Kontaktirale su bolnice u Vukovaru i Novom Sadu, tražeći dokumentaciju o porodima i smrti svoje djece. Na kraju su podnijele i krivičnr prijave zbog sumnje da su im djecu oteli radnici vukovarske i novosadske bolnice. Ipak, početkom 2022. prijave su odbačene jer je nastupila zastara.

Kako se država pravdala?

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Naprosto, kaže, država zbog zastare kaznenog progona nije mogla učiniti ništa. Osim toga, hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u ono vrijeme, pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske.

Ipak, Evropski sud za ljudska prava primijetio je da se državno tužilaštvo iz Vukovara niti u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije, prenosi N1.

Šta je utvrdio Evropski sud?

Sud je rekonstruisao da na zahtjeve ove tri mame za informacijama o sudbini njihove djece uglavnom od hrvatskih institucija dobijale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu preduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Doduše, prvotno je vukovarske policija provjeravala je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete sahranjeno, te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije. Nakon toga nije više preduzeto ništa, zbog čega je Evropski sud za ljudska prava zaključio da je majkama koje nisu saznale sudbinu svojih beba Republika Hrvatska povrijedila pravo na porodični život koji garantuje Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

“Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tokom 1980-ih i ranih 1990-ih”, poručio je sud.

 

Nastavi čitati

Region

PRIČA KOJA GRIJE SRCE! Dječak iz Srbije izgubio medvjedića, ALI GA JE PRONAŠAO NIKŠA IZ ZAGREBA

Zagreb je ovih dana “ugostio” jednu priču koja je oduševila društvene mreže. Priča je počela u Beogradu, odakle je Marina, majka dječaka Luke, poslala apel preko društvene mreže X.

Luka, dječak s Downovim sindromom, izgubio je svog omiljenog prijatelja, smeđeg medvjedića starog 13 godina, na parkingu u Zagrebu.

“Molim vas, provjerite je li medo još tamo. Prolazit ćemo kroz Zagreb za par mjeseci”, napisala je Marina.

Iskrena molba brzo je pronašla put do srca ljudi, ali i do čovjeka koji će postati junak ove priče. Nikša Barlović, hrvatski televizijski producent, nije čekao ni trenutka. Pronašao je medvjedića i, umjesto da ga samo vrati vlasnicima, odlučio ga je – oživjeti.

Smeđi medvjedić dobio je pažnju kakvu nisu imali ni neki kandidati na izborima: bio je na glasanju, obišao je televizijske studio i postao glavna zvijezda Nikšine smjene. Svaki njegov korak Nikša je dokumentovao na društvenim mrežama.

Marina nije mogla sakriti emocije kad je čula da je medvjedić pronađen.

“Ljudi moji, nije prošlo ni sat vremena od moje molbe, zahvaljujući divnom Nikši Barloviću iz Zagreba, Braun Bär je pronađen! Hvala svima vama na ogromnoj pomoći i dijeljenju, definitivno imam najbolju lajnu na svijetu!!! P. S. Ne mogu vam pokazati Lolin osmijeh, ali da znate da su nam suze krenule”, napisala je.

Nastavi čitati

Region

ANA BRNABIĆ sutra podnosi 100 potpisa poslanika za referendum o POVJERENJU ALEKSANDRU VUČIĆU!

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić podneće sutra 100 potpisa poslanika vladajuće većine za održavanje savetodavnog referenduma o poverenju predsedniku Aleksandru Vučiću, potvrđeno je Tanjugu.
Brnabić će sutra tim povodom zajedno sa šefom poslaničke grupe SNS Milenkom Jovanovim održati konferenciju za novinare.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno