Iako ljeto kalendarski još traje, turistički centri u Bosni i Hercegovini polako sabiraju rezultate ovogodišnje ljetne sezone i svi ističu jedno – iza nas je još jedna uspješna sezona sa novim rekordima.

Utiske o mjesecima iza nas zatražili smo na tri adrese – u Banjaluci, Sarajevu i Trebinju, a u nastavku donosimo odgovor na pitanje da li su oni zadovoljni.

Kako je Banjaluka završila ovogodišnju ljetnu turističku sezonu?
Uspješno ljeto bilježi grad na Vrbasu, a prema riječima Milice Radović, portparola Turističke organizacije Banjaluka, oni su zadovoljni rezultatima ovogodišnje ljetne sezone.

“I zvanični podaci nam potvrđuju da je Banjaluka zadržala pozitivan trend rasta i da smo privukli veliki broj domaćih i stranih turista. Ako posmatramo jul, evidentirana su 10.664 dolaska i to je za četiri odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Kada govorimo o noćenjima, ostvarena su 18.123 noćenja, odnosno 12 odsto više u odnosu na isti period lani. Kada govorimo na nivou sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu, opet imamo trend rasta. Imamo jedan odsto više dolazaka i 6,2 odsto više noćenja”, kaže ona za “Nezavisne novine“.

Prema njenim riječima, dobrim rezultatima su doprinijele i brojen manifestacije koje su se održavale u Banjaluci, a posebno ističu “Ljeto na Vrbasu”, koje je trajalo tokom cijelog jula.
Iako je ljeto tek na kraju, polako se kuju i planovi za Novu godinu, a iz TOBL navode da očekuju da će i tada svi smještajni kapaciteti u Banjaluci biti popunjeni.

Zašto Sarajevo bilježi rekordne turističke rezultate?

Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo ističe da je Sarajevo odoljelo globalnoj turističkoj krizi te oborilo sve dosadašnje rekorde.

“Sarajevo je imalo veoma dobru ponudu. Sigurno smo najjači u regionu, ako ne i šire. Imali smo festivale, koncerte, ‘Dane piva i hrane’, ‘Food fest’… Sve u svemu, mi smo zadovoljni i radili smo upravo na tome da imamo jako mnogo ponuda u gradu da bismo jednostavno ljude motivirali da dođu u Sarajevo. Jako nam je bitno da se broj noćenja povećao”, kaže Fazlagić.
Prema njegovim riječima, Sarajevo je posjetilo najviše turista iz Srbije, Hrvatske, Turske, Njemačke, Italije, Velike Britanije, SAD, Izraela i drugih zemalja.

Šta pokazuju turistički rezultati Trebinja?

Najuspješnijoj ljetnoj sezoni svjedoče i u Trebinju. Nikola Kokić, portparol Turističke organizacije Trebinja, ističe da su veoma zadovoljni brojevima koje su ostvarili.

“Ono što možemo reći već sada, ovo će biti najuspješnija ljetna turistička sezona od kad se broji turistički promet u našem gradu. Kada pričamo o avgustu, avgust u Trebinju broji oko 34.000 registrovanih noćenja, u odnosu na avgust prošle godine, kad smo imali negdje oko 30.000 registrovanih noćenja. Tako da nam to govori da je ljeto u Trebinju bilo izuzetno dobro”, kaže Kokić.

Prema njegovim riječima, tokom osam mjeseci ove godine imali su oko 80.000 registrovanih noćenja.

“S tim u vezi, mi uopšte nemamo nikakvu dilemu o tome hoće li ova godina biti uspješna. Štaviše, biće sigurno najuspješnija od kada se bilježi turistički promet u Trebinju i naš je ciljani broj da dođemo do 250.000 registrovanih noćenja”, naveo je on.

Kako dodaje, u Trebinju su najviše boravili gosti iz Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, ali i Turske, Grčke, Kine, SAD, Engleske, Španije…

I u Trebinju vjeruju da će ovako dobri pokazatelji ostati sve do Nove godine, kada se ponovo očekuje veliki broj turista.

Mirna Savić Banjac, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine” osvrnula se na dosadašnje mjere i brojne projekte gradske administracije, ali i otkrila kako dalje.

NN: Koji projekat Gradske uprave u ovom trenutku smatrate najvažnijim za građane Banjaluke, da će im bitnije promijeniti svakodnevicu?

SAVIĆ BANJAC: Izdvojila bih rad na infrastrukturnim projektima, novim saobraćajnicama i kružnim tokovima, vodovodnoj mreži, mostovima, parkovima i igralištima, ali i mjerama koje direktno pomažu porodicama.

Posebno bih izdvojila vodovodni sistem “Tunjice 1 i 2”, jer je to jedan od onih projekata koji možda nije najvidljiviji u centru grada, ali za ljude kojima rješava problem vode znači život. Završetkom ovog projekta stvoreni su uslovi za stabilnije i urednije vodosnabdijevanje velikog broja domaćinstava na području Kuljana, Ramića, Dragočaja, Prijakovca i potkozarskih sela, a sistem ima potencijal da podrži i dalji razvoj ovog područja.

Kada govorimo o projektima koji mijenjaju izgled i identitet grada, izdvojila bih i Kuću Milanovića, koja je nakon obnove postala novi kulturni centar Banjaluke, prostor za izložbe, koncerte, radionice, književne programe, mlade umjetnike i različite kulturne sadržaje. To je objekat koji je decenijama čekao da mu vratimo život i danas je ponovo u funkciji građana.

Tu je i Sokolski dom, koji smo sačuvali i vratili u vlasništvo Grada, a koji je predviđen za rekonstrukciju i stvaranje prve Sportske gimnazije u Banjaluci.

A tu su i konkretne mjere koje građanima smanjuju troškove i samim tim olakšavaju život. To su besplatne građevinske dozvole, besplatni projekti za kuće, besplatni udžbenici, subvencije za vrtiće, podrška porodiljama, besplatan javni prevoz za naše penzionere i sugrađane starije od 65 godina, naše besplatne politike u globalu, a sada je aktuelna i dodjela besplatnih placeva, sve su to konkretne stvari koje građani mogu osjetiti u svom kućnom budžetu.

NN: Vi ste često na terenu i u kontaktu sa građanima. Na šta se oni najviše žale, često se čuju kritike da je sve manje zelenih površina, pogotovo kada je riječ o radovima kraj Vrbasa?

SAVIĆ BANJAC: Kada ste stalno na terenu, čujete zaista konkretne probleme. Ljudi se najčešće žale na saobraćaj, parking i stanje određenih ulica, najčešće onih u kojima žive.

Kada je riječ o zelenim površinama, mislim da je važno da građani znaju da razvoj grada ne mora da znači nestanak zelenih oaza.

Upravo suprotno, mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da je moguće sačuvati vrijedne prostore i pretvoriti ih u mjesta koja služe svim građanima.

Zato je važno da se, kada se radi neki projekat, građanima jasno objasni šta se radi, zašto se radi i šta će oni dobiti nakon završetka radova. Ne treba nam razvoj po svaku cijenu.

Mislim da smo to pokazali, na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, jer je u veoma kratkom periodu urađen rekordan broj parkova kao i šetališta uz Vrbas.

Najbolji primjer je veliki gradski park kod “Delte”, isto tako, na mjestu nekadašnjeg kina “Kozara” dobili smo Park oslobođenja, sa sadržajima za građane i prostorom za kino na otvorenom.

Sačuvali smo i prostor u samom centru grada kroz Park knjige, između Narodnog pozorišta i Banskog dvora. A ne želimo da se na tome zaustavimo.

Napravili smo novu zelenu oazu kod “Meriota”, jer nam je cilj da u različitim dijelovima grada stvaramo prostore u kojima ljudi mogu da borave, odmore se i provode vrijeme sa porodicom.

Naš širi cilj je da napravimo svojevrstan projekat detektovanja zelenih oaza u Banjaluci, tačnije da mapiramo prostore koji imaju potencijal da budu sačuvani, uređeni ili pretvoreni u nove zelene površine.

Kada je riječ o Vrbasu, mislim da je najbolji pokazatelj to koliko su naši sugrađani prihvatili šetalište koje smo uredili uz rijeku, upravo koliki broj ljudi provodi svoje vrijeme na istim šetalištima.

Uređivali smo šetališta i omogućili da Vrbas bude više nego ikad prostor za život, druženje i rekreaciju.

Naravno, uvijek će biti ljudi kojima se neki projekat neće dopasti i to je potpuno normalno. Ali naš posao je da osluškujemo šta većina građana želi, da gledamo šta najvećem broju ljudi donosi korist, a da istovremeno čuvamo ono što je Banjaluku učinilo Banjalukom, a to je naše zelenilo, parkovi i Vrbas.

I zato mislim da razvoj grada i zaštita zelenih površina ne treba da budu suprotstavljene stvari. Možemo i treba da radimo i jedno i drugo.

NN: Kada biste mogli odmah riješiti jedan problem u Banjaluci, bez administrativnih procedura i čekanja, šta bi to bilo?

SAVIĆ BANJAC: Najviše bih voljela da se preko noći riješi pitanje reforme javnog prevoza u Banjaluci.

To je nešto što direktno utiče na veliki broj naših sugrađana i svjesni smo da nam je potreban sistem koji će biti pouzdaniji, dostupniji i prilagođen potrebama građana.

Mi već imamo razrađen plan reforme javnog prevoza i znamo koji su koraci koje treba da napravimo. To nije nešto o čemu tek treba da počnemo da razmišljamo, jer znamo šta želimo da postignemo i idemo korak po korak ka tom cilju.

Reforma mora obuhvatiti bolju organizaciju linija i redova vožnje, veću pouzdanost i tačnost, modernizaciju voznog parka, bolju povezanost gradskih i prigradskih naselja, ali i kvalitetniji odnos prema putnicima.

Naša politika besplatnog javnog prevoza za penzionere i sugrađane starije od 65 godina pokazala je koliko ovakve mjere mogu značiti ljudima u svakodnevnom životu.

Naravno, ovakva reforma ne može se uraditi jednim potezom, ali možemo je realizovati korak po korak i u što kraćem roku.

NN: Šta je danas najveći izazov za jednu lokalnu vlast – novac, administracija ili usaglašavanje različitih interesa?

SAVIĆ BANJAC: Mislim da sva tri izazova imaju veliki uticaj na razvoj lokalne zajednice, dakle i novac, i administracija, i usaglašavanje različitih interesa.

Kada govorimo o Banjaluci, važno je dodati i to da smo u prethodnom periodu imali dodatno otežane uslove za funkcionisanje Grada kada je riječ o prihodima.

Posebno je važno pomenuti izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, kojima je bilo predviđeno preusmjeravanje dijela prihoda od PDV-a od Banjaluke i Bijeljine ka drugim lokalnim zajednicama. Prema tadašnjim procjenama, Banjaluka je po tom osnovu trebalo da ostane bez više miliona KM godišnje. Na kraju je Ustavni sud Republike Srpske utvrdio da te izmjene nisu bile u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Pored toga, jedino je Banjaluci uskraćen i prihod od parkiranja, što je dodatno otežalo funkcionisanje Grada i realizaciju projekata koji se finansiraju iz ovih prihoda.

Sve to pokazuje koliko je za lokalnu vlast važno da ima stabilne i predvidive prihode. Građani očekuju da Grad radi, bez obzira na to kakvi su odnosi na različitim nivoima vlasti.

Poznato je Banjalučanima da smo u prethodnom periodu imali situacije u kojima su nam prihodi bili uskraćivani ili umanjivani, što je direktno uticalo na mogućnost realizacije pojedinih projekata.

Drugi veliki izazov je administracija, procedure moraju postojati, ali moraju biti efikasne. Ako za jedan projekat godinama čekamo različite saglasnosti i dozvole, građanin na kraju ne vidi proceduru, nego vidi da projekat stoji.

I treće je usaglašavanje različitih interesa. U demokratskom društvu je normalno da postoje različita mišljenja, ali lokalna vlast mora imati sposobnost da se oko stvari koje su važne za građane postigne dogovor.

Posebno je važno da Skupština grada i Gradska uprava mogu da funkcionišu u interesu građana. Kada se budžet ili važne odluke usvajaju otežano ili sa velikim kašnjenjima, posljedice ne trpi samo Gradska uprava, trpe ih i sami građani.

NN: Koliko su građani danas uključeni u donošenje odluka o svom gradu i da li bi trebalo da imaju veći uticaj?

SAVIĆ BANJAC: Mislim da su građani danas uključeni više nego ranije, ali uvijek može i bolje. Najvažnije je da građani osjete da njihovo mišljenje nije samo formalnost, već da zaista može uticati na odluke koje se tiču njihovog svakodnevnog života.

Jedan od načina su svakako javne rasprave. Kada se pripremaju važni dokumenti, poput budžeta i strategija, građani imaju mogućnost da se upoznaju sa prijedlozima, da daju svoje primjedbe, sugestije i prijedloge.

Ali mislim da učešće građana ne treba da se završi na javnoj raspravi. Kada ste stalno na terenu i razgovarate sa ljudima, shvatite da oni veoma dobro znaju šta im nedostaje.

Naš posao je da te prijedloge saslušamo, provjerimo šta je realno, odredimo prioritete i građanima damo jasan odgovor. Ne možemo uvijek ispuniti svaki zahtjev, ali možemo uvijek saslušati građane i objasniti zašto je nešto moguće ili nije moguće uraditi.

Mislim da je upravo direktan kontakt sa građanima jedan od najboljih načina da gradska vlast prepozna šta su stvarni prioriteti. To mogu da kažem i iz vlastitog iskustva, jer se mnogo toga što danas radimo rodilo upravo iz razgovora sa ljudima na terenu.

NN: Kako vidite Banjaluku za nekoliko godina, šta biste voljeli da građani tada kažu da se promijenilo nabolje?

SAVIĆ BANJAC: Voljela bih da za nekoliko godina građani kažu da je Banjaluka ostala grad u kojem je jednostavno živjeti, ali i da su prepoznali da smo sve ono što već danas radimo dodatno unaprijedili.

Mi već danas imamo brojne mjere usmjerene ka porodicama: besplatne udžbenike, subvencije za vrtiće, podršku porodiljama, besplatne građevinske dozvole, besplatne projekte za kuće, besplatan javni prevoz za penzionere i sugrađane starije od 65 godina, kao i besplatne placeve za mlade porodice. Naš cilj je da ostanemo na tom pravom putu, da te mjere dodatno unapređujemo i da ih bude još više, kako bi život u Banjaluci bio lakši i pristupačniji.

Mi smo od početka vodili takvu politiku u kojoj smo, kroz različite mjere, preko 100 miliona KM vratili u džepove naših sugrađana.

Banjaluka je već danas zelena oaza i grad koji ima ono što mnogi drugi gradovi žele, a to su Vrbas, parkovi, aleje i brojne zelene površine. Naš zadatak je da to sačuvamo, ali i da nastavimo da stvaramo nove zelene oaze i uređene javne prostore.

Voljela bih da građani prepoznaju da Banjaluka istovremeno može da bude i moderan i razvijen grad, i grad koji čuva svoje zelenilo, Vrbas i svoj prepoznatljivi identitet.

Želim da mladi ljudi ovdje vide perspektivu, da porodice ovdje planiraju budućnost, a da naši najmlađi odrastaju u gradu koji im pruža dobre uslove za život.

Istinski vjerujem u to da se rad jedne gradske administracije najbolje mjeri po tome koliko građani mogu da osjete promjenu u svom svakodnevnom životu. Zato mi je najvažnije da građani prepoznaju da Banjaluka ide naprijed i da sve ono što radimo ima konkretan rezultat u njihovom životu.

Jer Banjaluka zaista jeste porodica.

Nezavisne novine

Riječi predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da društvene mreže „lišavaju djecu djetinjstva“ konačno su ogolile surovu stvarnost. Najava novog evropskog Zakona o djeci koji donosi oštre mjere potpune zabrane mreža za mlađe od 13 godina, te strogo ograničavanje ličnih naloga do 15 godina starosti, potvrda je globalnog alarma koji već dugo zvoni i u našim domovima. Digitalni prostor postao je bojište na kojem najmlađi gube svoj mir, zdravlje i vrijeme.

Ovaj radikalni zaokret predstavlja apsolutnu potvrdu opravdanosti Rezolucije koju je Pokret „Svojim snagama” (PSS) uputio Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„Ono što smo mi pravovremeno prepoznali kao hitan nacionalni, biološki i roditeljski interes, tražeći strogu kontrolu digitalnih sadržaja i zaštitu mentalnog zdravlja najmlađih, danas postaje novi evropski zakonski standard. Drago nam je što je to prepoznala Evropa, ali nam je žao što ovo nisu shvatili vlastodršci u Republici Srpskoj. Svojim uskim pogledima na svijet koji ih okružuje, oni ne samo da nisu prihvatili našu Rezoluciju, već o njoj nisu ni raspravljali“, istakla je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju, Adriana Basara.

Ona je napomenula da su problemi porodica u Banjaluci, Bijeljini ili Trebinju potpuno isti kao oni u Parizu ili Berlinu, a da je razlika samo u tome koliko su brze i odlučne institucije koje te porodice moraju da zaštite.

„Anksioznost, nesanica i otuđenost naše djece ne mogu čekati političke kalkulacije. Vrijeme za oklijevanje je isteklo. Kada se svijet pokreće da zaustavi ovu digitalnu pošast, Republika Srpska ne smije biti na začelju. Usvajanje Rezolucije PSS-a u Narodnoj skupštini više nije stvar izbora, već naša zajednička, sveta dužnost prema budućim generacijama. Vratimo djecu na igrališta, a ekrane stavimo pod kontrolu zakona“, poručila je Basara.