Connect with us

Svijet

KRIZA U NAJAVI Ako SAD potone u recesiju, NIKOME SE NE PIŠE DOBRO!

Tone li Amerika u recesiju, pitanje je koje već danima zaokuplja svjetsku javnost, a ako se to desi, što mnogi predviđaju kao moguć scenario, niko neće ostati imun, pa ni BiH, stav je stručne javnosti.

Istina, za razliku od ponedjeljka, kada su stizale, najblaže rečeno, dramatične vijesti sa svjetskih berzi, juče su prognoze bile nešto optimističnije, pa je najavljen i oporavak evropskih berzi, ali se, kada se podvuče crta, može reći sve, samo ne da su globalna ekonomska kretanja pod kontrolom.

Na berzama širom Evrope i Azije, podsjetimo, prethodno je zabilježen snažan pad, podstaknut strahovima da američka privreda ide prema usporavanju.

Pad je uslijedio nakon objave loših podataka o zapošljavanju u SAD u petak, a što je na svim tržištima kapitala izazvalo zabrinutost za najveću svjetsku ekonomiju.

Domaći stručnjaci podsjećaju da se svaka dosadašnja kriza odrazila i na BiH, tako da nas neće zaobići ni ova najnovija, ako do nje dođe.

“Ono u šta sam siguran jeste to da u slučaju teške recesije u SAD niko u svijetu ne bi bio imun na određene efekte iako bi, naravno, posljedice bile različite ovisno o tome koliko je neka ekonomija ovisna o SAD, a koliko vezana za druge svjetske ekonomije. U slučaju BiH direktna veza sa SAD je minimalna i direktno efekti ne bi bili tako značajni. Međutim, mi smo potpuno ovisni o EU, a EU je ovisna o SAD i zbog toga bi posredno preko negativnih efekata na EU i BiH osjetila negativne efekte, možda s nekom manjom odgodom, ali sigurno bi ih bilo”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, za razliku od ove eventualne transmisije efekata koja je izvjesna, mnogo je neizvjesnije da to li će uopšte biti teške recesije u SAD ili je riječ o blažim i privremenim poremećajima. Jer, kako je istakao, recimo, u Japanu smo imali dramatičan pad vrijednosti dionica u ponedjeljak, a već dan kasnije i oporavak mnogih od njih.

“Tako da se ja još ne bih usudio prognozirati da je riječ o recesiji, a pogotovo teškoj, dok ne bude poznato više podataka i u malo dužem vremenskom roku vidimo trendove u realnoj ekonomiji, a ne samo trenutne poremećaje na berzama. U svakom slučaju, sve je ovo još jedna potvrda da je velika greška svake ekonomije da se veže samo za jedno tržište koliko je BiH vezana za EU, a EU za SAD, i da se najteži efekti kriza jedino mogu izbjeći diverzifikacijom, odnosno ravnomjernijim rasporedom rizika i ekonomskom saradnjom uravnoteženom sa različitim ekonomijama i zonama”, ističe Gavran.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da bi, kao i ranijih godina, svaka kriza, prouzrokovana na američkom ili evropskom tržištu, imala konsekvence na kompletnu ekonomiju EU, pa time indirektno i na ekonomiju Srpske, kojoj je EU najvažniji spoljnotrgovinski partner.

“Podsjetiću vas 2018. godine, kada je zabilježena kriza koja je nastala kao proizvod određenih američkih bankarskih plasmana. Ona je prouzrokovala veliku ekonomsku krizu koja je imala konsekvence i na privredu Republike Srpske, jer smo zavisni od tržišta EU. Ne treba sumnjati da će se, ako dođe do recesije u Americi, to odraziti na kompletnu evropsku i svjetsku ekonomiju”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Naše privrednike, međutim, ne brine samo ono što se dešava u Americi. Neki od njih su zagledani i u aktuelna dešavanja u Njemačkoj i još nekim evropskim državama.

“Naša spoljnotrgovinska razmjena je u stvari puno više okrenuta prema evropskm zemljama nego prema Americi. Nas puno više treba da brinu Njemačka, Švajcarska, Austrija itd., nego Amerika. Mada, sasvim sigurno je da će i potencijalna kriza u Americi imati uticaj na bh. ekonomiju”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaje da je stava da su dešavanja na evorpskom tlu puno bitnija za BiH, a već sada imamo na sceni pad izvoza odnosno kompletne razmjene.

“Ja mislim da je Njemačka već u ozbiljnoj recesiji, ali oni to neće naglas da kažu. Ono što vidimo jeste da je u tom dijelu svijeta ozbiljna kriza”, ističe Smailbegović.

Prema informacijama svjetskih medija, pad indeksa Nikkei 225, koji skuplja rezultate 225 japanskih javnih kompanija, na berzi u Tokiju osjetio se širom svijeta.

Uslijedili su i padovi u cijenama dionica giganata poput “Applea” i “Intela”. Uz to, izvještaj o stanju zaposlenosti u SAD, koji je bio ispod očekivanja ekonomskih analitičara, probudio je strahove od recesije, prvo u Americi, a onda i cijelom svijetu.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno