Connect with us

Svijet

KRIZA U NAJAVI Ako SAD potone u recesiju, NIKOME SE NE PIŠE DOBRO!

Tone li Amerika u recesiju, pitanje je koje već danima zaokuplja svjetsku javnost, a ako se to desi, što mnogi predviđaju kao moguć scenario, niko neće ostati imun, pa ni BiH, stav je stručne javnosti.

Istina, za razliku od ponedjeljka, kada su stizale, najblaže rečeno, dramatične vijesti sa svjetskih berzi, juče su prognoze bile nešto optimističnije, pa je najavljen i oporavak evropskih berzi, ali se, kada se podvuče crta, može reći sve, samo ne da su globalna ekonomska kretanja pod kontrolom.

Na berzama širom Evrope i Azije, podsjetimo, prethodno je zabilježen snažan pad, podstaknut strahovima da američka privreda ide prema usporavanju.

Pad je uslijedio nakon objave loših podataka o zapošljavanju u SAD u petak, a što je na svim tržištima kapitala izazvalo zabrinutost za najveću svjetsku ekonomiju.

Domaći stručnjaci podsjećaju da se svaka dosadašnja kriza odrazila i na BiH, tako da nas neće zaobići ni ova najnovija, ako do nje dođe.

“Ono u šta sam siguran jeste to da u slučaju teške recesije u SAD niko u svijetu ne bi bio imun na određene efekte iako bi, naravno, posljedice bile različite ovisno o tome koliko je neka ekonomija ovisna o SAD, a koliko vezana za druge svjetske ekonomije. U slučaju BiH direktna veza sa SAD je minimalna i direktno efekti ne bi bili tako značajni. Međutim, mi smo potpuno ovisni o EU, a EU je ovisna o SAD i zbog toga bi posredno preko negativnih efekata na EU i BiH osjetila negativne efekte, možda s nekom manjom odgodom, ali sigurno bi ih bilo”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, za razliku od ove eventualne transmisije efekata koja je izvjesna, mnogo je neizvjesnije da to li će uopšte biti teške recesije u SAD ili je riječ o blažim i privremenim poremećajima. Jer, kako je istakao, recimo, u Japanu smo imali dramatičan pad vrijednosti dionica u ponedjeljak, a već dan kasnije i oporavak mnogih od njih.

“Tako da se ja još ne bih usudio prognozirati da je riječ o recesiji, a pogotovo teškoj, dok ne bude poznato više podataka i u malo dužem vremenskom roku vidimo trendove u realnoj ekonomiji, a ne samo trenutne poremećaje na berzama. U svakom slučaju, sve je ovo još jedna potvrda da je velika greška svake ekonomije da se veže samo za jedno tržište koliko je BiH vezana za EU, a EU za SAD, i da se najteži efekti kriza jedino mogu izbjeći diverzifikacijom, odnosno ravnomjernijim rasporedom rizika i ekonomskom saradnjom uravnoteženom sa različitim ekonomijama i zonama”, ističe Gavran.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da bi, kao i ranijih godina, svaka kriza, prouzrokovana na američkom ili evropskom tržištu, imala konsekvence na kompletnu ekonomiju EU, pa time indirektno i na ekonomiju Srpske, kojoj je EU najvažniji spoljnotrgovinski partner.

“Podsjetiću vas 2018. godine, kada je zabilježena kriza koja je nastala kao proizvod određenih američkih bankarskih plasmana. Ona je prouzrokovala veliku ekonomsku krizu koja je imala konsekvence i na privredu Republike Srpske, jer smo zavisni od tržišta EU. Ne treba sumnjati da će se, ako dođe do recesije u Americi, to odraziti na kompletnu evropsku i svjetsku ekonomiju”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Naše privrednike, međutim, ne brine samo ono što se dešava u Americi. Neki od njih su zagledani i u aktuelna dešavanja u Njemačkoj i još nekim evropskim državama.

“Naša spoljnotrgovinska razmjena je u stvari puno više okrenuta prema evropskm zemljama nego prema Americi. Nas puno više treba da brinu Njemačka, Švajcarska, Austrija itd., nego Amerika. Mada, sasvim sigurno je da će i potencijalna kriza u Americi imati uticaj na bh. ekonomiju”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaje da je stava da su dešavanja na evorpskom tlu puno bitnija za BiH, a već sada imamo na sceni pad izvoza odnosno kompletne razmjene.

“Ja mislim da je Njemačka već u ozbiljnoj recesiji, ali oni to neće naglas da kažu. Ono što vidimo jeste da je u tom dijelu svijeta ozbiljna kriza”, ističe Smailbegović.

Prema informacijama svjetskih medija, pad indeksa Nikkei 225, koji skuplja rezultate 225 japanskih javnih kompanija, na berzi u Tokiju osjetio se širom svijeta.

Uslijedili su i padovi u cijenama dionica giganata poput “Applea” i “Intela”. Uz to, izvještaj o stanju zaposlenosti u SAD, koji je bio ispod očekivanja ekonomskih analitičara, probudio je strahove od recesije, prvo u Americi, a onda i cijelom svijetu.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno