Connect with us

Svijet

Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

(Jutarnji list)

Svijet

U EVROPI PROŠLE GODINE BILO 58 TERORISTIČKIH NAPADA: Skoro svaki treći počinilac je bio maloljetan

Nova Agenda za borbu protiv terorizma, koja će biti prilagođena savremenim izazovima, biće predstavljena kasnije ove godine.

U 2024. godini, 14 država članica Evropske unije prijavilo je ukupno 58 terorističkih napada, objavljeno je u najnovijem izvještaju o situaciji i trendovima terorizma u EU (TE-SAT).

Od tih napada, 34 su sprovedena, pet je bilo neuspješno, a 19 je spriječeno, naveo je Evropol u saopštenju.

U 20 država članica EU, 449 osoba je uhapšeno zbog terorističkih aktivnosti. Izvještaj, jedini takve vrste u Evropi, opisuje glavne izazove i promjene kada je riječ o terorizmu tokom 2024. godine, na osnovu podataka od država članica EU i partnera Evropola.

Izvršna direktorka Evropola Katrin de Bol istakla je da terorizam i nasilni ekstremizam ostaju visoki prioriteti za evropske države. Kako je navedeno u izvještaju, zabrinjavajući je porast mladih ljudi, posebno maloljetnika, koji se uključuju u terorističke aktivnosti.

Grupe terorista često ciljaju ranjive pojedince, uključujući one sa mentalnim zdravstvenim problemima, socijalnom izolacijom i zavisnostima od interneta, navedeno je.

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner upozorava da terorizam i nasilni ekstremizam ostaju “ozbiljne prijetnje”. On je istakao da je posebno važno spriječiti radikalizaciju mladih i iskoristiti onlajn platforme koje teroristi koriste za širenje ekstremističkih sadržaja.

Bruner je najavio da će kasnije ove godine biti predstavljena nova Agenda za borbu protiv terorizma koja će biti prilagođena savremenim izazovima.

Skoro svaki treći osumnjičeni za teroristička djela u 2024. godini bio je maloljetnik ili mlađi punoljetnik. Najmlađi uhapšeni terorista imao je samo 12 godina i bio je optužen za planiranje napada. Sukobi u Gazi i rat u Ukrajini imali su značajan uticaj na terorističku prijetnju u EU, izazivajući nasilje i širenje mržnje.

U Siriji, pad režima Bašara al Asada u decembru 2024. godine i uspon Hajat Tahrir al Šama (HTS) “označili su značajan geopolitički pomak koji može da ima dugoročne posljedice”, istaknuto je u izveštaju.

U izvještaju je takođe navedeno da se za širenje terorističke propagande koristi i vještačka inteligencija.

Nastavi čitati

Svijet

FICO KRITIKUJE NATO “Mi biramo tempo, dva procenta su dovoljna”

Slovački premijer Robert Fico uvjeren je da nijedan cilj koji NATO bude usvojio danas neće biti ispunjen “do najsitnijeg detalja” i smatra da svaka zemlja ima pravo da sama određuje tempo i strukturu svojih izdvajanja za odbranu.

Govoreći u vezi sa aktuelnim samitom NATO-a u Hagu, Fico je izjavio da Slovačka može da ispuni kapacitete koji se očekuju unutar NATO-a čak i sa postojećim budžetom Ministarstva odbrane Slovačke, prenosi Tasr.

– Slovačka ima suvereno pravo da sama odlučuje o tempu i strukturi rashoda za odbranu u svom planu. Istovremeno, garantujemo da su dva procenta koja su trenutno predviđena budžetom dovoljna za ispunjavanje kapaciteta koje NATO od nas očekuje – istakao je Fico.

Danas je u Hagu počeo dvodnevni samit NATO-a, gde će se razgovarati o tri glavne teme – povećanju izdataka za odbranu, izgradnji odbrambene proizvodnje i nastavku pomoći Ukrajini.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVIO “Ulazak Ukrajine u NATO ili EU VODI U RAT SA RUSIJOM”

Prijem Ukrajine u NATO odmah bi rezultovao ratom sa Rusijom, što bi nosilo rizik od trećeg svjetskog rata, tako da Ukrajini ne smije biti dozvoljeno da se pridruži ni NATO-u ni Evropskoj uniji, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Mađarska ima primarni bezbjednosni interes da ne pripada istom integracionom okviru kao Ukrajina – napisao je on na društvenim mrežama.

Orban je rekao da su među potpisnicima nedavno pokrenute inicijative mađarskih građana otvorenih za političko razmišljanje ljudi sa kojima se zajedno borio za slobodu Mađara i nezavisnost zemlje prije 35 godina.

– Iz očiglednih razloga, poštovanje koje je iz ovoga proizašlo je od tada izblijedilo, ali zajednička prošlost i dalje obavezuje. Zato objavljujem sljedeći odgovor – istakao je on.

Orban je rekao da su potpisnici zanemarili interese Mađarske i da je njihova procjena posljedica nastavka rata između Rusije i Ukrajine pogrešna.

– Oni, takođe, griješe u identifikovanju interesa Evropske unije. Ako EU prihvati Ukrajinu kao članicu, to bi trenutno rezultiralo otvorenim ratom, a nakon prekida vatre to bi dovelo do stalnog rizika od rata između Evrope i Rusije – naglasio je on i dodao da Ukrajini treba ponuditi oblik saradnje koji će dovesti do okončanja rata.

Sputnjik

Nastavi čitati

Aktuelno