U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine je upaljen žuti meteoalarm zbog niskih temperatura vazduha.

Naoblačenje sa sjevera se danas očekuje prije podne, a u poslijepodnevnim i večernjim časovima slab snijeg na području Krajine, centralnim i sjevernim područjima Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha će biti između -9 i -3 stepena, a na jugu zemlje do dva. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između -3 tri do dva, na jugu zemlje do osam stepeni.

Žuti meteoalarm je upaljen za regiju Livna, gdje se očekuju temperature između minus devet i minus pet stepeni, zatim u Mostaru, Sarajevu gdje će se temperature kretati od minus devet do minus pet stepeni, kao i Tuzli, Banjaluci jer se očekuje temperatura u višim predjelima do minus 12, Foči te Višegradu.

– Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni da se očekuju niske temperature vazduha. Mogući su zdravstveni rizici među ugroženom populacijom, na primjer, starije i veoma mlade osobe i beskućnici – navodi se u vremenskoj prognozi.

U četvrtak se u većem dijelu Bosne najavljuje Niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus devet do minus dva, na jugu zemlje do četiri stepena. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri do dva stepena, na jugu zemlje do devet stepeni.

U većem dijelu Bosne će biti niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus osam i minus dva stepena, na jugu zemlje do četiri. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri i dva stepena, na jugu zemlje od osam do 11 stepeni.

U subotu će se u većem dijelu Bosne zadržati pretežno oblačno vrijeme. Pretežno sunčano vrijeme je na području Hercegovine i jugozapadu Bosne, piše Klix.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus sedam i minus dva, na jugu zemlje do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus dva i tri, na jugu zemlje od devet do 12 stepeni.

Ministarstva unutrašnjih poslova u BiH, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Granična policija BiH, bilježe hroničan nedostatak policajaca i riječ je o hiljadama praznih, a sistematizovanih radnih mjesta.

Prema preliminarnim podacima Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH, primjera radi, SIPA nedostaje 140 policijskih službenika, Federalnoj upravi policije (FUP) skoro 250, dok MUP-u Tuzlanskog kantona, koji brine o bezbjednosti građana u najmnogoljudnijem kantonu, nedostaje gotovo 440 policajca.

“Posebno alarmantno je i u Graničnoj policiji BiH, kojoj trenutno nedostaje skoro 600 pripadnika, a u narednom periodu taj broj bi se mogao povećati na 900”, navode iz CSS-a.

Kako su “Nezavisne novine” juče objavile, policijski sistem u Unsko-sanskom kantonu (USK) naći će se početkom 2026. godine u delikatnoj situaciji, jer 345 policijskih službenika tada odlazi u penziju, a i prema sadašnjoj sistematizaciji USK nedostaje oko 200 policajaca.

Spisak ni tu nije završen, jer postoje informacije koje pokazuju da i MUP-u Srpske nedostaje oko 600 policajaca.

“Evidentno je da duži vremenski period MUP Srpske ima ozbiljno manji broj policajaca u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta za te ljude. Ta činjenica je potpuno različita od policijske uprave do policijske uprave, pa čak i u okviru jedne policijske uprave na nivou policijskih stanica. Koliki je manjak policajaca, najbolje govori činjenica da u MUP-u Srpske godinama unazad postoji enorman broj prekovremenih radnih sati”, rekla je za “Nezavisne novine” Anica Jondić, predsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kako je dodala, u nekim policijskim stanicama nedostaje i do 30 odsto ljudi za koje postoji sistematizovano radno mjesto.

“Kada vam nedostaje ozbiljan broj policajaca, onda se postojeći poslovi i zadaci, koji se moraju neupitno obaviti, rasporede na broj policajaca koje imate. I onda, u 2023. godini je Policija Republike Srpske imala oko 466.000 prekovremenih radnih sati. To je enorman broj. U proteklih sedam godina, koliko Sindikat o tome vodi evidenciju na bazi podataka koje dobijemo od MUP-a, što znači da su neupitno tačni, Policija Srpske imala je nevjerovatnih oko 2,8 miliona prekovremenih radnih sati. Oni se kompenzuju u slobodne radne dane i sate, ali oko 1,3 miliona prekovremenih radnih sati nije se uspjelo kompenzovati. A ne plaća se prekovremeni rad. To nema nigdje. Svi u Srpskoj za prekovremeni rad dobiju naknadu, osim policije, koja radi potpuno besplatno”, kazala je Jondićeva za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema onom što su saopštili iz Centra za sigurnosne studije BiH, usložnjavanje situacije tek slijedi. Naime, očekuje se ove i sljedeće godine veliki odliv policajaca. Kako podsjećaju, proces profesionalizacije policijskih snaga u BiH započet je neposredno nakon rata, pod pokroviteljstvom UN Misije u BiH.

“Međunarodne policijske snage bile su jedan od važnijih dijelova UNMBiH, koje su obavile proces provjere novih policijskih službenika te, uz adekvatne obuke, uglavnom iz oblasti ljudskih prava i demokratizacije, izvršile verifikaciju svih policijskih službenika koji su zasnovali radni odnos u tadašnjim policijskim strukturama. Od tada je prošlo skoro 30 godina, što znači da su naši sugrađani u uniformama, zaduženi za našu sigurnost, zasluženo stekli uslove za penzionisanje. Najveći odliv kadra, koji je uspješno iznio najveći teret izazovnog poratnog i reformskog perioda, očekuje se tokom ove i naredne godine”, navode iz CSS-a.

BiH, kako dodaju, nespremno dočekuje takve drastične i možda tektonske promjene, imajući u vidu da je i sadašnja popunjenost policijskih struktura u BiH na nivou od 70 do 80 odsto.

“Stanje je ozbiljno i nastaviće se dodatno usložnjavati, s obzirom na to da se i sigurnosni izazovi, te prijetnje usložnjavaju i evoluiraju”, poručuju iz CSS-a.

Jedan od primjera usložnjavanja stiže iz USK, gdje će za godinu dana više od 300 policijskih službenika otići u penziju.

Almir Eminović, predsjednik Sindikata policijskih službenika USK, smatra da je neophodno stvoriti takve uslove da posao policijskog službenika bude primamljiv za mlade ljude kako bi se dobio što veći broj aplikanata, s obzirom na to da se prijavljuje sve manji broj kandidata.

U toku 2024. godine “Plavi telefon”, kao ključna savjetodavna linija za djecu i mlade, zaprimio je 6.026 poziva i 1.941 upit putem e-savjetovanja. Iako je radno vrijeme smanjeno, u prosjeku se nije odgovorilo na 400 poziva mjesečno, što ukazuje na potrebu za proširenjem dostupnosti ove usluge.

Kako je za “Nezavisne novine” kazala Maja Kovačević, koordinatorka “Plavog telefona”, najveći broj upita odnosio se na teme mentalnog zdravlja, nasilja i zlostavljanja, vršnjačkih odnosa, porodičnih problema te seksualno-reproduktivnog zdravlja.

“Djeca i mladi, posebno uzrasta od 13 do 20 godina, najčešće su tražili pomoć zbog straha, anksioznosti, depresije, usamljenosti, ali i zbog problema u školi, partnerskih odnosa i vršnjačkog nasilja”, kazala je Kovačevićeva.

Kako ističe, jedan od ključnih zadataka “Plavog telefona” jeste pružanje podrške onima koji se suočavaju s nasiljem, a tokom 2024. godine upućeno je 57 prijava sumnji na nasilje, od čega se najveći broj prijava odnosio na nasilje u porodici.

“Takođe, djeca su se često javljala zbog nasilja putem interneta i vršnjačkog nasilja.

‘Plavi telefon’ nije samo linija za savjetovanje, već i sigurno mjesto gdje djeca i mladi mogu anonimno prijaviti bilo koji oblik nasilja. Kroz pravovremenu reakciju i saradnju sa institucijama kao što su policija, centri za socijalni rad i ombudsmani za dječja prava, osigurava se zaštita djece i mladih, te se pruža adekvatna pomoć u kriznim situacijama”, kazala je ona.

Kako je dodala, s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga i proširenja dostupnosti, planira se povratak na trinaestočasovno radno vrijeme, jer statistike pokazuju veliku potrebu za ovom uslugom, posebno u večernjim satima.

“Međutim, zbog finansijskih ograničenja, proširenje rada još uvijek nije moguće.

‘Plavi telefon’ ostaje neprocjenjiv resurs za djecu, mlade i odrasle osobe koje traže pomoć u suočavanju s izazovima mentalnog zdravlja, nasilja i drugih životnih teškoća, a njegov rad svakodnevno doprinosi zaštiti prava i dobrobiti najmlađih”, kazala je Kovačevićeva.

Podsjećamo da je uslugu “Plavi telefon” pokrenulo  Udruženje “Nova generacija” iz Banjaluke 2013. godine. Do danas je zaprimljeno više od 68.900 poziva, preko 8.400 upita putem chat savjetovanja, te je nadležnim institucijama upućeno više od 270 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslim osobama. Prilikom zvanja nije potrebno ostavljati lične podatke, a zahvaljujući saradnji s kompanijom “M:tel”, svi pozivi su besplatni, bez obzira na mrežu iz koje osobe pozivaju. Takođe, važno je naglasiti da su sve aktivnosti “Plavog telefona” podržane, te da se sprovede u saradnji s UNICEF-om u Bosni i Hercegovini.