Connect with us

Društvo

JAKO LOŠE VIJESTI! Toplotni talasi u Evropi će postati češći, intenzivniji i duži

Do 2050. oko polovice evropskog stanovništva moglo bi biti izloženo visokom ili vrlo visokom riziku od toplotnog stresa tokom ljeta, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog panela o klimatskim promjenama. Predviđa se kako će ekstremne klimatske promjene znatno uticati na zdravlje ljudi, a samim time postati uzrok smrtnih slučajeva.

Studije su pokazale da klimatske promjene uzrokovane ljudskim d‌jelovanjem povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova i već su uticale na zdravlje ljudi u Evropi. Na primjer, toplotni talas 2010. u rezultirao je s 55 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom..

Starije osobe, d‌jeca, (trudnice) žene, socijalno izolovane osobe i osobe slabe tjelesne spremnosti posebno su izložene i ranjive na rizike povezane s vrućinom, kao i one osobe koje pate od već postojećih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje bubrega, dijabetes i respiratorne bolesti. Starenje stanovništva u Evropi povećava grupu ranjivih pojedinaca, što rezultira većim rizikom od smrtnosti povezane s vrućinom.

Rizik od toplotnog stresa, uključujući smrtnost i nelagodu, zavisno o socioekonomskom razvoju, upozorava izvještaj. Učestalost smrtnosti i morbiditeta povezanih s vrućinom biće najveća u južnom dijelu Evrope, gd‌je se takođe očekuje da će njihova veličina brže rasti.

Predviđa se da će se broj prijema u bolnicu zbog respiratornih bolesti zbog vrućine povećati s 11 000 (1981. – 2010.) na 26 000 godišnje (2021. – 2050.), naročito u južnim dijelovima kontinenta uglavnom zbog relativnog povećanja broja ekstremno vrućih dana. Predviđa se i da će se hladnoće smanjiti širom Evrope, posebno u južnoj Evropi, ali ne kompenzirajući predviđene dodatne smrtne slučajeve povezane s vrućinom.

Među Evropljanima, 74% živi u urbanim područjima, gd‌je je učinak toplotnih talasa na ljudsko zdravlje pogoršan mikroklimom zbog zgrada i infrastrukture, i onečišćenjem vazduha. U velikim evropskim gradovima stabilizacija klimatskog zagrijavanja na prosjek od 1,5 stepeni smanjila bi preuranjene smrti za 15-22% ljeti u poređenju sa stabilizacijom na 2 stepena celzijusa.

Iako postoji vrlo veliko uvjerenje da će posljedice rizika neizbježno biti sveobuhvatnije i raširenije u toplijoj Evropi, dokazi o većoj toleranciji na toplinu takođe se pojavljuju u većini evropskih regija. Buduće projekcije stopa mortaliteta u Evropi pod pretpostavkom potpune aklimatizacije sugerišu stalne ili čak padajuće stope mortaliteta uprkos globalnom zagrijavanju; međutim, postoje velike neizvjesnosti u sposobnosti prilagođavanja na buduće ekstremne topline koje bi mogle biti izvan istorijskih raspona.

Ostali ekstremni događaji već rezultiraju velikim zdravstvenim rizicima širom Evrope. Između 2000. i 2014., na primjer, poplave u Rusiji ubile su približno 420 ljudi, uglavnom starijih žena.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s obalnim i riječnim poplavama, šumskim požarima i olujnim vjetrom mogao bi znatno porasti do 2100. godine. Životna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama za d‌jecu rođenu 2020. biće oko 50% veća na prosjeku od 3,5 zagrijavanja u poređenju s prosjekom zagrijavanja od 1,5 celzijusa, dodaje se u izvještaju.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Postepeno razvedravanje uz sunčane periode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje postepeno razvedravanje, uz sunčane periode.

Jutro će biti oblačno, ponegdje sa maglom, dok će na jugu tokom cijelog dana biti pretežno sunčano i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do devet, u višim predjelima od jedan stepen, a dnevna od sedam do 12, na jugu do 17, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.  Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, povremeno i jaka bura.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE PONOVO DIVLJAJU! Loše vijesti za vozače u Srpskoj, spremaju li se drastično viši cjenovnici na pumpama?!

Gorivo je u Srpskoj opet poskupjelo.

Trenutno, litar dizela na benzinskim pumpama u prosjeku košta između 3,79 i 3,86 KM.

Prošle sedmice, ovo gorivo je bilo jeftinije za nekih 5 feninga u prosjeku.

Naftaši poručuju da narednih dana na benzinskim pumpama ne bi trebalo da bude značajnije korekcije cijena.

– Možda će pumpe na kojima je dizel jeftiniji, malo podići cijene, i približiti se onima čije su cijene više. Međutim, ne bi trebalo da dođe do nekog većeg poskupljenja. Naime, naftni derivati na svjetskoj berzi jedan dan poskupe za 7 feninga, ali drugi dan pojeftine. Dakle, nema kontinuiteta ni u poskupljenju, ni u pojeftinjenju. Što se tiče cijena na benzinskim pumpama, smatramo da su one, trenutno, realne – ističu za Srpskainfo u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske.

Podsjetimo, prije izbijanja krize na Bliskom istoku, dizel je koštao oko 2,3 KM. U jednom trenutku, njegova cijena je išla i do 4 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SUVE SLAVINE U TESLIĆU! Šta se dešava na vodozahvatu Studenci i ko je sve ostao bez kapi vode?

Zbog pogoršanih uslova na vodozahvatu Studenci, došlo je do problema u vodosnabdijevanju na području Teslića, a u višim zonama i do potpunog prekida isporuke vode.
Iz Preduzeća komunalnih djelatnosti “Rad” Teslić saopšteno je da je proizvodnja pitke vode svedena na minimum zbog izuzetno otežanih uslova zahvatanja sirove vode na vodozahvatu Studenci.
Usljed toga, korisnici gradskog vodovoda suočavaju se sa otežanim snabdijevanjem, dok je u pojedinim višim zonama isporuka vode potpuno obustavljena. Iz ovog preduzeća navode da radnici vodovoda intenzivno rade na otklanjanju nastalih poteškoća i ponovnom uspostavljanju normalnog rada postrojenja.

Nastavi čitati

Aktuelno