Bila sam u Banjaluci po dvije sedmice proljetos i sad u avgustu i ja ne znam kako narod ovdje živi. U tih nekoliko mjeseci sve je poskupjelo. Ali, sve. Vjerujte mi, neki artikli se po nižim cijenama mogu kupiti kod nas.

To je za “Nezavisne novine” ispričala Banjalučanka koja živi i radi u Švajcarskoj, a svake godine godišnji odmor provodi u rodnom gradu.

“U Banjaluci imate koliko hoćete ljudi koji zarađuju oko 1.000 maraka. Ja ne znam kako oni krpe od plate do plate. Pa ja se frapiram kad odem u trgovinu. Kupim dvije kese, nema 100 maraka. Vi imate proizvode koji su u Švajcarskoj jeftiniji nego u Banjaluci. U Njemačkoj je još jeftinije. A gdje su naše, a gdje vaše plate. Ja dolazim svaki odmor unazad 20 godina i cijene vam nikad nisu bile veće”, kaže sagovornica “Nezavisnih novina”.

Time što je ona šokirana, ovdje nikog više ne iznenađuje. Pasta za zube, koju smo plaćali dvije marke, sada je tri KM, što je 50 odsto skuplje.

Podivljale su cijene svemu onom što svaki dan koristimo za higijenu. U nebo su otišle, recimo, cijene dezodoransa i antiperspiranata. Slično je i sa gelovima za tuširanje, šamponima, deterdžentima za veš…

Identična situacija je i kada govorimo o hrani. Sjećate li se kada je hljeb koštao 1,20 KM? Sada je skuplji od dvije marke. Pamtite li kada ste kafu u kafiću plaćali marku ili marku i po? Bilo je to ne tako davno, a sada je po toj cijeni ne možemo naći gotovo nigdje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od juna prošle do juna ove godine došlo je do pada nekih cijena, ali su poskupjeli junetina, mlijeko, sir, kafa, pojedine vrste voća itd.

Brojke su neumoljive – sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za jul, skuplja je za 14 maraka u odnosu na jun. Biće ona idućeg mjeseca vjerovatno i skuplja, jer domaćinstvima u FBiH stižu novi računi za struju, po višim cijenama.

Ali, ni to nije vrh ledenog brijega. Avgust je mnogima najteži mjesec u godini. Pogotovo porodicama koje pripremaju školarce. Školski pribor, odjeća, džeparac, samo su neke neizostavne stavke.

Radost i briga, istovremeno, očekuju i one koji pripremaju studente, jer, prema nekim procjenama, za studentski život potrebno je najmanje 1.000 maraka mjesečno.

Ni to, međutim, nije sve – valja se pripremiti za zimu. Potražnja diktira cijenu, pa će narednih sedmica mnoge domaćice na pijace kako bi pripremile zimnicu, a tamo ih čekaju neprijatna iznenađenja. Pritom, mnoga domaćinstva moraće spremiti i ogrev. Tu nastupa glavobolja koju kafetin ne liječi.

“Mi se grijemo na drva. Za 10 kubika drva trebaće mi od 1.200 do 1.400 maraka”, kaže jedna Banjalučanka.

Kada se na to dodaju paprene cijene goriva, kirije, te režijskih troškova, ali i činjenica da građani masovno imaju kredite u bankama, jedino logično pitanje glasi: – Kako građani uopšte žive?

“Žive sve teže od svog rada”, odgovara Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema njegovim riječima, plate su nam trenutno možda i najniže u Evropi, te većina ljudi poseže za “donacijama” iz inostranstva, od rodbine.

“Cijene osnovnih životnih prehrambenih namirnica danas su puno niže i u Njemačkoj i u Sloveniji, pa možda i u Austriji. Da ne spominjemo Mađarsku, koja je odavno simbol takvih stvari. Stoga, značajan broj porodica u BiH ne može sebi priuštiti tri obroka, pa se snalaze kako stignu i umiju”, ističe Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Da je sve teže pregurati mjesec i godinu, poručuju i borci za zaštitu prava potrošača. Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, govori da je činjenica da oni koji u BiH dođu iz inostranstva primijete da su ovdje cijene previsoke.

“A i naši potrošači su primijetili, kada putuju negdje, da je u drugim zemljama puno jeftinije, i to ne samo na akcijama. Primijete i da cijene nisu ovako drastično skočile kao u BiH”, ističe Šešlija.

Dodaje da nije samo poenta u visokim cijenama, nego u
neusklađenosti sa prihodima stanovništva. Pritom, ističe i ona, tek slijede brojni troškovi koja domaćinstva neće moći izbjeći.

“Ne zna se šta će nam biti teže. Tu su spremanje za zimu u vidu ogreva ili zimnice, a tu je i pripremanje djece za školu. Nisam baš sigurna da će roditelji moći da priušte sve ono što djeci treba”, naglašava Šešlija za “Nezavisne novine”.

Paprene cijene i u regionu

Mještanka Herceg Novog u Crnoj Gori ispričala je za “Nezavisne novine” da su i kod njih cijene paprene, s tim što se pojedini artikli u ovoj zemlji, poznatom turističkom odredištu, mogu kupiti za manje novca nego u BiH.

“Banane koštaju 1,69 evra, a mlijeko od 0,99 evra pa naviše. Hljeb mali košta 0,70, a veliki jedan evro”, ističe ona.

Slično je stanje i u Srbiji. Jedna Novosađanka nam je ispričala da se zbog toga najčešće odlučuje da kupuje na akcijama.

“Evo danas su banane na akciji 139 dinara (oko 2,30 KM), a mleko je od 119 do 129 dinara (dvije do 2,16 KM)”, priča ova Novosađanka.