entralna banka BiH očekuje rast cijena hrane u posljednjem kvartalu 2026. godine, dok poljoprivrednici upozoravaju na visoke troškove proizvodnje i posljedice suše. Građani već sada kažu da njihove plate teško prate postojeća poskupljenja, a ekonomisti ukazuju na mjere kojima bi vlast mogla ublažiti pritisak na standard stanovništva.

Građani Bosne i Hercegovine u drugi dio godine ulaze sa sve većom neizvjesnošću kada je riječ o troškovima života.

Cijene hrane već su ozbiljno opteretile kućne budžete, a najnovije procjene ukazuju da bi novi pritisak mogao uslijediti do kraja godine.

Centralna banka BiH u svojoj najnovijoj procjeni očekuje da će se rast cijena hrane, sa određenim vremenskim odmakom, prenijeti sa stranog na domaće tržište.

Prema njenim projekcijama, ukupna i temeljna inflacija u posljednjem kvartalu 2026. godine mogla bi iznositi oko 4,1 odsto.

To, međutim, ne znači da će svi prehrambeni proizvodi poskupjeti upravo za taj procenat. Inflacija predstavlja prosječnu promjenu cijena potrošačke korpe, dok se cijene pojedinačnih proizvoda mogu kretati znatno drugačije.

CENTRALNA BANKA UPOZORAVA NA RAST CIJENA HRANE

Upravo hrana predstavlja jedan od elemenata koji bi mogao dodatno uticati na inflaciju u narednim mjesecima.

Problem je što se promjene cijena na međunarodnom tržištu ne prenose uvijek odmah na domaće tržište. Između rasta troškova proizvodnje, energije ili sirovina i konačne cijene u prodavnici može proći određeno vrijeme.

Centralna banka zato očekuje da bi se dio ranijih međunarodnih cjenovnih pritisaka u narednom periodu mogao preliti i na domaće tržište.

Za građane to znači da ni trenutno usporavanje nekih cjenovnih pritisaka ne mora automatski značiti i pojeftinjenje hrane.

POLJOPRIVREDNICI: PROIZVODNJA JE SVE SKUPLJA

Na probleme upozoravaju i domaći poljoprivrednici.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, ranije je upozorio da bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle rasti i zbog visokih troškova proizvodnje.

Gorivo, đubrivo i drugi inputi već predstavljaju veliki trošak za proizvođače, dok je ovogodišnja suša dodatno pogodila poljoprivredu.

„Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi“, rekao je Bićo za „Nezavisne novine“.

Kada proizvodnja postane skuplja, dio tog troška proizvođači nastoje prenijeti na otkupne i prodajne cijene. Koliki će se dio povećanih troškova na kraju preliti na potrošače zavisi od konkretnog proizvoda, prinosa, uvoza i odnosa ponude i potražnje.

GRAĐANI STRAHUJU DA PLATE NEĆE PRATITI CIJENE

Dok ekonomisti i proizvođači analiziraju uzroke, građanima je najvažnije pitanje jednostavnije – koliko će novca ostajati u kućnom budžetu nakon kupovine osnovnih namirnica.

Snežana Šešlija iz dobojskog Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ smatra da veliki broj građana već sada teško uspijeva zadovoljiti osnovne potrebe.

Prema njenim riječima, dodatni rast cijena hrane posebno bi pogodio domaćinstva sa niskim primanjima.

Ona smatra da građani u javnosti ne dobijaju dovoljno konkretnih odgovora o tome šta bi institucije mogle uraditi kako bi ublažile posljedice novih poskupljenja.

Poseban problem predstavlja činjenica da rast cijena ne pogađa sve građane jednako. Domaćinstva sa nižim prihodima veći dio svojih primanja troše upravo na hranu i osnovne životne potrebe, pa im svaki novi rast cijena ostavlja manje novca za ostale troškove.

ŠTA VLAST MOŽE URADITI?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da prostor za djelovanje postoji.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od problema jeste nivo i dinamika subvencija poljoprivrednicima. On upozorava da visoki troškovi energenata, jesenja sjetva i posljedice suše mogu dodatno opteretiti domaću proizvodnju.

Jedna od mjera o kojoj se godinama govori jeste smanjenje ili ukidanje PDV-a na određene osnovne proizvode.

Stanić podsjeća i na ranije inicijative za uvođenje nulte stope PDV-a na hranu i lijekove.

Takva mjera, međutim, nije jednostavna. Eventualno smanjenje PDV-a ne garantuje automatski da bi čitav iznos porezne uštede završio u nižoj maloprodajnoj cijeni, jer konačna cijena zavisi i od proizvođača, distributera i trgovaca.

Zbog toga ekonomisti različito procjenjuju koje bi kombinacije mjera dale najveći efekat – od podrške domaćoj proizvodnji i subvencija do poreskih intervencija i ciljane pomoći najugroženijim domaćinstvima.

NOVI TROŠAK STIŽE U NAJOSJETLJIVIJEM TRENUTKU

Problem za građane nije samo u tome koliko će poskupjeti pojedinačna namirnica, već i u činjenici da se povećanje cijena hrane nadovezuje na druge troškove.

Gorivo, energenti, stanovanje, komunalije i osnovne potrepštine već zauzimaju veliki dio kućnih budžeta.

Ako hrana nastavi rasti brže od primanja, realna kupovna moć stanovništva ponovo će biti pod pritiskom.

Zato će naredni mjeseci biti važni i za građane i za domaće proizvođače. Za prve zbog pitanja koliko će koštati svakodnevna potrošačka korpa, a za druge zbog pitanja hoće li domaća proizvodnja uopšte moći pratiti rast troškova.

Centralna banka već upozorava na novi cjenovni pritisak. Poljoprivrednici upozoravaju na proizvodne troškove. Građani čekaju da vide hoće li njihove plate moći pratiti ono što ih čeka na policama.

Za samo pola godine u Bosni i Hercegovini umrlo je skoro 6.000 ljudi više nego što je rođeno, čime BiH nastavlja bilježiti negativan prirodni priraštaj.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva dva kvartala ove godine u BiH su rođene 11.604 osobe, što je više za 7,14 odsto u odnosu na isti period lani, kada je rođena 10.831 osoba, dok ih je umrlo 17.568, što je manje za 3,27 odsto u odnosu na broj umrlih u prvih šest mjeseci 2025, kada je brojka umrlih bila 18.162.

Negativan prirodni priraštaj traje godinama
Aleksandar Majić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se trend negativnog prirodnog priraštaja, tačnije depopulacije, dao naslutiti osamdesetih godina kada smo izgubili fertilni kontingent i postali ljudi koji se sve više iseljavaju, a sve manje rađaju.

On podsjeća da Republika Srpska negativan prirodni priraštaj bilježi od 2002. godine, a Federacija BiH od 2013.

“Sve zemlje u okruženju su takve. BiH nije izuzetak. Nažalost, ova dešavanja tokom devedesetih su uticala negativno na sve ostale okolnosti. Mi moramo biti svjesni da možemo samo ublažiti ove negativne trendove nekim mjerama – podsticajima”, kaže Majić.

Prema njegovim riječima, jednokratne mjere ne daju rezultate, dok su pozitivne mjere, kako navodi, uvođenje besplatnih udžbenika za sve osnovce, plaćen produženi boravak i slično.

Kada je riječ o sklopljenim brakovima, od januara do juna zabilježeno je manje i brakova i razvoda u odnosu na isti period lani.

“Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine u Bosni i Hercegovini je sklopljen 5.921 brak, što u poređenju sa prvih šest mjeseci 2025. godine pokazuje smanjenje od 3,39 odsto. Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine razvedeno je 849 brakova, što predstavlja smanjenje od 15,86 odsto u odnosu na isti period 2025. godine”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

Manje brakova, ali i manje razvoda
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, istakla je da se postavlja ključno pitanje da li je brak danas prevaziđena institucija.

“Nekada je brak bio društvena norma i neizostavan korak u životu svakog pojedinca. Danas sve više ljudi odgađa ili potpuno izbjegava brak vođeni različitim razlozima. Jedan od njih je ekonomska nesigurnost, jer je teško uspostaviti finansijsku stabilnost, a samostalni život je često izazovan, pa se mladi duže zadržavaju u roditeljskim domovima. Mogla bih kao psiholog reći da su se i vrijednosti promijenile jer ljudi danas više ulažu u obrazovanje, karijeru i lični razvoj, prije nego što razmotre brak kao opciju”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da iskustvo prethodnih generacija i veliki broj razvoda ostavljaju uticaj na mlade i čini ih skeptičnim prema ideji “sreće do kraja života”.

Pekari su više puta poručili da brašno nije poskupilo.

Iako cijena goriva i pšenice raste, mlinari poručuju da brašno neće poskupiti.

Na pojedinim pumpama, litar dizela je dostigao 4 KM, a cijene polaku dižu i naftaši kod kojih je ovo gorivo bilo nešto jeftinije.

Rast cijena najvažnijih poljoprivrednih proizvoda obilježio je proteklu sedmicu i na Produktnoj berzi. Najveći skok zabilježila je pšenica, koja je za samo sedam dana poskupila 5,61%.

Mlinari iz Srpske, međutim, poručuju da poskupljenje brašna nije ni u najavi.

Razlog je, kako kažu, jeftino brašno koje dolazi iz Srbije.

– Vreća domaćeg standardnog brašna od 25 kilograma košta 22,5 KM. S druge strane, vreća brašna iz Srbije košta 18 KM. Dakle, jasno je da nemamo izbora, nego da držimo staru cijenu. U suprotnom, još više bismo bili nekonkurentni – kažu za Srpskainfo mlinari.

Dodaju da njihovo poslovanje pritiskaju poskupljenja goriva i sirovina, te povećanje plata, ali da, zasad, uopšte ne razmišljaju o poskupljenju brašna.

– Tačno je da mnogi od nas posluju na ivici pozitivnog rezultata, ali ne možemo da dižemo cijene. Jednostavno, Srbija ima višak žita i brašna koje plasira na naše tržište po daleko nižoj cijeni od domaćeg. Zato su nam ruke vezane. Ovo je treća godina, zaredom, kako se cijena brašna nije mijenjala – poručuju mlinari.

Iako brašno nije dugo poskupljivalo, pekare su u nekoliko navrata dizale cijene svojih proizvoda.

Pekari su više puta poručili da brašno nije poskupilo, ali da  im troškove poslovanja dižu veće plate, te poskupljenje energenata. Prema njihovoj računici, energenti u pekarskoj proizvodnji učestvuju 10%, plate 35%, a sirovine, prije svega brašno, 30%.

– Iako je cijena brašna stabilna, pekarski proizvodi su poskupili u 2026. Razlog je što se u Srpsku ne uvozi jeftiniji hljeb iz Srbije, pa domaći pekari nemaju konkurencije. Da je potrošačima dostupniji jeftiniji hljeb iz uvoza, i pekari bi dobro razmislili, pri no što podignu svoje cijene. Ovako, ostvaruju ekstraprofit  – poručuju mlinari.