Connect with us

Politika

ŠTA JE RADIO I ŠTA JE URADIO Savjet ministara BiH?

Počeli su dobro pa se vratili starim navikama iz prethodnih godina. Ovo je u najkraćem opis rada Savjeta ministara BiH u prethodnih godinu i po dana.

A počelo je zaista dobro… Tri mjeseca nakon izbora vladajuća struktura koju čine SNSD, HDZ BiH i “trojka” dogovorila je formiranje izvršne vlasti, što je bio rekordni rok, i pred sebe postavila velike prioritete poput pristupnih pregovora ka Evropskoj uniji (EU), reformske zakone o pravosuđu, izborima…

Ka EU se zaista i krenulo, ali onda ubrzo i stalo, jer paket od 14 zakona još nije “raspakovan” zato što se vladajuća koalicija ne može ili ne želi dogovoriti.

I dalje se blokiraju određene stvari, nekad zbog takve banalnosti koja je ljudskom mozgu nezamisliva (poput priče o helikopteru) pa javnost koja prati šta se sve dešava ne može da se ne zapita da li je sve to smišljeno ili se ministri “ne mogu gledati”.

Početak mandata aktuelnog Savjeta ministara BiH bio je, prema riječima Danijala Hadžovića, novinara i politikologa, optimističan sa jedne strane, ali i previše euforičan sa druge, naročito kada su u pitanju stranke koje čine “trojku”.

“Zbog promijenjene geopolitičke situacije, zbog rata u Ukrajini, za BiH su se otvorila vrata i kandidatskog statusa za Evropsku uniju, početka pregovora, sprovođenja reformi. I dok su stranke ‘trojke’ pa i HDZ vrlo euforično tome pristupili, vidjeli smo da je SNSD bio puno skeptičniji i da se na kraju desilo to da je SNSD paket reformi koje je trebalo sprovesti i reformsku agendu uslovljavao nekim banalnim stvarima, te da su kao i u prethodnim sazivima Savjeta ministara BiH koristili cijelu situaciju da ucjenjuju, da u čitav evropski paket svrstavaju i zahtjeve i politike koje se i ne traže od BiH, poput toga da otvore pitanje državne imovine, da izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH i to je dovelo do toga da je taj evropski put usporen i da nakon vremena vrlo blagog pomaka koji se desio usvajanjem ona tri zakona BiH na tom evropskom putu ne napreduje”, smatra Hadžović.

A ako se po određenom pitanju i postigne dogovor, što se dešavalo mnogo češće nego prethodnih godina, onda se pojavljuje četvrti igrač, koji blokira zakone, rješenja, odluke ili slično. Naravno, riječ je o SDA.

“Takav je slučaj bio i nedavno, kada su preko svojih kantona blokirali usvajanje reformske agende. BiH je, nažalost, ostala bez 80 miliona evra u prvoj tranši, a potencijalno možemo ostati bez milijardu evra i to pokazuje glupost domaće politike. Oni zaista nisu zainteresovani da istinski unaprijede živote bh. građana i poboljšaju ovu zemlju i ovo društvo. Jer da jesu, sve te nacionalne i političke razmirice bi ostavili po strani, a ispunjavali bi uslove koje zahtijeva EU”, kaže Hadžović, koji godinu i po dana rada Savjeta ministara ocjenjuje neuspješnim.

“Od jedan do pet – dao bih im dva minus. Ali, s druge strane, ohrabruje da je nakon godina stagnacije učinjen minimalan pomak, makar načelno se uspjela pokazati neka dobra volja da se ide ka EU. Međutim, kada dođemo u praksu, pojedini politički faktori, prije svih tu mislim na SNSD i njegove koalicione partnere iz Republike Srpske, pokazuju da njima nije iskreno stalo do toga. Mislim da tu treba da postoji veći pritisak od samih građana iz Srpske”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

Dobro upućeni u rad izvršne vlasti u BiH naglašavaju da sve ide ka tome da se vraćamo u period prethodnog Savjeta ministara, koga su obilježile neviđene blokade.

“Rezultat je to različitih iskušenja i pritisaka, ponajprije onih koji nemaju veze s ovim tijelom, ali utiču na rad Vijeća ministara. Od nametanja izmjena Izbornog zakona, novih sankcija dužnosnicima RS do međusobnih prepucavanja oko svega, pa čak i oko angažiranja letjelica”, kaže Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH.

Podizanje napetosti, kakve u bliskoj nam prošlosti nije manjkalo, rezultat je, smatra Krešić, činjenice da stižu lokalni izbori.

“Tada ponovno prevladavaju teme koje se svode na srbovanje, bošnjakovanje i hrvatovanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne”.

Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da je teško biti gori od prethodnog saziva Savjeta ministara, koji se na kraju pretvorio u borbu između koalicionih partnera što imenovanjima, što institucijama.

“Ovo je sada definitivno drugačije, s tim da se mora uzeti u obzir to da svoja očekivanja zaista moramo prilagoditi realnosti. A ona su takva da čim određena stvar iziskuje široki konsenzus, dakle gdje god imate toliki broj aktera koji imaju mogućnost da ulože veto, jasno je da politike koje izbacujete ne mogu biti optimalne.

Ali ovdje se radi o potrebi za stvaranje povjerenja među političkim akterima, koje se, nažalost, kod nas ne stvara ili se ne koristi ova mogućnost dovoljno i ponovo treba da se vratimo onom razgovoru šta su stvari u vezi s kojima se možemo dogovoriti, jer sve je bolje osim potpune paralize na državnom nivou”, smatra on.

Ističe i da građani nerijetko ne osjete kolika je disfunkcionalnost na državnom nivou jer postoje krize i na nižim nivoima vlasti, od entiteta, kantona, do opština.

Related Topics:

Politika

“BLANUŠA JE SVOJE ŠANSE SMANJIO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI!” Darko Momić surovo iskreno o haosu i kolebanju u SDS-u

Nakon višemjesečnih spekulacija, Glavni odbor SDS-a odlučio je da Branko Blanuša bude kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske. O tome kakve posljedice ova odluka može imati po SDS i opoziciju u cjelini za Euronews BiH govorio je novinar Darko Momić Čkalja.

Euronews: Da li je sada jasno da će SDS imati kandidata za predsjednika Republike Srpske? Ko vlada tom strankom i koliko će je koštati premišljanje posljednjih mjeseci?

Momić Čkalja: Tako je. Sudeći po onome što se dešavalo u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDS-a, nije bilo sigurno da će stranka imati kandidata. Šalu na stranu, Glavni odbor je juče definitivno odlučio da je gospodin Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

Međutim, zbog svega što se dešavalo, mislim da je svoje šanse ne samo prepolovio nego ih umanjio gotovo do neprepoznatljivosti. Onakvo kolebanje, posebno na prethodnom Glavnom odboru, gdje je praktično porekao nešto za šta je prethodno glasao na Predsjedništvu, uveliko mu je smanjilo šanse, pogotovo u borbi protiv kandidata vladajuće koalicije, ko god to bio.

Euronews: Prema nekim saznanjima, vrh stranke je ozbiljno razmatrao mogućnost saradnje sa PDP-om i kandidaturu Draška Stanivukovića. Šta je PDP nudio SDS-u i zašto bi SDS uopšte ulazio u takvu vrstu političkog povezivanja?

Momić Čkalja: Ranije sam govorio o tome. Ono što je Draško Stanivuković, u ime PDP-a, ponudio SDS-u bilo je, politički korektno gledano, veoma korektno.

Postojala su dva scenarija. Prema prvom, formirala bi se zajednička lista. Kasnije se otišlo i korak dalje, pa se govorilo čak i o tome da PDP postane dio šireg političkog projekta sa SDS-om. U varijanti da Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike, predsjednik SDS-a ostao bi na čelu tog novog političkog subjekta, SDS bi dao kandidata za premijera i imao dvije trećine kandidata i nosilaca lista.

U drugoj varijanti, ukoliko bi Stanivuković bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, tada bi on bio na čelu tog novog političkog projekta, a mjesta na listama dijelila bi se pola-pola.

Dakle, SDS-u su ponuđene dvije opcije. Vidimo da su ih odbili. Nuđeno im je i da zadrže svog predsjednika kao kandidata za predsjednika Republike, dok bi PDP dao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi se moglo pokazati da je to za SDS bio svojevrstan „plan Z-4“, koji je tada bio neprihvatljiv, a za kojim bi kasnije mogli žaliti.

Euronews: Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar SDS-a. Mediji o tome mnogo pišu. Koje su to struje i koliko su duboke podjele?

Momić Čkalja: Podjele su veoma duboke i traju već dugo vremena. One su bile privremeno prikrivene kandidaturom Branka Blanuše na prošlogodišnjim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Tada su se dvije struje usaglasile da je gospodin Blanuša kandidat koji je najmanje neprihvatljiv i jednima i drugima. Dobar rezultat koji je ostvario tada dao je nadu da SDS može očekivati solidan rezultat i na opštim izborima.

Međutim, ponovljeni izbori u februaru ove godine tu su nadu umanjili. Vidimo da do pomirenja nije došlo. Jednu struju uglavnom vežu za istočni dio Republike Srpske i Sarajevo, dok drugu predvode Milan Miličević, Ljubiša Petrović, Aleksandar Pandurević, Đorđe Radulović i još nekoliko istaknutih funkcionera. Sada je ta podjela ponovo kulminirala, što se vidi i kroz današnje objave visokih funkcionera stranke na društvenim mrežama.

Euronews: Može li Blanuša pobijediti i šta očekujete od ostatka opozicije – Draška Stanivukovića, Nebojše Vukanovića i Jelene Trivić?

Momić Čkalja: Neka mi gospodin Blanuša oprosti, ali njegove šanse su značajno umanjene zbog svega što je sam radio, a posebno ukoliko ne dobije podršku PDP-a.

U situaciji u kojoj se nalazi Draško Stanivuković, on sada ima puno pravo da kaže da nije razbijač opozicije i da ide sa kandidaturom za predsjednika Republike, uz svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Šta će uraditi SDS u tom slučaju, da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva ili podržati Nebojšu Vukanovića, to zaista ne znam. Ali siguran sam da bi se takvom scenariju najviše radovali u vladajućoj koaliciji.

Euronews: Kada govorimo o vladajućoj koaliciji, koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika u izbornoj trci? Čujemo ovih dana različita tumačenja da može obavljati gotovo sve funkcije osim funkcije predsjednika Republike Srpske. Da li je to politički spin?

Momić Čkalja: Mislim da jeste spin. Međutim, s druge strane, gospodin Dodik je predsjednik najjače vladajuće stranke i, s obzirom na to da trenutno nema zvaničnu izvršnu funkciju, potpuno je relaksiran i ima dovoljno vremena da se posveti partiji, njenoj organizaciji i pripremama za izbore.

Zašto još nije izašao sa kandidatima? Zato što nije morao. Opozicija je odradila sve što je mogla u njegovu korist.

Euronews: Koliko poslanika bi, prema vašoj procjeni, mogli imati SNSD, SDS i PDP? Da li postoje neka istraživanja?

Momić Čkalja: Nemam istraživanja i nezahvalno je spekulisati. Međutim, poslije svega što se dešavalo na organima SDS-a, mislim da se veliki broj opozicionih birača razočarao.

Ako su priželjkivali da opozicija zajedno osvoji broj mandata približan SNSD-u, sada je jasno da će to biti mnogo teže. Ne bih rekao da su se birači potpuno okrenuli od opozicije, ali vjerujem da bi značajan broj njih mogao ostati kod kuće na dan izbora.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

SPREMA SE VELIKA PREKRETNICA! PSS u Gradišci zbio redove, Drinić najavio izbor novog rukovodstva!

U Gradišci je održan operativni sastanak sa povjerenicima Gradskog odbora PSS, na kojem su analizirane dosadašnje aktivnosti i definisani naredni koraci u susret Saboru stranke zakazanom za 12. jun.

Tokom sastanka razgovarano je o organizacionim pripremama za Sabor na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo i predstavljene politike koje će usmjeravati djelovanje PSS-a u narednom periodu. Poseban akcenat stavljen je na jačanje stranačke infrastrukture, intenzivniji rad na terenu i direktnu komunikaciju sa građanima.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da podrška koju stranka dobija u Gradišci nije rezultat slučajnosti, već povjerenja koje građani pružaju politici odgovornosti i konkretnih rješenja.

– Podrška PSS-u u Gradišci je ogromna i nije slučajna. Narod je umoran od praznih obećanja i politike koja godinama ne nudi odgovore na ključne probleme građana. Na svakom koraku vidljive su posljedice takvog djelovanja. Nedavni prekid saobraćaja na mostu preko Save, usljed urušavanja dijela konstrukcije, samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju svu slabost i neodgovornost aktuelne vlasti – poručio je Drinić.

On je naglasio da građani očekuju ozbiljan pristup, odgovornost i jasnu viziju razvoja, te da PSS upravo na tim principima gradi svoje djelovanje.

– Gradiška mora više. Zato nastavljamo dalje odgovorno, složno i sa jasnom vizijom razvoja. Naš cilj je da zajedno sa građanima stvaramo uslove za bolji život, snažniju privredu i sigurniju budućnost za sve generacije – zaključio je Drinić.

Iz PSS-a poručuju da će predstojeći Sabor biti važna prekretnica za dalji razvoj stranke, te da očekuju snažnu podršku članstva i građana širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNI DOKUMENT JE POTPISAN! Branislav Borenović otkrio šta piše u deklaraciji EPP-a i zašto je Dejton na prvom mjestu!

Stranke pridružene Evropskoj narodnoj partiji (EPP) potpisale su danas u Sarajevu zajedničku Deklaraciju o evropskim vrijednostima i integracijama, identitetu, socijalno-tržišnoj ekonomiji i vladavini prava.

U ime PDP-a, jednog od članova EPP-a, poslanik Branislav Borenović poručio je da je riječ o važnom dokumentu koji dolazi u složenom političkom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da je cilj svih potpisnika da BiH i Republika Srpska postanu dio Evropske unije.

„Snažno ćemo raditi na tom putu kako bismo obezbijedili ono što građani očekuju – vladavinu prava, snažnu ekonomiju, jake institucije, standarde i procedure koje će ovaj prostor učiniti normalnim i uređenim društvom kojem težimo“, rekao je Borenović.

On je istakao da je za PDP posebno važno što Deklaracija potvrđuje poštovanje Dejtonskog ustavnog okvira, naglasivši da upravo u tome vidi jedan od njenih najznačajnijih segmenata.

„Poštovanje Dejtonskog ustavnog okvira za nas je najvažniji dio potpisane Deklaracije. Istovremeno, uvjereni smo da evropski put i očuvanje identiteta nisu suprotstavljeni ciljevi. Sve države članice Evropske unije sačuvale su svoj identitet, a isto možemo učiniti i mi, uz kreiranje rješenja koja će donijeti bolji život građanima, snažniju ekonomiju i punu vladavinu prava“, poručio je Borenović.

Govoreći o aktuelnim izazovima, posebno je ukazao na probleme sa prelaskom granica između BiH i Evropske unije, navodeći da građani posljednjih sedmica trpe višesatna čekanja na graničnim prelazima.

„Važno je pronaći kompromis između bezbjednosnih interesa Evropske unije i interesa naših ljudi da budu bliže Evropi. Potrebna su rješenja koja će prevazići frustrirajuće probleme sa kojima se naši građani svakodnevno suočavaju“, rekao je Borenović.

Zahvalio je predsjedniku EPP-a Manfredu Veberu na podršci i organizaciji skupa, ističući značaj saradnje sa najvećom i najuticajnijom političkom grupacijom u Evropskom parlamentu.

„Nadam se da ćemo u narednim mjesecima pronaći način da uhvatimo prvi voz za Evropsku uniju i evropske standarde koje naši građani očekuju i zaslužuju“, zaključio je Borenović.

 

Nastavi čitati

Aktuelno