Connect with us

Politika

NEKI VIDE EU KAO BANKOMAT, a ne zajednicu temeljnih sloboda

Neki misle da je Evropska unija bankomat, a ne zajednica u kojoj su jednako važna pitanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU u oproštajnom intervjuu za “Nezavisne novine”, povodom završetka njegovog mandata u BiH. Jedno od pitanja kojima se bavio je, kako kaže, pitanje čuvanja evropskih vrijednosti.

“To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda”, rekao je Zatler, koji će dužnost ambasadora EU narednih godina nastaviti u Crnoj Gori.

NN: Kakve su Vaše impresije sada kad završavate svoj mandat? Da li ste razočarani, da li su se srušile neke zablude ili ste optimista?

ZATLER: Prvo želim da pozdravim vas i sve vaše čitaoce. Imali smo jako dobre i konstruktivne odnose tokom ovih pet godina u kojima sam imao zadovoljstvo da budem ovdje. Vi ste pokazali i veoma visoke profesionalne standarde i želim vam zahvaliti na tome. Kad pokušavam da rekapituliram, za mene Bosna i Hercegovina ima posebnu važnost. To je bila prva pozicija na koju sam bio poslan kao mladi diplomata, a mjesto na koje vas prvo pošalju je uvijek posebno. Ova zemlja ima kombinaciju različitih kulturnih uticaja, ovdje ste na raskrsnici između istoka, zapada, sjevera i juga. I sve to onda kombinujete sa nekim od najljepših prirodnih krajolika u cijeloj Evropi i onda vidite šta sve BiH čini posebnom. A i više od toga, ljudi i gostoljubivost, humor… Sve je to učinilo pet godina mog boravka ovdje vrlo prijatnim, interesantnim, ponekad teškim, ali veoma nagrađujućim.

NN: Mi u “Nezavisnim novinama” smo smatrali da ste zaslužili da nosite titulu ličnosti godine u BiH. Ali da li postoje stvari koje ste mislili da ćete moći postići, a niste uspjeli?

ZATLER: Postoje brojne manje tehničke stvari za koje postoje posljedice jer nisu usvojene, a ja sam mislio da ih možemo usvojiti, kao na primjer elektronski potpis. To je nešto što je sastavni dio života u 21. vijeku u svim evropskim zemljama. Tu smo i dalje jako daleko od onoga gdje bi trebalo da budemo.

NN: Čini se da smo sad malo ubrzali…

ZATLER: Pomalo se kreće, ali i dalje jako, jako zaostajemo, ako ćemo biti iskreni. Broj za hitne službe 112, ta tehnička stvar koju svi imaju, BiH i dalje nema. Vidimo mali pomak, drago mi je da je Banjaluka poslala neke pozitivne signale i nadam se da će se to desiti. Od većih stvari spomenuo bih izbornu reformu, potrošili smo mnogo energije, lično sam potrošio mnogo sati, dana i sedmica da dođemo do nekog rješenja. Ne zaboravite da BiH nije usklađena s Evropskom poveljom o ljudskim pravima. A to nije mala stvar, postoje presude koje se moraju implementirati. Bili smo blizu rješenja, ali nije bilo dovoljno političke hrabrosti i mudrosti za zadnji korak. Volio bih da sam to mogao da završim. Druga velika stvar koja je više strukturalna, gdje se nalazimo u 2024. po pitanju pomirenja, izgradnje mira i približavanja ljudi, osjećanja boli drugih ljudi i poštovanja njihove boli. Zaista sam se nadao da ćemo moći postići više.

NN: Mislite li da su obični ljudi možda napravili veći iskorak nego političari?

ZATLER: Svakako, da. Ali to je nešto što neće nestati kao tema. I to je nešto što se mora uraditi na putu ka EU. Važno je da se to uzme ozbiljno. Političari moraju da posvete veću pažnju tome.

NN: Kad razmišljate o različitim mjestima u BiH, ima li nešto posebno što biste izdvojili u Banjaluci, Mostaru, drugim gradovima i mjestima? Recimo, znam da u Banjaluci niste uspjeli da otvorite “Evropsku kuću”… Ukupno gledano, jesu li emocije pozitivne ili negativne?

ZATLER: U najvećoj mjeri su pozitivne, naravno. Toliko stvari smo pokrenuli, recimo, u infrastrukturi i sve je to jako vidljivo. Otvorili smo most u Svilaju, koji vas povezuje sa susjednom Hrvatskom, imali smo otvaranje Ivan tunela u Hercegovini u obje prilike zajedno sa predsjednicom Komisije Ursule fon der Lajen. U Gradišci je most završen, mnoge dionice koridora 5c su završene. I to se i dalje nastavlja, za šest ili sedam godina koridor će biti završen. A postoji još toliko drugih projekata u energetici, zelenoj tranziciji, čemu posvećujemo ogromnu pažnju. U BiH postoji potencijal koji se i ne koristi baš mnogo da se prekine zavisnost o uglju, a to se mora desiti. Spomenuli ste Banjaluku… Prošle sedmice smo otvorili jednu malu stvar, jedno igralište, košarkaški teren. Otvorili smo i 20 miliona vrijedan projekat snabdijevanja vodom kojim ćemo u nekim dijelovima Banjaluke 17.000 ljudi omogućiti pristup čistoj vodi i boljem sanitarnom sistemu. To su jako konkretne stvari kojima smo dosegli mnogo ljudi. To je bio važan dio mog posla, da budem na terenu, da pokazujemo šta smo sve uradili, da pokažemo da je EU najprisutniji i najvjerniji partner ove zemlje. I to ćemo nastaviti jer ste, prvo, naš susjed, a onda i bićete dio našeg kluba. A spomenuli ste i “Evropsku kuću” u Banjaluci, projekt u kojem nismo još uspjeli. Nadao sam se da možemo to završiti, bili smo jako blizu, bili smo u stalnom kontaktu sa gradskim vlastima, mislili smo da bi “Staklenac” bio jako dobra lokacija. Za nas je važno to da otvorimo jedno čvorište u Banjaluci, urbani prostor sa mnogo mladih ljudi, sa puno energije koju vidimo u “Evropskoj kući” ovdje kod Vječne vatre u Sarajevu i koliko je ono značajno u komunikaciji između ljudi, građana. I apsolutno sam siguran da ćemo je otvoriti i u Banjaluci.

NN: Ono što me pomalo frustrira jeste da je EU ta koja stalno gura i vuče naše političare i Vi znate da ja ne mislim da to može da funkcioniše na duge staze. Evropske diplomate troše svoju energiju, predsjednica Fon der Lajen je više puta dolazila, a naši političari se jedva pokreću. Zar to nije frustrirajuće?

ZATLER: Da, jeste frustrirajuće, to je dio naše realnosti ovdje. Ali tu postoji nekoliko dimenzija. Jedna je ta da postoje strukturalni problemi u BiH, što je drugačije od drugih zemalja. Okrivljivati političare je uvijek lako. Ne ustručavam se i sam da ih kritikujem, ali mi takođe treba da uzmemo u obzir da sistem pruža mnoge mogućnosti za blokade, a to naravno onda dovodi do kašnjenja i problema. Osim toga, političari moraju da prevaziđu taj mentalitet u kome niko na kraju ništa ne dobija, ‘ti pobjeđuješ, ja gubim’. Mora se razvijati kultura kompromisa i to je važno, posebno za mjesta poput BiH. Važno je takođe i da građani mogu igrati važnu ulogu, da se uključe. Izlazak na izbore je samo dio demokratije, drugi dio je da se uključe u pitanja koja su od svakodnevnog interesa. Mislim da bismo ovdje mogli imati više.

NN: Ljudi su već jako umorni…

ZATLER: Tačno, ljudi su zauzeti svojim životima, ne krivim ja nikoga. I umorni su, da.

NN: Jedno od pitanja na kojima smo sarađivali je pitanje kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen, još nemamo novinare u problemima ili u zatvoru, ali taj zakon je tu. Kako Vi vidite trenutno stanje stvari, hoće li se EU nastaviti time baviti i kad Vi odete?

ZATLER: Znate, neki ljudi pogrešno misle da je EU samo ekonomska, a neki čak misle da je ona bankomat. To nije tačno. Ekonomski dio je jako važan, ali drugi dio koji je jednako važan je pitanje temeljnih sloboda, ljudskih prava. To su najvažnije vrijednosti koje mi imamo. Očekujemo od naših članica i onih koji žele da se pridruže da žive po tim standardima. Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda. I našu poziciju smo vrlo jasno istakli, vi lično ste bili dio nekih od tih razgovora. Ja sam sa sobom poveo deset ambasadora EU u Banjaluku i da govorimo o tome, ali uvijek pokušavajući uključiti i predstavnike vlasti, tako da počnemo taj razgovor. Na nekim od tih pitanja smo uspjeli kao, na primjer, po pitanju zakona o stranim agentima. On je uklonjen. Po pitanju kriminalizacije to nije bilo moguće. Mi vjerujemo da je to greška i da bi trebalo da bude povučen. Vidimo pokušaje da se zastraše mediji i to su zabrinjavajuće tendencije. Vidimo i prijetnje, pa čak i primjere nasilja koji se ne kažnjavaju. Zato sam jako srećan što smo uspjeli započeti projekt kontaktnih tačaka u tužilaštvima i policijskim agencijama. Tako da sada postoji mreža i odmah možemo da znamo ko je nadležan za konkretni predmet i možemo tu usmjeriti svu svoju pažnju.

NN: Često pratim sjednice Narodne skupštine ili Vlade Republike Srpske i tu primijetim koliko mnogo evropskih zakona i propisa se usvaja gotovo svakodnevno mimo reflektora javnosti. Da li u nekim područjima ipak više napredujemo nego što se to često vidi na televiziji?

ZATLER: To je jako dobro pitanje. U fokusu su uvijek te velike stvari, a ove druge stvari su možda čak i važnije jer direktno utiču na živote ljudi. Recimo, ako BiH postane dio “Digitalne Evrope”, evropskog zdravstva “EU4Health”, ako se sporazum Europolom počne implementirati osim što je potpisan, isto tako i Evropski mehanizam civilne zaštite… to sve nije pod reflektorima, ali je jako važno. Kroz ove programe vi polako postajete dio EU. Jako važan dio je i SEPA – jedinstveno evropsko platno područje. To je velika stvar, poput rominga to će ljudi osjetiti. Znači, nećete imati velike takse i namete koje su sada značajno veće kada prebacujete novac.

NN: U trenutku kada se razgovaralo o kandidaturi i početku pregovora BiH, Vi ste obilazili evropske metropole i ja lično mislim da ste im obećali da će naši političari uspjeti postići mnogo više nego što su oni na kraju isporučili. Da li je to tačno?

ZATLER: Ono što vam mogu reći: da, jesmo proveli mnogo vremena razgovarajući s EU metropolama. Lično sam imao mnoga putovanja razgovarajući sa kabinetima premijera, kabinetima ministara spoljnih poslova, ministrima spoljnih poslova kako bih se založio za BiH zato što duboko vjerujem da BiH mora biti dio kluba. Ako je teže to samo znači da moramo još energičnije da radimo. To su stvari o kojima sam tamo razgovarao. A što se tiče ovog drugog što ste pitali u vezi s obećanjem, ne, to ne mogu potvrditi. Ono što mogu potvrditi jeste da će EU uvijek imati mehanizam pritiska, jer kroz pregovarački proces vi otvarate poglavlja i klastere i vi morate učiniti određene stvari. Kao što je Ursula fon der Lajen rekla kad je došla sa dva premijera ove godine, morate pokazati rezultate. U suprotnom, kao što je nizozemski premijer rekao, Vlada neće moći to da izglasa. Mora da postoji neko poređenje sa drugim zemljama. Imali smo uslove tri plus jedan, a većina toga je ispunjena. Ispunjena su dva zakona plus odluka o Frontexu. Više toga moramo da vidimo. A to je moguće, vidjeli smo da je moguće. Ali to zahtijeva političku hrabrost i volju, a ne da se stalno zaglavljujemo mjesecima bez ikakvog napretka.

U narednih pet godina bi moglo doći do proširenja EU

NN: Poslije BiH idete na dužnost u Crnu Goru. Kakvi su utisci? Hoće li biti slično, lakše, teže…?

ZATLER: Jako sam srećan što ostajem u ovom regionu koji je blizak mom srcu i što ostajem blizu BiH. Imamo jedan projekat koji povezuje ove dvije zemlje, koji smo započeli, a to je put Foča – Hum, da konačno dobijemo pristojnu konekciju primjereno 21. vijeku između dva glavna grada. Nastaviću da pratim taj projekat, samo s druge strane. Moj nasljednik će preuzeti posao sa ove strane. Crna Gora je najviše napredovala po pitanju pregovora, a dobra vijest je i da imamo kontinuitet u Evropskoj komisiji pod liderstvom predsjednice Ursule fon der Lajen, koja je jako posvećena proširenju. To je sjajna vijest zato što bi se u narednom periodu zaista mogla desiti i nova pristupanja.

NN: Možda to konačno motiviše nas u BiH?

ZATLER: Da, mislim da će to biti dobro za motivaciju svih zemalja u regionu jer će onda otpasti taj argument da EU nije ozbiljna po pitanju proširenja. Mislim da je taj argument već deplasiran kad vidimo koliko je postignuto u mnogim zemljama u regionu u protekle dvije godine, uključujući i BiH. Velika šansa je da u narednih pet godina može doći do proširenja.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ SA VEBEROM! Evropski put BiH mora ići uz očuvanje Republike Srpske i njenih interesa

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se sa Manfredom Veberom, predsjednikom Evropske narodne partije (EPP), najveće političke porodice u Evropi, sa kojim je razgovarao o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ekonomskom razvoju i unapređenju životnog standarda građana.

Tokom sastanka posebna pažnja posvećena je realizaciji Plana rasta za Zapadni Balkan, privlačenju novih investicija i politikama koje mogu doprinijeti snažnijem ekonomskom razvoju i otvaranju novih prilika za građane.

Stanivuković je naglasio da evropske integracije moraju biti zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

– Razgovarali smo o evropskom putu Bosne i Hercegovine, novim investicijama, realizaciji Plana rasta za Zapadni Balkan i politikama koje mogu donijeti više prilika, snažniju ekonomiju i bolji životni standard za naše građane. Istakao sam da evropske integracije i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju ići zajedno, uz očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske i njenih interesa – rekao je Stanivuković.

Jedna od važnih tema sastanka bili su i svakodnevni problemi sa kojima se građani suočavaju prilikom putovanja u zemlje Evropske unije, posebno višesatna čekanja na graničnim prelazima.

– Nedopustivo je da naši ljudi satima čekaju na granicama. Potrebno je pronaći rješenja koja će, uz puno poštovanje bezbjednosnih standarda, omogućiti brži i jednostavniji protok ljudi i robe. To je pitanje koje direktno utiče na kvalitet života građana i konkurentnost naše privrede – poručio je Stanivuković.

On je istakao da će saradnja sa evropskim partnerima biti nastavljena i u narednom periodu, naglašavajući da se budućnost gradi dijalogom, međusobnim poštovanjem i konkretnim rezultatima koji donose korist građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Sastanak sa Veberom predstavlja nastavak intenzivne međunarodne saradnje i razgovora o temama koje su od značaja za ekonomski razvoj, evropske integracije i unapređenje položaja građana na prostoru Zapadnog Balkana.

Nastavi čitati

Politika

“BLANUŠA JE SVOJE ŠANSE SMANJIO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI!” Darko Momić surovo iskreno o haosu i kolebanju u SDS-u

Nakon višemjesečnih spekulacija, Glavni odbor SDS-a odlučio je da Branko Blanuša bude kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske. O tome kakve posljedice ova odluka može imati po SDS i opoziciju u cjelini za Euronews BiH govorio je novinar Darko Momić Čkalja.

Euronews: Da li je sada jasno da će SDS imati kandidata za predsjednika Republike Srpske? Ko vlada tom strankom i koliko će je koštati premišljanje posljednjih mjeseci?

Momić Čkalja: Tako je. Sudeći po onome što se dešavalo u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDS-a, nije bilo sigurno da će stranka imati kandidata. Šalu na stranu, Glavni odbor je juče definitivno odlučio da je gospodin Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

Međutim, zbog svega što se dešavalo, mislim da je svoje šanse ne samo prepolovio nego ih umanjio gotovo do neprepoznatljivosti. Onakvo kolebanje, posebno na prethodnom Glavnom odboru, gdje je praktično porekao nešto za šta je prethodno glasao na Predsjedništvu, uveliko mu je smanjilo šanse, pogotovo u borbi protiv kandidata vladajuće koalicije, ko god to bio.

Euronews: Prema nekim saznanjima, vrh stranke je ozbiljno razmatrao mogućnost saradnje sa PDP-om i kandidaturu Draška Stanivukovića. Šta je PDP nudio SDS-u i zašto bi SDS uopšte ulazio u takvu vrstu političkog povezivanja?

Momić Čkalja: Ranije sam govorio o tome. Ono što je Draško Stanivuković, u ime PDP-a, ponudio SDS-u bilo je, politički korektno gledano, veoma korektno.

Postojala su dva scenarija. Prema prvom, formirala bi se zajednička lista. Kasnije se otišlo i korak dalje, pa se govorilo čak i o tome da PDP postane dio šireg političkog projekta sa SDS-om. U varijanti da Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike, predsjednik SDS-a ostao bi na čelu tog novog političkog subjekta, SDS bi dao kandidata za premijera i imao dvije trećine kandidata i nosilaca lista.

U drugoj varijanti, ukoliko bi Stanivuković bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, tada bi on bio na čelu tog novog političkog projekta, a mjesta na listama dijelila bi se pola-pola.

Dakle, SDS-u su ponuđene dvije opcije. Vidimo da su ih odbili. Nuđeno im je i da zadrže svog predsjednika kao kandidata za predsjednika Republike, dok bi PDP dao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi se moglo pokazati da je to za SDS bio svojevrstan „plan Z-4“, koji je tada bio neprihvatljiv, a za kojim bi kasnije mogli žaliti.

Euronews: Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar SDS-a. Mediji o tome mnogo pišu. Koje su to struje i koliko su duboke podjele?

Momić Čkalja: Podjele su veoma duboke i traju već dugo vremena. One su bile privremeno prikrivene kandidaturom Branka Blanuše na prošlogodišnjim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Tada su se dvije struje usaglasile da je gospodin Blanuša kandidat koji je najmanje neprihvatljiv i jednima i drugima. Dobar rezultat koji je ostvario tada dao je nadu da SDS može očekivati solidan rezultat i na opštim izborima.

Međutim, ponovljeni izbori u februaru ove godine tu su nadu umanjili. Vidimo da do pomirenja nije došlo. Jednu struju uglavnom vežu za istočni dio Republike Srpske i Sarajevo, dok drugu predvode Milan Miličević, Ljubiša Petrović, Aleksandar Pandurević, Đorđe Radulović i još nekoliko istaknutih funkcionera. Sada je ta podjela ponovo kulminirala, što se vidi i kroz današnje objave visokih funkcionera stranke na društvenim mrežama.

Euronews: Može li Blanuša pobijediti i šta očekujete od ostatka opozicije – Draška Stanivukovića, Nebojše Vukanovića i Jelene Trivić?

Momić Čkalja: Neka mi gospodin Blanuša oprosti, ali njegove šanse su značajno umanjene zbog svega što je sam radio, a posebno ukoliko ne dobije podršku PDP-a.

U situaciji u kojoj se nalazi Draško Stanivuković, on sada ima puno pravo da kaže da nije razbijač opozicije i da ide sa kandidaturom za predsjednika Republike, uz svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Šta će uraditi SDS u tom slučaju, da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva ili podržati Nebojšu Vukanovića, to zaista ne znam. Ali siguran sam da bi se takvom scenariju najviše radovali u vladajućoj koaliciji.

Euronews: Kada govorimo o vladajućoj koaliciji, koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika u izbornoj trci? Čujemo ovih dana različita tumačenja da može obavljati gotovo sve funkcije osim funkcije predsjednika Republike Srpske. Da li je to politički spin?

Momić Čkalja: Mislim da jeste spin. Međutim, s druge strane, gospodin Dodik je predsjednik najjače vladajuće stranke i, s obzirom na to da trenutno nema zvaničnu izvršnu funkciju, potpuno je relaksiran i ima dovoljno vremena da se posveti partiji, njenoj organizaciji i pripremama za izbore.

Zašto još nije izašao sa kandidatima? Zato što nije morao. Opozicija je odradila sve što je mogla u njegovu korist.

Euronews: Koliko poslanika bi, prema vašoj procjeni, mogli imati SNSD, SDS i PDP? Da li postoje neka istraživanja?

Momić Čkalja: Nemam istraživanja i nezahvalno je spekulisati. Međutim, poslije svega što se dešavalo na organima SDS-a, mislim da se veliki broj opozicionih birača razočarao.

Ako su priželjkivali da opozicija zajedno osvoji broj mandata približan SNSD-u, sada je jasno da će to biti mnogo teže. Ne bih rekao da su se birači potpuno okrenuli od opozicije, ali vjerujem da bi značajan broj njih mogao ostati kod kuće na dan izbora.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

SPREMA SE VELIKA PREKRETNICA! PSS u Gradišci zbio redove, Drinić najavio izbor novog rukovodstva!

U Gradišci je održan operativni sastanak sa povjerenicima Gradskog odbora PSS, na kojem su analizirane dosadašnje aktivnosti i definisani naredni koraci u susret Saboru stranke zakazanom za 12. jun.

Tokom sastanka razgovarano je o organizacionim pripremama za Sabor na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo i predstavljene politike koje će usmjeravati djelovanje PSS-a u narednom periodu. Poseban akcenat stavljen je na jačanje stranačke infrastrukture, intenzivniji rad na terenu i direktnu komunikaciju sa građanima.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da podrška koju stranka dobija u Gradišci nije rezultat slučajnosti, već povjerenja koje građani pružaju politici odgovornosti i konkretnih rješenja.

– Podrška PSS-u u Gradišci je ogromna i nije slučajna. Narod je umoran od praznih obećanja i politike koja godinama ne nudi odgovore na ključne probleme građana. Na svakom koraku vidljive su posljedice takvog djelovanja. Nedavni prekid saobraćaja na mostu preko Save, usljed urušavanja dijela konstrukcije, samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju svu slabost i neodgovornost aktuelne vlasti – poručio je Drinić.

On je naglasio da građani očekuju ozbiljan pristup, odgovornost i jasnu viziju razvoja, te da PSS upravo na tim principima gradi svoje djelovanje.

– Gradiška mora više. Zato nastavljamo dalje odgovorno, složno i sa jasnom vizijom razvoja. Naš cilj je da zajedno sa građanima stvaramo uslove za bolji život, snažniju privredu i sigurniju budućnost za sve generacije – zaključio je Drinić.

Iz PSS-a poručuju da će predstojeći Sabor biti važna prekretnica za dalji razvoj stranke, te da očekuju snažnu podršku članstva i građana širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno