Connect with us

Svijet

ŠVAJCARSKA POVEĆAVA VOJNI BUDŽET, povlači i dio novca namijenjen BiH?

Zbog pojačane vojne potrošnje, ali i ekonomske krize koju su izazvali rat u Ukrajini i oporavak od pandemije korona virusa, mnoge vlade režu razvojnu pomoć, a jedan od pogođenih regiona će biti i zapadni Balkan.

Naime, kako pišu švajcarski mediji, Švajcarska priprema zakon kojim će u narednih četiri godine postepeno povećavati vojni budžet, a dio novca za oružje i vojsku bi trebalo da dođe rezanjem međunarodne pomoći.

Posebno pogođen region bi, kako ističe SWI, švajcarski javni emiter, trebalo da bude zapadni Balkan.

Ovaj medij ističe da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo oko 4,6 milijardi dolara, a da zbog mehanizma kočenja javnog duga neće biti dozvoljeno zaduženje, što znači da će se morati rezati na drugim mjestima.

“Jedan prijedlog, koji prvenstveno podržavaju konzervativne stranke desnog centra, je da se polovina dodatnih sredstava za vojsku preusmjeri iz budžeta razvojne saradnje. Najveći dio toga bio bi uzet od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), što bi vjerovatno rezultiralo povlačenjem sredstava od šest do osam od 34 zemlje u fokusu švajcarske razvojne politike. To bi uključivalo Albaniju, Srbiju i BiH, zemlje sa velikom dijasporom u Švajcarskoj”, piše SWI.

SWI tvrdi da je zapadni Balkan region od velikog geostrateškog značaja nakon ruske invazije Ukrajine, te da EU povećava izdvajanja u region, a ne smanjuje ih zbog njegove strateške važnosti.

Inače, važno je napomenuti da je tačno da je EU povećala izdvajanja za zapadni Balkan, ali je istovremeno značajno postrožila kriterijume.

To znači da će teoretski region na raspolaganju imati veliku količinu novca, ali da ako ne ispuni stroge uslove neće dobiti novac.

Najbolji slučaj je BiH, koja ima još vrlo malo vremena da podnese listu reformi u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, nakon čega će trajno izgubiti 70 miliona evra. Osim toga, EU je značajan dio programa za zapadni Balkan, pod uticajem desno orijentisanih stranaka, usmjerila u programe bezbjednosti i suzbijanje ilegalnih migracija.

Jedna od zemalja koje će, kao i EU, povećati ulaganja u zapadni Balkan su SAD, koje planiraju u region investirati 2,5 milijardi dolara u narednih deset godina.

Matijas Her, direktor “Helvetasa” za istočnu Evropu, nevladine organizacije koja implementira razvojne programe švajcarske Vlade, upozorio je da bi povlačenje sa zapadnog Balkana bilo greška i u pogledu strateške bezbjednosti.

“Pojačavanje ulaganja u vojsku je legitiman interes Švajcarske. Međutim, razvojna saradnja je dio spoljne i bezbjednosne politike. Na zapadnom Balkanu razvojna saradnja značajno je doprinijela stabilizaciji regiona”, kaže on, prenosi SWI.

I Velika Britanija smanjuje ulaganja u razvojne programe, ali povećava sredstva u inostranstvu radi suzbijanja ilegalnih migracija, što je veliki politički problem u toj zemlji, a Bloomberg piše da će Vlada Britanije usmjeriti dodatnu potrošnju na stranu pomoć ka mjerama za podsticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama umjesto da migriraju u Veliku Britaniju. Zapadni Balkan, ipak, za Vladu Britanije, po svemu sudeći, ostaje prioritet, ali će naglasak biti na sektoru bezbjednosti i suzbijanju ruskog i kineskog uticaja.

U Njemačkoj se vodi debata o ukidanju Ministarstva za razvoj, a internet portal Njemačkog radija ističe da njemački liberali, jedna od tri stranke koja čini njemačku saveznu vladu, želi u budžetu za 2025. godinu rezati ulaganja u međunarodni razvoj. Njemački radio ističe da se SDP, njihov koalicioni partner, protivi ovim mjerama, koje bi, kako tvrdi, bile protiv njemačkih interesa u inostranstvu.

Prema saznanjima Politica, njemačka Vlada blizu je odluke da ukine Ministarstvo za razvoj i premjesti svu razvojnu pomoć u Ministarstvo spoljnih poslova, čime bi, kako naglašavaju, došlo do povećanja efikasnosti i smanjenja birokratskih troškova.

Ekso Krajšer, direktor za Evropu nevladine organizacije “One”, tvrdi da će njemačka spoljna politika trpjeti štetu ako ukine ili smanji međunarodnu pomoć, a kao primjer je naveo Veliku Britaniju koja je 2020. pod vodstvom tadašnjeg premijera Borisa Džonsona smanjila međunarodnu pomoć i time, kako tvrdi, pretrpjela štetu za svoj međunarodni uticaj.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA NASTAVLJA DA TONE! Firme razmatraju otpuštanja u auto i metalskoj industriji

Sve više njemačkih kompanija razmatra otpuštanja, posebno u auto-industriji i metalskoj industriji, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena za decembar.

Indikator koji mjeri spremnost njemačkih kompanija na zapošljavanje je pao sa novembarskih 93,3 poena na 92,4 poena.

Firme su sve manje raspoložene da zaposle nove kadrove i raste udio onih koji planiraju da dijele otkaze, prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

Posebno teška situacija vlada u njemačkoj proizvodnji, konkretno u auto-industriji i metalskoj industriji, ali sektor trgovine se takođe suočava sa velikim problemima koji su pogodili i sektor usluga.

Turistička industrija Njemačke za sada i dalje otvara nova radna mjesta, dok u ugostiteljstvu planiraju otpuštanja.

Njemačka građevinska industrija je u krizi, ali za sada nema najava velikih otpuštanja. Kompanije u ovom sektoru pokušavaju da zadrže svoje postojeće radnike, objavljeno je na veb stranici IFO.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL NA OSTRVU! Britanska ministarka pod istragom zbog KORUPCIJE!

Britanska ministarka za rad Tulip Sidik pod istragom je zbog navoda da je njena porodica pronevjerila milijarde funti iz infrastrukturnih projekata u Bangladešu, objavio je “BBC”.

Sidik je optužena da je 2013. godine posredovala u dogovoru sa Rusijom oko cijene za izgradnju nuklearne elektrane “Rooppur” u Bangladešu.

Prema tvrdnjama političkog opozicionara Bobija Hadžaja, u okviru ovog dogovora cijena projekta je uvećana za milijardu funti, a 30 odsto tih sredstava navodno je preusmjereno na Sidik i druge članove njene porodice preko mreže banaka i inostranih firmi.

Istraga je dio šireg postupka koji vodi Bangladeški antikorupcijski komitet (ACC), a fokusira se na bivšu premijerku Bangladeša, Šeik Hasinu, Sidikinu tetku, koja je smijenjena sa vlasti u avgustu.

ACC istražuje i druge članove Hasinine porodice, uključujući Sidikinu majku, Šeik Rehanu Sidik, i bivše visoke zvaničnike iz Hasinine vlade.

Sidik je negirala optužbe o svojoj umješanosti, a premijer Velike Britanije, Kir Starmer, izrazio je povjerenje u njen rad, saopštivši da će ona nastaviti da obavlja svoju funkciju zaduženu za borbu protiv korupcije.

Ipak, Sidik je odlučila da se povuče iz svih političkih odluka koje se odnose na Bangladeš.

Hadžaj je optužio Sidik da je posredovala u organizovanju sastanaka između bangladeških zvaničnika i ruske vlade kako bi omogućila izgradnju nuklearne elektrane.

On tvrdi da je ukupno 3.9 milijardi funti nezakonito preusmjereno sa projekta, kroz mrežu međunarodnih bankarskih transfera i firmi.

Ovaj slučaj se pojavio u vrijeme kada je Šeik Hasina, koja je na čelu Bangladeša bila više od 20 godina, optužena za zločine protiv čovječnosti tokom nasilnih protesta u zemlji i protiv nje je izdat nalog za hapšenje, prenosi “Tanjug”.

Nastavi čitati

Svijet

SANKCIJE IM NIŠTA NE MOGU! Ruska ekonomija porasla za 8 ODSTO

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ruska privreda za dvije godine ostvarila rast za osam odsto i da je po tome prva među evropskim zemljama.

Putin je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da je američka privreda za to vrijeme rasla za pet do šest odsto, evrozona za jedan procenat, dok je Njemačka ostala na nuli.

“Kada je sve mirno, onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju, onda nas hvata strah”, rekao je Putin i dodao da je sve u ekonomiji.

On je istakao da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama. Sputnjik

Nastavi čitati

Aktuelno